• Danas je: Petak, 19 travnja, 2024

Plenković o misterioznom 15. potpisu Mosta i budućnosti Hasanbegovića

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nakon zajedničke izjave s Božom Petrovim obratio se novinarima i prilikom dolaska u središnjicu stranke gdje je na rasporedu Predsjedništvo i Nacionalno vijeće.

Na upit o nezadovoljnicima, rekao je: “Tko je nezadovoljan? Ima li ime i prezime? Ako nema, onda ništa. Očekujem potporu, angažman na daljnjem formiranju sastava Vlade i činjenica je da smo napravili ono što smo se dogovorili 12. rujna na Nacionalnom vijeću. Uradili smo sve ono što sam predložio na prošloj sjednici”.

Pitali su ga o 15. potpisu Mosta koji je spominjao Petrov.

“To morate pitati kolegu Petrova. U ponedjeljak ćemo dobiti njihove potpise”, rekao je i dodao da će premijer ovoga puta imati pravo veta na ministarske pozicije.

“Kanim stati iza svakog budućeg ministra i u kranjoj liniji oni će biti moj odabir”.

Nije htio komentirati jesu li dosadašnji ministri zaslužili ostati na pozicijama. Pitali su ga i o budućnosti ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

“Vidjet ćemo sve. Razgovarat ćemo o ministrima drugi tjedan. Imamo puno dobrih kandidata. Tom temom se svjesno i namjerno još nisam bavio”, zaključio je predsjednik HDZ-a.

I: direktno hr

Plenković: Vlada će imati 18 ministarstava

Predsjedništvo HDZ-a i Nacionalno vijeće jednoglasno su podržali izviješće o rezultatima pregovora i postignut dogovor o sastavljanju vlade između HDZ-a i Mosta uz potporu nacionalnih manjina i drugih stranaka koje su im tu potporu pružile, izvijestio je u petak predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

»Imali smo vrlo sadržajnu i kvalitetnu raspravu u kojoj je sudjelovalo niz kolega i na taj način smo završili ovaj ciklus aktivnosti i od ponedjeljka se počinjemo baviti novom zadaćom«, kazao je Plenković novinarima nakon dvo i po satnog zajedničkog sastanka članova HDZ-ovog Predsjedništva i Nacionalnog vijeća.

Na novinarski upit je li na sastanku bilo nezadovoljnih, odgovorio je kako nije primjetio da je netko to izrazio, nego su naprotiv vrlo zadovoljni.

»Naprotiv, mislim da su vrlo zadovoljni. Osobito kada su čuli cjelinu i kontekst razgovora i ono što se u ti procesima odvijalo«, kazao je Plenković.

Predsjednik HDZ-a također je istaknuo kako ima više od 90 potpisa potpore za sastavljanje Vlade, a potpise su, uz HDZ-ove, dali svi zastupnici nacionalnih manjina, pet zastupnika HSS-a, tri potpisa članova budućeg saborskog Kluba Milana Bandića i Reformista te još očekuje 15 potpisa Mosta.

Plenković je demantirao da su na sastanku razgovarali o imenima budućih ministara, rekavši kako imaju koncept da buduća Vlada ima 18 ministarstava.

Također, nova hrvatska Vlada imala bi i četiri potpredsjednika koji bi, kako je rekao, izgledno imali i svoje resore.

»To je namjera u ovom trenutku. Još ćemo u procesu, kada formalno od predsjednice Republike dobijem ovlasti za sastav Vlade, detaljnije pristupiti toj temi«, poručio je. Najavio je i da će idući sastanak na tu temu biti u ponedjeljak nakon konzultacija kod predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović.

Na pitanje koja bi se ministarstvo ukinulo, uz ministarstvo poduzetništva koje bi se pripojilo ministarstvu gospodarstva, Plenković je kazao kako će odgovor na to pitanje dai u u ponedjeljak.

Vezano uz upit kada ćemo imati novu Vladu, kazao je da će početkom idućeg tjedna, u dogovoru s aktualnim i budućim predsjednikom Hrvatskog sabora vidjeti kako će se odvijati konstituirajuća sjednica Sabora sazvana za petak, 14. listopada u 15 sati, a na kojoj treba donijeti niz formalno-pravnih odluka.

»Prema Ustavu imati ćemo 30 dana, a naša je želja da taj rok skratimo«, zaključio je Plenković.

