• Danas je: Petak, 29 ožujka, 2024

Državni vrh poručio: Štitit ćemo branitelje od optužnica iz Srbije i BiH

Predsjednica Grabar-Kitarović zajamčila je generalima da će biti riješena “pitanja optužnica i mnogih drugih pitanja koja opterećuju odnose Hrvatske i susjednih država”.

Hrvatski državni vrh poručio je u petak na otvaranju novih prostorija Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) u Zagrebu da će zaštititi hrvatske branitelje od optužnica za tzv. zločinačko udruživanje iz Srbije i BiH, piše promise.hr

Znamo tko smo, znamo što smo. I ja vam u svoje osobno ime i u ime hrvatske države doista jamčim da ćemo biti uz vas, i da ću se u svakome trenutku boriti da se rat između država ne nastavlja verbalnim putem i prepucavanjem, jer to nije način rješavanja problema”, poručila je predsjednica države.

Predsjednica Grabar-Kitarović zajamčila je generalima da će biti riješena “pitanja optužnica i mnogih drugih pitanja koja opterećuju odnose Hrvatske i susjednih država”.  “Ali u svemu tome ćemo braniti čast i dostojanstvo Domovinskog rata, od Chichaga i Washingtona, preko Zagreba, Sarajeva do Beograda i drugdje. To je naša dužnost i moralna obveza”, poručila je.

 I predsjednik Hrvatskog sabora akademik Reiner podsjetio je na časnu ulogu hrvatskih branitelja i generala u Domovinskom ratu “što Hrvatska neće zaboraviti”. Također je istaknuo da da ih Hrvatska i danas još itekako treba.

 “Zbog svega što ste ste do sada učinili za Hrvatsku, nećemo i ne smijemo dopustit da budete izloženi progonu naših dojučerašnjih agresora i okupatora, a to nam je negdje na pomolu. O tome se šuška, nešto se i ostvaruje. No ja vas uvjeravam, to nitko od nas neće dozvoliti. Hrvatska će bit uz vas, braniti vas i štititi kao što ste i vi branili i štitili Hrvatsku u Domovinskom ratu, nerijetko izlažući vlastite živote neposrenoj ratnoj pogiblji”, naglasio je Reiner.

 

Bujanec nabrojao što bi sve hrvatski špijuni mogli raditi u Srbiji

TV voditelj Velimir Bujanec reagirao je na današnje (3. rujan)izjave predsjednika SDP-a Zorana Milanovića.

“Ne vidim koje bi tajne skupljao hrvatski špijun u Beogradu, valjda recept za pljeskavicu”, rekao je Milanović ranije u Vukovaru komentirajući uhićenje navodnog hrvatskog špijuna u Beogradu.

“NAGRADNO PITANJE: Koliko srpskih špijuna ima u vrhu SDP-a i SDSS-a, koliko ih ima u MUP-u i raznim agencijama, a koliko u hrvatskim ministarstvima i medijima? Ima li ih možda u Novinarskom društvu?!

Naši političari to, naravno – ne znaju, a agenti naših službi uglavnom se bave time kako još jednu plaću zaraditi kod nekog tajkuna…

Zamislite samo Milanovića – on misli da bi naši špijuni u Beogradu valjda trebali “skupljati recepte za pljeskavice”… I to još izjavi u Vukovaru! E, moj Milanoviću, naši bi špijuni trebali prikupljati podatke o tome kako je Srbija obnovila Crvene beretke, koliko su i kakvog oružja dobili od Rusa, s kime imaju vojne vježbe na granici s Hrvatskom… Trebali bi se zanimati za to gdje žive srpski ratni zločinci, prikupljati podatke o nestalima i opljačkanoj hrvatskoj imovini…

Znaš li ti Milanoviću uopće, koliko mladih Srba iz Vukovara odlazi u vojne kampove u Apatin, a koliko agenata BIA-e operira Banovinom? Znaš li možda koliko novinara iz Zagreba prima plaću od Milorada Dodika i što sve Pupovac i slični razgovaraju s Vučićem u Beogradu? Znaš li možda koliko je špijuna uključeno u operaciju odcjepljenja tzv. Republike Srpske i njezino skorašnje pripajanje Srbiji?! Naravno, ne znaš Milanoviću, tebi je sve ovo zajebancija pa i onda kada ti Hrvati Vukovara zvižde, a ti im dobacuješ da su “papci”… A jedini papak si ti – Zorane Milanoviću, što si pokazao još 1991. godine!”, napisao je Bujanec na facebooku.

