Na današnji dan 9. rujna 1993. Hrvatska vojska izvela je učinkovitu i brzu akciju za deblokadu Gospića pod nazivom Medački džep. Zbog ove akcije Haški sud podigao je optužnice protiv generala Norca i Ademija, te zapovjednika HV-a generala Janka Bobetka. Bobetko je u međuvremenu umro na slobodi, a slučaj druge dvojice generala predan je hrvatskom pravosuđu po prvi put u povijesti Haškog suda.
General Norac osuđen je na 7 godina zatvora. Određeni međunarodni krugovi pokušali su ovu vojnu akciju, nakon brojnih pokolja i etničkog čišćenja Hrvata od Konavala do Iloka, iskoristiti za promjenu percepcije rata u Hrvatskoj u međunarodnim krugovima, rehabilitirati Srbe i nazvati rat u Hrvatskoj ‘građanskim’. To je bio pokušaj pozicioniranja onih međunarodnih snaga i silnica sklonih Srbiji radi dominacije i kontrole ovog ključnog dijela Europe nazvanog ‘vrata Europe’, čija se važnost i ovih dana ogleda u izbjegličkoj krizi sa Bliskog i Srednjeg istoka.
9. rujna 1993. počela je akcija Hrvatske vojske poznatija pod imenom Medački džep. Bila je to jedna od uspješnih i munjevitih akcija u ratu stasale Hrvatske vojske koja je pokazala njenu učinkovitost i snagu. Tom akcijom je deblokirano područje grada Gospića nakon više od dvije godine sustavnog razaranja i uništenja grada. Akcija je trajala do 11. rujna.
CILJ OPERACIJE
Cilj je bio ovladavanje prostorom Divosela i Čitluka.
OSLOBOĐENI TERITORIJ
Oslobođeno je ukupno 48 četvornih kilometara.
POSTROJBE
Hrvatska strana
9. gbr. (u napadu), db Lovinac (u obrani), db Gospić (u obrani i ojačanje 3/9. gbr), 3/111. br. (u obrani), SP MUP-a (u napadu).
Srpska strana
15. lički korpus SVK (zapovjedno mjesto – Korenica, istureno zapovjedno mjesto – Udbina) u sastavu: 170. br iz Plaškog, 50. br iz Vrhovina, TG – Bunić, 9. mtbr iz Gračaca, 103. lbr iz D. Lapca, 105. abr iz Udbine, bojna vojne policije, ukupno oko 8.000 vojnika, 70 tenkova, 40 oklopnih transportera, 60 teških topničkog oružja.
GUBICI
Hrvatska strana
Poginulo 6 vojnika (od početka akcije 09.09. do povlačenja 17.09. bilo je ukupno 10 poginulih) , a ranjeno 53 vojnika, oštećena 3 tenka i 1 BVP, uništena 2 sanitetska vozila.
Srpska strana
Poginulo 70 neprijateljskih vojnika ( po ratnim konvencijama, civil koji je naoružan, smatra se vojnom osobom i vojnim ciljem ), zarobljeno 19 neprijateljskih vojnika, zarobljen 1 tenk, 10 minobacača i 20 topova.
Presude hrvatskim generalima Norcu i Ademiju
Za zločine u Medačkom džepu prema srpskim civilima i materijalnoj imovini po zapovjednoj odgovornosti bili su optuženi i hrvatski generali Mirko Norac i Rahim Ademi. Dok je Rahim Ademni oslobođen optužbe, general Norac dobio na hrvatskom sudu je 7 godina zatvora.
Narod.hr donosi radi složenosti pitanja Medačkog džepa originalnu presudu dvojici hrvatskih generala:
PRESUDA
Dana 30. svibnja 2008. godine, Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, objavilo je presudu br. K-rz-1/06.
Opt. Rahim Ademi oslobođen je optužbe da bi počinio kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st.1. OKZ RH.
Opt. Mirko Norac oslobođen je optužbe da bi naredio napad bez izbora cilja (točka IV optužnice) i da bi time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.
Opt. Mirko Norac proglašen je krivim da je propustio spriječiti i time podržavao i ohrabrivao da se civilno stanovništvo ubija ili da se nečovječno prema njemu postupa, da se pljačka imovina stanovništva, te protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina što nije opravdano vojnim potrebama (točka V optuženice), pa je time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civila iz čl. 120. st.1. OKZ RH. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 5 godina.