Ovo su najizglednija imena ministara i potpredsjednika Vlade oko kojih su se dogovorili Most i HDZ

Pristanku na HDZ-ove uvjete mora da je kumovao i tajanstveni susret Nikole Grmoje s Ivicom Relkovićem.

Dugo očekivani dogovor oko sastavljanja Vlade između Mosta i Hdz-a napokon je postignut te su time dugački, ali i pomalo naporni pregovori privedeni kraju.

Uzrok ovoga ishitrenog Mostova poteza leži u odlučnosti Andreja Plenkovića šefa Hdz-a koji je vrlo mudro odigrao ovu utakmicu. Jer osim što je uglađeni europarlamentarac sa svojim timom vodio pregovore s Mostom, kave su njegovi suradnici ispijali i s ostalim predstavnicima parlamentarnih opcija, na koje sada može računati bez da im se mostovci i pridruže.

U svijetlu tih novih okolnosti, koje je Plenković javno obznanio mostovci su se uznemirili te su proradili telefoni, a kako saznajemo iz izvora bliskih Mostu tim Bože Petrova brzo se složio na kompromis koji rezultira pristankom na sve što im se nudi, piše dnevno.hr.

Pristanku na HDZ-ove uvjete mora da je kumovao i tajanstveni susret Nikole Grmoje s Ivicom Relkovićem, čovjekom kojega opisuju kao glavnog mostova operativca, a kojeg kolokvijalno nazivaju i Mostov mozak.

Sastanak ove dvojke odvio se u jednom ugostiteljskom objektu netom prije sjednice Nacionalnog vijeća Mosta. Ipak, valja znati kako je i HDZ u svojoj ponudi spram mostovcima bio racionalan, jer je Plenkovićev interes sastavljanje stabilne vlade koja će potrajati četiri godine, a takvo što bez njih nije moguće. U skladu s tom željom postignut je s pravom možemo reći kompromis, osobito nakon svega što smo imali prilike čuti i vidjeti.

Da doista na svoju vladu računaju dugoročno svjedoči dogovor postignut oko predsjednika Sabora, a na čelu ove institucije prve dvije godine sjediti će Petrov, nakon toga na dužnost stupa Hdz-ov Gordan Jandroković, saznajemo iz izvora bliskih Mostu. Malo koga iznenaditi će podatak da je Plenković novi hrvatski premijer, ali iznenađenje je dogovor postignut oko ministarstava pa tako Most prema za sada dostupnim podacima preuzima četiri resora i mjesto potpredsjednika Vlade.

Dužnost je to koju će preuzeti mostovac Ivan Kovačić koji će biti potpredsjednik vlade za društvena pitanja, što god da to značilo. Spekulira se kako bi preostala tri potpredsjednička mjesta mogli preuzeti Davor Božinović i Davor Stier, a govora je bilo i o Ivani Maletić čija je pozicija zbog obveza u EP upitna pa se kao alternativa nameće Marić, tehnički ministar financija iz Karamarkove vlade, a koji uživa veliko Plenkovićevo povjerenje.

Osim mjesta potpredsjednika Vlade mostovci su se očešali za fotelju ministra unutarnjih poslova pa će na tom mjestu ostati njihov Vlaho Orepić. Premda nije dobro da jedna stranka upravlja s MUP-om i ministarstvom pravosuđa, na to ćemo morati pristati jer pravosuđe će voditi mostov ministar Ante Šprlje. Ministar zaštite okoliša ostaje Dobrović, a u Ministarstvu uprave situacija je također nepromjenjena pa taj resor nastavlja voditi Jurlina Alibegović.

Kamen spoticanja među Mostom i HDZ-om bilo je ministarstvo gospodarstva, ali njega su se mostovci morali odreći pa su velike šanse da će ovaj krucijalni resor voditi HDZ-ov Goran Marić. No, i po ovom pitanju postignut je kompromis, i to veoma zanimljiv te će tako mostovci svoje kadrove ugurati u javna poduzeća, baš kao što je naš portal ekskluzivno pisao radi se o Ini, Plinacru, Janafu i kako za sada stvari stoje HEP-u. Skup kompromis, ali čini se da bi vrlo skoro mogli imati vladu.

I: braniteljski portal

Most objavio: Prihvatili smo ponudu HDZ-a

Most je obavijestio javnost da su prihvatili prijedloge HDZ-a.