Domovinski rat: rujan 1991.

Protekla su desetljeća od završetka Domovinskog rata. Mnoštvo mladih rođenih od tada je završilo i prvostupničke programe na fakultetima. Mnogi od njih su zvukove sirena čuli samo vikendom kada se one testiraju.

Danas možda rade i u godinama su onih koji su gotovo pa goloruki 91. krenuli u rat. Možda su i napustili zemlju, “trbuhom za kruhom”. Ima ih i koji služe u Oružanim snagama RH ili MUP-u, a rođeni su nakon što je podignut hrvatski stijeg na Kninskoj tvrđavi.

Danas se Domovinskog rata najčešće prisjećaju oni koji su u njemu sudjelovali i oni koji su u njemu nešto izgubili. Možda člana obitelji, voljenu osobu, imovinu ili djetinjstvo, možda i ruku, nogu… O ratu se uglavnom priča na nekoliko većih obljetnica ili se protokolarno polože vijenci na mjestima tragedija.  Većinom je Domovinski rat postao crtica TV kalendara, par stranica u školskom udžbeniku i spomen ploča ili eksponat u gradovima. Za sve osim za one koji oplakuju poginule i još uvijek nestale.

Gotovo da nema mjeseca u godini pa ni datuma koji za nekog, grad, obitelj, nekog pojedinca ne predstavlja to nešto više.

Dužnost je medija da podsjećaju na te tako daleke, a zapravo tako bliske događaje. Na dramatične vijesti, na strah obitelji, na sirene, na zlokobne prijetnje ali i na hrabrost i odlučnost. Sve to se događalo, svakodnevno, svaki mjesec, pa i u rujnu. Sjetimo se rujna…

Marko Babić 14. je rujna 1991. na Trpinjskoj cesti u Vukovaru uništio pet tenkova JNA. Taj vukovarski branitelj izgubio je u tom mjesecu roditelje, koji su odvedeni iz Vukovara i ubijeni u selu Bobota. Suborci kazuju kako ih se dojmilo kako Babić prema neprijatelju nije iskazivao mržnju unatoč tomu.

U isto vrijeme dok je Babić razarao tenkove i oklopnjake na Trpinjskoj cesti država je raspoređivala prognanike, tada njih 150.000 registriranih. Svijet je gledao na televizijskim ekranima svu tragediju rata u srcu Europe.

U rujnu je osnovana i Hrvatska ratna mornarica, a prvi brod je bio desantno-jurišni DJB-103, zapravo čamac, ali s nečim se krenulo.

Isti mjesec je vrijeme kada se odigrao i takozvani Rujanski rat ili Bitka za Šibenik. Javnost je tada upoznala i zloglasnog Ratka Mladića, zapovjednika 9. korpusa JNA.

Pobjedničkim akcijama u Šibeniku hrvatski branitelji došli su do brodova u Remontnom zavodu.

Rujan i Rujanski rat 1991. ostaje zapamćen i po rušenju dva zrakoplova JNA i uzvikom “Obadva, obadva, oba su pala!”

Rujan 1991. nosi i ružne i teške uspomene. Pokolj u Kusonjama je jedna od njih. Po njemu je snimljen film Broj 55, o stradanju 18 pripadnika 105. bjelovarske brigade i dvojice policajaca…

U rujnu je u Novoj Gradišci u zračnim napadima na grad poginulo 11 osoba, a 50 je ozlijeđeno.

Krajem ovog mjeseca te godine uz iznimne napore obavljena je evakuacija Pakračke bolnice čime se jedna tragedija spriječila…

Prelijepi Dubrovnik u rujnu 1991. našao se u pomorskoj blokadi, a Drnišani kao i mnogi drugi svoje domove napuštaju.

U rujnu 1991. počela je i Bitka za vojarne. Osvajanjem oružja i opreme u kasarnama JNA hrvatski su branitelji napokon dolazili do teškog naoružanja.

U rujnu 1995. se odvila i prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, operacija “Maestral”. Isti mjesec, iste godine odvila se i tragična operacija “Una” u kojoj je izgubljeno 49 života.