Opt. Mirko Norac proglašen je krivim da je, iako je bio dužan, propustio spriječiti te podržavao i ohrabrivao da se ratni zarobljenici ubijaju, muče i da se prema njima nečovječno postupa (točka VI optužnice), pa je time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, iz čl. 122. OKZ RH. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 5 godina.
Temeljem odredbe čl. 43. st. 2. t. 2. OKZ RH opt. Mirko Norac osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 godina.
Zločini u Medačkom džepu i prljava igra međunarodne (probritanske) zajednice
Ovo je bio prvi predmet koji je haški sud predao hrvatskom pravosuđu i tom smislu bio je to uspjeh hrvatske diplomacije jer je cilj Hrvatskoj nesklonih, probritanskih, čimbenika bio ocrniti Hrvatsku i dati novi karakter ratu u Hrvatskoj zbog zauzimanja strateških pozicija u ovom dijelu Europe nakon završetka rata. Podsjećamo da je zbog Medačkog džepa po zapovjednoj odgovornosti bio u Haagu čak i optužen načelnik Glavnog stožera HV-a, legendarni zapovjednik i general Janko Bobetko.
Ta vojna akcija je bila jedna od prekretnica u međunarodnom javnom mnijenju glede sukoba u Hrvatskoj, gdje se do tada neupitnoj agresiji Srba počelo pridavati oznaka ‘građanskog rata’. Veliko udio u tome imale su i kanadske mirovne snage koje su na krajnje kontroverzan način pokušale iskonstruirati događaje u Medačkom džepu, podnoseći čak i lažna izvješća o svom sukobu sa HV-om i desetinama mrtvih u tom istom sukobu. To je išlo čak dotle da su Kanađani tvrdili da u ‘bitci s Hrvatima’ ubili 27 hrvatskih vojnika, dok je ukupan broj žrtava hrvatske strane u cijeloj akciji Medački džep bio 10 vojnika!
Zbog toga se u hrvatskoj javnosti sa pravom postavilo pitanje i sumnja objektivnosti kanadskih, a kasnije u BiH i britanskih, mirovnih snaga u niveliranju krivnje zaraćenih strana i pokušaju dobivanja nove percepcije rata u ove dvije države sa željom opravdavanja srpskih zločina, etničkog čišćenja i osvajanja. To je bitno posebno stoga što su kasnija, a i ranija, događanja povećala ili potvrdila opravdanje sumnje (posredništva ‘lordova’, famozna Tuđmanova salveta, višestruko francusko-britasnko sprečavanje deblokade Sarajeva, potenciranje hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH, događanja oko Vukovara i Srebrenice, pokušaj pripisivanja genocidnosti akciji Oluja, optužbe za prekomjerno granatiranje Knina (!) nakon Vukovara, Gospića, Osijeka, Zadra, Sarajeva i drugih gradova napadnutih od Srba, te brojne druge diplomatske zakulisne igre vezane uz rat u Hrvatskoj i BiH).
Diplomatski i drugi oblici pokušaja promjene karaktera i rezultata rata na prostorima bivše Jugoslavije nastavljaju se do današnjeg dana s namjerom pozicioniranja Srbije kao regionalne vodeće sile i vraćanja uloge koju je imala na ovim prostorima od stvaranja prve Jugoslavije, pa sve do Domovinskog rata. To ima za posljedicu upliv čak i u vrhove hrvatske politike onih snaga koje žele sa ciljem destabilizirati ovaj dio Europe vezivanjem Hrvatske uz Srbiju, davanja Srbiji uloge vodeće političke snage i time vratiti mnoge stvari na pozicije postversajske Jugoslavije i dominacije Srba.
Medački džep je bio samo jedan od pokušaja tih domaćih i međunarodnih čimbenika koji su svoj vrhunac pokušaja inverzije i percepcije događanja iz Domovinskog rata dosegli u pripisivanjem genocidnosti vojnoj akciji Oluja (i time Hrvatima), pokušajima kriminalizacije legitimnog oslobađanja okupiranog i u praksi odcijepljenog teritorija Hrvatske.
Njihovo destruktivno, zakulisno, ali i javno djelovanje hrvatska politička i društvena scena osjeća do današnjeg dana.
Izvor: narod.hr