Zajednička izjava za medije predviđena je za petak 7. listopada iza 12:00 sati. O točnom terminu i mjestu zajedničke izjave bit ćete pravovremeno obaviješteni”, stoji u pozivu Mosta poslanom medijima.

Mediji su tijekom dana izvještavali da taj paket uključuje rotirajuće mjesto predsjednika Sabora po modelu dvije godine HDZ-ov i dvije Mostov, a Most bi dobio i četiri ministarstva te mjesto potpredsjednika Sabora.

Šterc: Hrvatska je pred katastrofom, a nitko se zbog toga ne uzbuđuje!

Hrvatska je pred demografskom katastrofom, ni jedan demografski pokazatelj nije pozitivan, ali se zbog toga nitko ne uzbuđuje, upozorio je u demograf Stjepan Šterc na okruglom stolu o demografiji i budućnosti mirovinske štednje održanom u sklopu konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije.

Demograf Stjepan Šterc ocijenio je kako se u Hrvatskoj na demografiju već dugo gleda kao na socijalnu kategoriju, koja nije bila previše važna dok nisu počele pristizati izbjeglice s Bliskog istoka.

“Čuda svijeta su piramide afričke ili zemlja u kojoj ništa nije pozitivno. To je zemlja u kojoj ima više glasača nego stanovnika i u kojoj niti jedan demografski pokazatelj nije pozitivan, ali se nitko zbog toga ne uzbuđuje”, upozorio je Šterc.

Po njegovim riječima, Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je nakon svih ratova 20. stoljeća imala manje stanovnika nego prije njih.

“Samo nakon 2011. ‘nestalo’ je 150 tisuća ljudi i to prema našoj statistici”, rekao je Šterc, uz opasku kako je taj gubitak vjerojatno i veći.

Uz problem iseljavanja i to najvitalnijeg dijela populacije, Šterc upozorava kako je Hrvatsku pritisnuo i prirodni pad stanovništva, jer godišnje umire oko 17 tisuća ljudi više nego li ih se rodi, a intenzitet bi ove godine mogao biti i veći, možda čak i 20 tisuća. “No, niti predsjednica, niti premijer, niti Sabor se time ne bave”, poručio je Šterc, dodavši kako danas u Hrvatskoj vjerojatno ne živi više od četiri milijuna stanovnika.

Predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac u svojem izlaganju pojasnio je kako se od 1984. godine bilježi trend smanjivanja stanovništva i drastičnog rasta očekivanog trajanja života.

“To je uvod u priču o mirovinskom sustavu. Za Hrvatsku je bitno da je prepoznala taj demografski problem i napravila reformu mirovinskog sustava. U Hrvatskoj imamo oko 23 posto BDP-a u mirovinskim fondovima, što je najviše od svih država srednje Europe”, ističe Grbavac, napominjući i kako bi mirovine mogle biti skromne s obzirom i na neke analize koje pokazuju da je daljnja ekspanzija drugog mirovinskog stupa neminovnost uz povećanje izdvajanja.

I: direktno hr

HDZ pokrenuo alternativno rješenje – Plenković će u ponedjeljak predati 76 potpisa s Mostom ili bez njih

U HDZ-u su, čini se, krenuli u realiziranje prikupljanja potpisa uporedo s nastavkom pregovora s Mostom. Andrej Plenković u ponedjeljak želi predsjednici Republike predati 76 potpisa i postati mandatar – s Mostom ili bez njih.

Uz 61 potpis vlastitih zastupnika, HDZ već ima i pet potpisa zastupnika HSS-a, tako da Andrej Plenković do ponedjeljka treba prikupiti još desetak potpisa. U HDZ-u, kako neslužbeno doznajemo, računaju na Lovrinovićev, Mišićev, Aleksićev, Glavašev te potpis najmanje dvoje zastupnika Milana Bandića, što bi im uz pet do osam manjinskih potpisa bilo sasvim dovoljno za stvaranje saborske većine.

Dio HDZ-a je, naime, vrlo nezadovoljan ucjenjivačkim stavovima Mosta koji uz mjesto prvog potpredsjednika Vlade i predsjednika Sabora traži četiri ministarstva – MUP, zaštitu okoliša i energetiku, poljoprivredu te pravosuđe.