Dio je to obljetnica iz ratnih rujanskih godina. Neke od njih su pune ponosa sudionika. Neke su teške i tužne. Ovim člankom nisu popisani svi događaji iz rujanskih mjeseci Domovinskog rata.

Ovo je svojevrsni poziv našim čitateljima da se prisjete i spomenutih ali i onih ne spomenutih događaja. Napišite nam svoja sjećanja, bila ona tužna, ponosna ili slavna. Podijelite s nama ovaj mjesec priče svojih najbližih ili vlastita iskustva. Sjetimo se rujna. Ispričajmo naše priče, zapravo krenimo od rujna i nastavimo. Da se ne zaboravi.

I:direktno.hr

Istraživanje dosad najpouzdanijih 2×1 komunikacija, evo raspodjele u Saboru

CroElecto, istraživanje 2×1 komunikacija, nakon obrađenih 10 izbornih jedinica pokazuje ovakvo raspoloženje birača pretočeno u mandate u Saboru – HDZ – 58, SDP – 56, Most – 13, Živi zid 5 mandata, koalicija Milana Bandića 2, Stipe Petrina prolazi u IX., a zvijezda medija Pametno ostaje bez mandata.

Nakon deset obrađenih izbornih jedinica u istraživanju CroElecto agencije 2×1 komunikacije poznata je projekcija 140 mjesta u Hrvatskom saboru nakon izbora.

Donosimo rezultate istraživanja u posljednje četiri izborne jedinice.

Šesta izborna jedinica obuhvaća Sisačko-moslavačku županiju te jugoistočne dijelove Grada Zagreba i Zagrebačke županije. U odnosu na protekle izbore Most bi izgubio jedan mandat koji bi dobio Živi zid. Narodna koalicija osvaja 6 mandata (31,23%), HDZ osvaja 5 (27,27%), a Most (7,69%), Živi zid (6,06%) te Bandićeva koalicija (5,59%) po jedan mandat.

Ispod izbornog praga jedini s većim postotkom je Miroslav Rožić, odnosno koalicija HSP AS-a s 3,72%. Izlazak na izbore potvrdilo je nešto više od 64% ispitanih, a neodlučnih je 12,82%.

U sedmoj izbornoj jedinici koja obuhvaća Karlovačku županiju te dijelove Zagreba, Zagrebačke i Primorsko-goranske županije dolazi do podjele mandata između Narodne koalicije (34,07%) i HDZ-a (32,07%) – svakoj listi po 6 mandata, uz dodatak da su mandati Narodne koalicije sigurni. Most sa 7,79% potpore uzima jedan mandat, a mandat u svojoj izbornoj jedinici dobiva i Ivan Sinčić čiji Živi zid podupire 5,79% ispitanika. Tek ispod praga ostaje lista koalicije Milana Bandića s 4,89%. Bandićevu listu predvodi nesuđeni premijer Ljubo Jurčić, a prema dosad mjerenom raspoloženju birača, premijersko mjesto ostat će nesuđeno i Bandiću. Daleko od praga ostaje lista koalicije Stipe Petrine, Slobodne Hrvatske, Oraha i Pokreta Zajedno koju predvodi Karino Hromin Sturm (2,22%). Neodlučnih je nešto više od 10%.

Dvije južne izborne jedinice donose poznatog pobjednika u mandatima.

U devetoj izbornoj jedinici, koja je uz petu jedina dala prednost HDZ-u na izborima 2011. godine, HDZ ponavlja prošlogodišnji učinak i s visokih 43,76% osvaja 8 mandata. Listu Narodne koalicije vodi Ranko Ostojić i ta lista (22,98%) osvaja 4 mandata. Zanimljivo je da Most (7,33%) ne dobiva dva mandata kao na prošlim izborima, ali u Sabor ulaze isti ljudi: Miro Bulj i Stipe Petrina, čija lista dobiva 5,13%. Živi zid ima potporu manju od 4%, a neodlučnih ispitanika koji ipak misle pristupiti izborima je 10,51%.