Uz prethodno ultimativno iznesenih sedam Mostovih uvjeta za pregovore, što u vrhu HDZ-a smatraju izrazito podcjenjivačkim stavom i znakom nepovjerenja, relativnom izbornom pobjedniku za sada je najspornije prepuštanje mjesta predsjednika Sabora. Izvori u vrhu HDZ-a nas uvjeravaju kako bi u slučaju pristanka na takav zahtjev Most morao odustati od MUP-a i zadovoljiti se sa tri ministarstva, te pozicijama prvog potpredsjednika Vlade i predsjednika Sabora

Prema neslužbenim informacijama, vertikale u resornim ministarstvima, odnosno podjela ministarstava i javnih poduzeća na HDZ-ov i Mostov plijen, za Andreja Plenkovića i HDZ su potpuno neprihvatljivi. O tome se, kako neslužbeno doznajemo, razgovaralo na četverosatnom sastanku u prostorijama Mosta u ponedjeljak poslijepodne.

Most je kako doznajemo, izričiti tražio vertikale u ministarstvima na čijem su čelu njihovi ministri, ali i u javnim i državnim poduzećima koja su vezana za te resore.

-Ako bi kojim slučajem do toga došlo onda bi Most samostalno upravljao svim segmentima MUP-a, pravosuđa, energetike, zaštite okoliša, i poljoprivrede, kao i HEP-om, Janafom, Plinacroom, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama. Takvo što za HDZ, kao relativnog izbornog pobjednika, je potpuno neprihvatljivo – uvjerava nas sugovornik iz vrha HDZ-a.

Zbog takvih stavova Mosta, vrh HDZ-a je, kako se čini, pribjegao alternativnom rješenju. S jedne strane će nastaviti pregovore s Mostom i pokušati tražiti kompromisno i svima prihvatljivo rješenje, uz istovremeno prikupljanje potpisa od ostalih saborskih zastupnika.

Andrej Plenković je očito odlučio u ponedjeljak otići na Pantovčak s potrebnih 76 potpisa, bez obzira na ishod s pregovora s Mostom. Na Mostu je dakle odluka – želi li biti strateški partner HDZ-a ili želi tražiti neki drugi politički put.

I: HRsvijet

Raspravili podjelu resora, Most odluku donosi danas na svom vijeću

Nakon gotovo šestosatnih pregovora o vladi izaslanstva HDZ-a i Mosta u srijedu su raspravili podijelu resora, Most je najavio da će u četvrtak, nakon sjednice Nacionalnog vijeća, donijeti konačnu odluku te izvijestiti o tome HDZ, a čelnik HDZ-a Andrej Plenković priznao je novinarima da imaju mogućnosti prikupiti 76 potpisa i bez Mosta, no da im to u ovom trenutku “nije prioritet”.

Plenković: Blizu smo konačnog dogovora

“Na današnjim pregovorima vrlo detaljno smo raspravili ustroj buduće vlade, podjelu resora u njoj. Moj je dojam da smo blizu konačnoga dogovora, a cilj je da u iduća dva dana našim strankama predstavimo rješenja koja smo našli”, kazao je Plenković novinarima.

Kod Predsjednice Republike u ponedjeljak na konzultacije, kaže, ide sa “više potpisa nego što je potrebno”.

“Do tada ćemo imati sasvim jasnu situaciju i kada je riječ o dogovoru Mosta i HDZ-a i kada je riječ o tome da ćemo kod Predsjednice Republike doći s potrebnim brojem potpisa za dobivanje njezinog povjerenja za sastavljanje buduće vlasti”, naglasio je.

Upitan hoće li to biti s Mostom ili bez njega, odgovorio je kako se nada da će to biti s Mostom.

Na pitanje postoji li mogućnost da HDZ na konzultacije ide sa 76 potpisa u nekoj drugoj varijanti, Plenković je odgovorio kako je “i to na stolu”, no i dodao da “to nije prioritet”.

Petrov: Dogovor mora biti pravedan i korektan

“Razgovarali smo i danas o prijedlozima koji su došli s jedne i druge strane. Izmijenili smo prijedloge i bit će zanimljivo sutra na Nacionalnom vijeću Mosta gdje prijedloge koje smo dobili i oko kojih smo stvorili određene modele moramo predstaviti našim tijelima pa ćemo odlučiti što će biti”, rekao je čelnik Mosta Božo Petrov novinarima. Drži i da bi do petka trebali imati dogovor o cjelovitom ‘paketu’.