Deseta izborna jedinica je 2015. Mostu donijela 3 mandata, međutim ove godine to bi se moglo promijeniti. Trenutačnih 13,33% donosi mandat manje, a taj mandat poboljšava prošlogodišnji učinak SDP-ove koalicije koja s 27,35% dobiva 5 mandata. Za HDZ glasalo bi 38,85% ispitanika i to bi HDZ-u donijelo 7 mandata. Ispod praga ostaju stranka s relativno malo članova, ali relativno puno medijskoga prostora – Pametno (4,13%) te HSP AS, čiji će predsjednik Ivan Tepeš morati dobiti više od 3,44% kako bi ušao u Hrvatski sabor.
Zanemarimo li učinak koji bi mogli donijeti neodlučni te statističku grješku, stanje nakon izbora u deset izbornih jedinica bilo bi sljedeće:

HDZ – 58 mandata,

Narodna koalicija – 56 mandata,

Most – 13 mandata,

Živi zid – 5 mandata,

IDS – 3 mandata,

BM 365 – 2 mandata,

HDSSB – 2 mandata

i Stipe Petrina – 1 mandat.

Treba posebno napomenuti i da se projicirana raspodjela mandata može još promijeniti jer su u nekim izbornim jedinicama mandati Živog zida i Koalicije za Premijera Milana Bandića vrlo blizu izbornog praga.
U XI. izbornoj jedinici moglo bi doći do promjena jer Željko Glasnović kao nezavisni kandidat može računati na veliku potporu i ulazak u Sabor barem s jednim mandatom. U tom slučaju može se pretpostaviti da bi preostala dva mandata dobio HDZ te da bi ukupno imao 60 mjesta u Saboru, što je više nego prošle godine, ali manje no 2003 i 2007. (66) te nedovoljno čak i za sastavljanje većine s Mostom.

Narodna koalicija, prema ovom istraživanju, dobiva 56 mandata, dakle jednako rezultatu SDP-a iz 2007., odnosno SDP-ove koalicije iz 2015. godine. 2003. i 2007. godine Ivo Sanader sastavio je vladajuću većinu uz pomoć HSS-a, HSLS-a, HSU-a te nacionalnih manjina.

HSU je 2011. na izbore izašao u Kukuriku koaliciji, HSS je ove godine ušao u Narodnu koaliciju, a HSLS na izbore izlazi s kandidatima na HDZ-ovoj listi i to samo u određenim izbornim jedinicama.

Osim što se u međuvremenu kao treća politička opcija po snazi javio Most, valja naglasiti kako se broj mjesta u Saboru mijenjao do 2010. godine kad su Jadranka Kosor i Zoran Milanović dogovorili ustavne promjene.

Također je zanimljivo istaknuti sudbinu pravaša: 2000. godine imali su 4 mandata, 2003. su ih udvostručili, međutim Sanader ih nije uvrstio u vladajuću većinu. Na izborima 2007. HSP je imao jedan mandat, a 2011. jedan mandat osvojio je HSP AS. HSP AS je na prošlim izborima imao 2 prolazna mjesta na listi Domoljubne koalicije, ali je preferencijalnim glasanjem uspio dobiti 3 mandata.

Na ovim izborima, prvi put od 1992. godine, pravaške stranke mogle bi ostati bez glasa u Hrvatskom saboru.

Uhićen Jasmin Viković osumnjičen za ratne zločine nad Hrvatima u Konjicu

Postupajući po nalogu Tužiteljstva BiH, prilikom ulaska na teritorij Bosne i Hercegovine, pripadnici Granične policije BiH.

uhitili su osumnjičenog Jasmina Vikovića, zv. “Jasko”, rođenog 1971. godine u Zavidovićima, državljanina BiH.

Navedeni osumnjičeni je pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine i osumnjičen je da je u svojstvu pripadnika Diverzantskog-izviđačkog voda iz Zenice, Armije RBiH, na području Konjica, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

On je osumnjičen da je, zajedno s drugim osobama, krajem kolovoza 1993. godine, u mjestu Orahovica, u općini Konjic, sudjelovao u nezakonitom zatočenju trojice civila, starijih osoba hrvatske nacionalnosti, koje su osumnjičeni Viković, kao i drugi pripadnici Armije R BiH višestruko mučili, zlostavljali i premlaćivali, te zatvorili u jedan objekt, gdje su ih nastavili tući i nanositi im teške ozljede posebno u predjelu glave.

Nakon zlostavljanja, jedan civil je preminuo od zadobivenih ozljeda a osumnjičeni je sutradan došao u objekt i pucanjem iz vatrenog oružja, usmrtio preostalu dvojicu zatočenika.