Na pitanje postoji li mogućnost da se ne dogovore s HDZ-om, Petrov je odgovorio kako “uvijek za vrijeme pregovora postoji mogućnost da se netko dogovori i da se netko ne dogovori”.

“Ono što mogu reći je da zadnja tri tjedna traju pozitivni i konstruktivni pregovori i nadam se da će tako i završiti”, kazao je Petrov.

Na pitanje ide li pred Nacionalno vijeće s prijedlogom da bude potpredsjednik Vlade ili predsjednik Sabora nije htio odgovoriti.

Upitani o sutrašnjem sastanku Mosta i HDZ-a, Plenković je rekao kako će se čuti sutra nakon sjednice Nacionalnog vijeća Mosta te da će tijela HDZ-a biti sazvana u petak.

Na pitanje koliko je Mostu važno mjesto predsjednika Sabora, o kojem mediji nagađaju da je glavni ‘kamen spoticanja’ u pregovorima, Petrov je odgovorio kako je to mjesto važno i Mostu i HDZ-u, a važno bi, kaže, bilo i svim drugim strankama. Ponovio je pri tome kako se dogovara cjelokupan ‘paket’, a tek kada se raspravi na nacionalnim tijelima Mosta, te kad ponovno sjednu za stol s HDZ-om, i novinari će biti izvješteni o svemu.

Upitan postoji li određeni pritisak na Most, Petrov je uzvratio kako ne misli da postoji pritisak, kao što ne misli da to, nakon tri tjedna razgovora, “na bilo kakav način radi HDZ”.

“Mi smo još u izbornoj noći rekli da nama to ne predstavlja problem. Nama jeste prioritet dogovor i suradnja s HDZ-om, no dogovor mora biti pravedan i korektan”, rekao je Petrov. Upitan idu li u suprotnom u oporbu uzvratio je kako je za njih “svaka opcija otvorena”, no i dodao kako vjeruje da mogu naći zajednički jezik.

“Ukoliko se do petka, u okviru HDZ-a i Mosta, potvrdi načelno razumijevanje koje smo postigli proteklih dana, mislim da ćemo idućeg tjedna moći ići ka vrlo brzom formiranju, ne samo Sabora, već i vlade”, naglasio je.

Plenković: Očekujem potpise svih predstavnika manjina i Mosta

Na novinarski upit zapinju li pregovori na pitanju tko će bit predsjednik Sabora, Plenković je odgovorio kako traže rješenja na temelju kojih bi Most i HDZ bili zadovoljni. Nije želio konkretno odgovoriti je li za HDZ opcija da mjesto predsjednika Sabora prepuste Mostu kazavši da će na to pitanje odgovoriti kada na to pitanje rasprave unutar stranke.

Plenković je, na novinarski upit, ponovio i da će sutra razgovarati s predstavnicima nacionalnih manjina te da očekuje potpise potpore za mandatara svih predstavnika nacionalnih manjina. “Mislim da je to poticajno i normalno u ovakvoj situaciji”, kazao je.

Izrazio je uvjerenje da će HDZ, uz potpise nacionalnih manjina,  imati  i potpise potpore još nekih saborskih zastupnika. Ponovio je kako već imaju potpise HSS-ovih saborskih zastupnika te da, prije svega, nakon postizanja dogovora s Mostom očekuje i potpise njihovih saborskih zastupnika.

Anketa: HDZ bilježi rast popularnosti; Most stabilan, pad SDP-a i Živog zida

Redovito mjesečno istraživanje koje provodi agencija 2×1 komunikacije pokazuje rast popularnosti HDZ-a, stabilnu potporu Mostu te pad popularnosti SDP-a i Živog zida.

Na ljestvici stranačkih preferencija HDZ stoji na prvome mjestu s potporom 28,54% ispitanika. Kriza u SDP-u reflektira se i u potpori koju Partija uživa, potpora joj je pala ispod dvadeset posto, točnije na 19,67%. Most bilježi vrlo dobar rezultat s potporom od 10,16% te nakon izbora potvrđuje da je treća stranka po snazi u Hrvatskoj. Živi zid, s druge strane, iz mjeseca u mjesec bilježi pad popularnosti i više nije treća stranka, nego četvrto mjesto i potporu od 1,4% dijeli s regionalnim IDS-om. Petu stranku, HNS, podupire 1,29% ispitanih građana Hrvatske.

Andrej Plenković zamijenio je predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović na popisu političara s najboljom percepcijom. Plenković je najveći pozitivac za 24,64% ispitanika, a Predsjednica stoji na drugom mjestu s 14,05%. Zlatko Hasanbegović ovog je mjeseca treći najpopularniji političar u Hrvatskoj sa 7,02% potpore i time je potvrđen kao političar s već standardnom potporom u javnosti. Na četvrtom mjestu je predsjednik SDP-a u odlasku Zoran Milanović s 4,5%, a njegov stranački kolega i pretendent na dužnost predsjednika SDP-a Tonino Picula peti s potporom od 3%.

Među negativno doživljavanim političarima i dalje je na čelu Zoran Milanović kojeg 24% ispitanika smatra najnegativnijim. Promjena se dogodila i na ovome popisu pa je tako Milorad Pupovac dospio na drugo mjesto s 8%. Slijede Božo Petrov i Zlatko Hasanbegović, svaki s nešto više od 6% negativnih ocjena te Andrej Plenković s 3%.

Istraživanje je provedeno brzoglasom na 925 građana Hrvatske uz mogućnost pogreške +/- 3,2%.

I:direktno hr

Slavlje neovisnosti: Hrvatski sabor u nedjelju otvara vrata građanima

Četvrt stoljeća hrvatske neovisnosti i sam Dan neovisnosti Republike Hrvatske, 8. listopada, Hrvatski sabor obilježit će u nedjelju, 9. listopada tradicionalnim Danom otvorenih vrata kada će građani bez prethodne najave moći ući u zgradu parlamenta, razgledati ju te se susresti s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom.

pomenuta manifestacija održava se dva puta godišnje – uz spomendan Dan Hrvatskoga sabora, 30. svibnja te uz državni blagdan Dana neovisnosti RH, 8. listopada, do sada je organizirana pet puta, a u nedjelju će to biti po šesti put.

Svi građani koji žele vidjeti Sabor iznutra moći će to, bez prethodne najave, učiniti u nedjelju, od 10 do 17 sati. Pod stručnim vodstvom, u grupama do 50 osoba, obići će prostore koji se ne mogu vidjeti u redovitim programima obilaska.

U zgradu Sabora ulazit će na Trgu svetog Marka 6 uz uobičajeni sigurnosni pregled. Za osobe koje se otežano kreću ili su u invalidskim kolicima osiguran je pristup bez čekanja. Predsjednik Sabora Željko Reiner s građanima će se susresti u Sabornici u 11 sati.

Dan otvorenih vrata po prvi je put u saborskoj povijesti održan 2013., u godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u prigodi 30. svibnja, Dana Hrvatskoga sabora.

Manifestacija je to koja izaziva veliko zanimanje građana i zahvaljujući kojoj je saborskim hodnicima proteklih godina prošlo njih nekoliko tisuća. Organizira je saborska Služba za građane.

Prije 25 godina, 8. listopada 1991., prvi saziv Hrvatskog sabora odlučio je raskinuti sve državnopravne sveze s bivšom državom, SFRJ, donio je odluku kojom je utrvrdio da Hrvatska više ne smatra legitimnim ni jedno tijelo dotadašnje jugoslavenske države.

Sabor je tu odluku donio u dramatičnim okolnostima, u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, izvan svoje zgrade na Markovom trgu, jer su dan prije, zrakoplovi neprijateljske Jugoslavenske vojske raketirali Banske dvore, odnosno radnu sobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Predsjednica otkrila spomen-ploču poginulom branitelju Podboju

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i članovi obitelji Đure Podboja otkrili su spomen-ploču i odali počast poginulom hrvatskom branitelju i bivšem djelatniku tvrtke Odašiljači i veze u sjedištu tvrtke u Zagrebu, priopćeno je u utorak iz Ureda predsjednice.

Đuro Podboj stradao je u kolovozu 1991. godine u obrani odašiljača Belje u Baranji, a otkrivajući njegovu spomen-ploču predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako je bio jedan od brojnih tihih junaka koji su ispunjavajući svoje svakodnevne dužnosti na najbolji način svjedočili svoje domoljublje.

Usprkos agresiji sustav odašiljača i veza sve vrijeme Domovinskog rata neprekidno je emitirao hrvatske radijske i televizijske programa čime je spriječena informativna blokada i omogućeno da sav svijet čuje i vidi istinu, zaključila je predsjednica Republike