Nakon ispitivanja osumnjičenog, postupajući tužitelj će odlučiti o daljnim mjerama i aktivnostima prema osumnjičenom, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH, prenosi Klix.

Tužiteljstvo BiH vodi istragu u ovom predmetu, tijekom koje su prikupljena saznanja da osumnjičeni više godina boravi u inozemstvu, te je Graničnoj policiji izdana zapovjed da se osumnjičeni uhiti odmah po stupanju na teroritorij BiH.

Tužiteljstvo ulaže intenzivne napore na otkrivanju i procesuiranju počinitelja ratnih zločina, gdje god da se nalaze i u tom procesu ostvaruje suradnju s agencijama za provođenje zakona u BiH i inozemstvu.

 

Kovač: Srbiju tužakanja neće dovesti nikuda

Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je na rubu neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Potsdamu da je pismo predsjednika Europske komisije Srbiji pokazalo da je Hrvatska bila u pravu kada je rekla da Srbiju tužakanja neće dovesti nikuda.

-Junckerovo pismo jasno potvrđuje da smo bili u pravu kada smo rekli da tužakanja, što je Srbija činila i čini, neće dovesti nikuda – rekao je Kovač na rubu neformalnog sastanka u Potsdamu.

Poručio da će Hrvatska i dalje podupirati težnje Srbije za članstvo u Europskoj uniji, ali da Srbija isto tako mora obaviti svoj dio posla.

-Treba se uhvatiti posla, treba izvršavati svoje obveze i treba se držati načela i principa dobrosusjedske suradnje. Ako se želi napredovati prema Europskoj uniji, što mi kao članica Europske unije i kao susjed Srbije i želimo, treba svoje obveze izvršavati i na taj način će Srbija moći napraviti pomak prema Europskoj uniji. A ne pismima i nekakvim diplomatskim akcijama koje su zaista osuđene na neuspjeh. Uhvatiti se posla i to je ono što je, kako mi se čini, i poruka Junckerova pisma Vučiću – rekao je Kovač novinarima u Potsdamu.

Na današnjem sastanku, koji je sazvao njemački ministar vanjskih poslova i predsjedavajući OESS-a Frank-Walter Steinmeier, razgovarat će se o sigurnosnim temama, posebice vezanim uz izbjegličku krizu, o opasnosti terorizma te o načinima kako zemlje članice ove organizacije mogu pronaći bolje odgovore na aktualna pitanja i pospiješe međusobnu suradnju.

Generali odbili predizborni sastanak s Milanovićem

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović nakon sastanka s braniteljima, imao je namjeru sastati se i s generalima.

Sudeći prema dostupnim informacijama, upravo je mogućnost održavanja tog sastanka, a ne slučaj Damira Krstičevića, bio jedan od glavnih razloga što je prošli petak održan izvanredni sastanak Hrvatskog generalskog zbora.

Predsjednik HGZ-a Pavao Miljavac potvrdio je u izjavi za Jutarnji list da je na sastanku bilo više tema, a da je jedna od njih bila i zahtjev iz SDP-a, plasiran preko bivšeg SDP-ovog ministra obrane Ante Kotromanovića.

-Sastali smo se, među ostalim, da bismo raspravili i o zahtjevima političkih stranaka. Točno je da me je telefonski kontaktirao bivši ministar obrane Ante Kotromanović te mi kazao kako je razmišljao o tome da Milanović razgovara s generalima. Odgovorio sam mu kako ne mogu sam odlučiti te da moram sazvati Upravni odbor. Poslije mi se više nisu javili – kazao je Miljavac.

Dodao je kako je stav HGZ-a da se tijekom kampanje ne razgovara sa čelnicima političkih stranaka.

-Zamolba SDP-a stigla je vjerojatno zbog toga što se Hrvatski generalski zbor ranije sastao sa šefom HDZ-a Andrejem Plenkovićem, ali to je bilo u srpnju, prije nego što je počela kampanja – kazao je Pavao Miljavac.

Još neki od sudionika sastanka potvrdili su da je glavna tema sastanka bio mogući susret s Milanovićem, te da su generali odbili razgovor s predsjednikom SDP-a.

Dogovoreno je da se sastanak s Zoranom Milanovićem ipak održi, ali tek nakon prijevremenih parlamentarnih izbora.

I: HRsvijet

Milanović koji je izravno radio na diskriminaciji branitelja sada glumi spasitelja

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović rekao je nakon sastanka delegacije Narodne koalicije s predsjednikom Republičke koordinacije udruga iz Domovinskog rata „ Dr. Franjo Tuđman“ Đurom Dečakom da će, ako Srbija ne povuče zakon o univerzalnoj jurisdikciji, Hrvatska biti prisiljena donijeti sličan zakon za područje bivše Jugoslavije od 1991.

Iz Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara (UZBV) Milanoviću su nakon tog sastanka poručili – “imali ste priliku, ne glumite spasitelja”.

Milanović je izravno radio na diskriminaciji branitelja

Prisjetimo se nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju koji je izglasovan 2014. godine, a stupio je na snagu u rujnu 2015.

Taj Zakon o mirovinskom osiguranju stavlja udovice, roditelje i djecu poginulih hrvatskih branitelja te hrvatske ratne vojne invalide u diskriminirajući položaj u odnosu na druge korisnike mirovina – pripadnika bivše JNA ili sudionika Narodnooslobodilačkog rata – NOR-a.

Zakonom o mirovini, iz kuhinje Vlade Zorana Milanovića – mirovine su podijeljene na dva dijela. Na opći i posebni dio, pri čemu je opći dio mirovine definiran prema određenim kriterijima – godinama staža prije Domovinskog rata, uplatama doprinosa i dr., a iznos posebnog, varijabilnog dijela mirovine ovisi o odluci aktualne Vlade Republike Hrvatske, odnosno o ekonomskoj situaciji. Opći dio mirovine, koji je zajamčen iznosi do 10 % iznosa cijele mirovine, a ovaj specijalni dio koji se može mijenjati kad god to Vlada RH odluči, čini 90 % mirovine.

U Ime obitelji zajedno s braniteljskim udrugama podnijela Ustavnu tužbu

Ovaj je zakon izuzetno nepravedan, branitelje i njihove obitelji diskriminira se u barem tri koraka u odnosu na borce NOB-a i oficire JNA. U ime obitelji se s udrugom “Crne mambe”, Udrugom udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije i još pet braniteljskih udruga upravo zato uključila u pripremu zahtjeva Ustavnom sudu, koji su podnijeli prije ljeta 2016.

”Zakon različito tretira hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, udovice, djecu, roditelje poginulih te ratne vojne invalide i oficire JNA i njihove obitelji. Naime, borcima NOB-a i njihovim obiteljima nije mirovina podijeljena na ‘fiksni’ i ‘varijabilni dio’ te je njima cijela mirovina zakonom zaštićena. Dakle, 90 % mirovine hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata može s mijenjati političkom odlukom bilo koje Vlade, a oficirima JNA i borcima NOB-a – ne može. Jednako tako diskriminacija se vidi i u određivanju radnog staža kojim se definira i onaj ‘fiksni’, zajamčeni dio mirovine. Tako se hrvatskim braniteljima nije priznao staž od 1990. – 1996., jer nisu bili uplaćivani doprinosi za staž, a oficirima JNA je priznat staž od 1970. do 1990. iako nisu uplaćivali sredstva u proračun. To je diskriminacija!”, pojasnio je odvjetnik Planinić.

Treća je diskriminatorna točka iz spornog Zakona da je u tom općem, fiksnom dijelu mirovine za branitelje i obitelji poginulih branitelja – zakonodavac različitim faktorom izračuna odredio mirovinu udovice branitelja Domovinskog rata i udovice borca NOB-a, tako da tu nema jednakosti niti u smrti. Tako se na udovicu i djecu poginulog hrvatskog branitelja mirovina određuje obračunskim faktorom od 0,40, a poginulog oficiraNOB-a – obračunskim faktorom 0,85 do 1,0.

> Diskriminacija branitelja: Prava istina o povlaštenima u Republici Hrvatskoj

Milanovićev ministar Fred Matić tvrdio da u Registru branitelja ima 150.000 lažnih branitelja

Milanovićev ministar Matić bio je ponosan na objavu Registra branitelja kao vječnog spomenika i tvrdio je da ima 150.000 lažnih hrvatskih branitelja i invalida u Registru branitelja i da on to može riješiti za sedam dana ako mu predsjednik Vlade osigura vizu u Kanadi.

U nekoliko navrata je tako optuživao da među braniteljima ima “lažnjaka”. Nakon objave Registra hrvatskih branitelja kao da se nije dogodilo ništa, policija je nadležnim državnim odvjetništvima podigla jako malo kaznenih prijava zbog sumnje da je počinjeno kazneno djelo prijevare i krivotvorenja službenih isprava čime su stjecani lažni statusi branitelja. Matić se nije se čak ni ispričao zbog svojih izjava kojima je branitelje nazivao varalicama.

Ministarstvo branitelja, pod vodstvom Predraga Matića, financiralo je, dok nije postalo jasno da dolazi do promjene vlasti, svjedočenja partizana o Drugom svjetskom ratu.

Na kolegijima u ministarstvu branitelja sprdali su na račun branitelja. Jedan od audiozapisa otkrio je da Predrag Matić priznaje kršenje zakona, naređuje opstrukciju ostvarivanja prava hrvatskih branitelja, minira stradalnike HVO-a, ruga se Hrvatima iz BiH. Bojan Glavašević na spomen ubijenih umire od smijeha, a Ivan Grujić “izmišlja” mrtve za masovne grobnice. Ni za to se Milanovićev ministar nije ispričao.

Svi Matićevi biseri: Znate li što je sve ministar govorio o onima koje zastupa – braniteljima?

Optužnice protiv branitelja zaprimljene su još 2011. – što je tada radio Milanović?

“Čudi kako je Zoranu Milanoviću kao pripadniku elite koja Hrvatsku nije branila, to promaklo u vrijeme dok je bio predsjednik Vlade RH”, upitala se prošloga tjedna Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara (UZBV).

“Nažalost opet svjedočimo situaciji u kojoj se pojedini političari sjete hrvatskih branitelja samo kada se na izborima treba boriti za glas više.”

“Punih 555 dana razočarani hrvatski branitelji i najteži HRVI čekali su ga pod šatorom u Savskoj, ispred Ministarstva branitelja, ali on je, kao i svi članovi njegove Vlade odbijao sve pozive njihove na dijalog. Nije se udostojao doći pred branitelje niti kada je hrvatska braniteljica i HRVI Nevenka Topalušić umrla u šatoru tijekom prosvjeda.”

“Kada su hrvatski branitelji odlučili doći k njemu s pozivom na dijalog, pod prozore Banskih dvora, Zoran Milanović poslao je interventnu policiju na najteže invalide Domovinskog rata.”

Branitelji su podsjetili i kako “su optužnice protiv hrvatskih branitelja u Republici Hrvatskoj zaprimljene još 2011. godine, cijelo vrijeme tijekom vladavine Zorana Milanovića bile sakrivene u ladicama, a nitko od tadašnjih ministara ništa nije poduzeo. Bitno je naglasiti i kako Milanovićeva ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić nije poduzela apsolutno ništa kako bi od Srbije zatražila ukidanje tog zakona.”

“Umjesto da se danas pospe pepelom nakon izricanja presude Perkoviću i Mustaču, koja je simbolički i presuda cijelom jednom zločinačkom sustavu u kojem je partija, čiji je slijednik današnja Milanovićeva Socijaldemokratska partija, odlučivala tko ima pravo živjeti, a tko ne, Milanović i dalje vrijeđa sve državljane ove zemlje obezvrjeđujući njihov razum i pamćenje. Tijekom četverogodišnje vladavine Zorana Milanovića hrvatski je pravosudni sustav u potpunosti zakazao, pa je njemačko pravosuđe raskrinkalo tek mali dio krvavih rabota te iste partije u kojima su nakon 1945. godine ubijani brojni hrvatski domoljubi u svojoj Domovini Hrvatskoj i cijelom svijetu”, poručili su Zoranu Milanoviću nakon sastanka s Đurom Dečakom iz Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara.

I:braniteljski portal

Juncker odgovorom u pismu cvilećim Vučićem obrisao pod, Srbija u šoku

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio je na pismo srbijanskog premijera Aleksandra Vučića u kojem je istaknuo da su dobrosusjedski odnosi, regionalna suradnja i pomirenje temeljna načela koja trebaju poštivati sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati te zemlje članice EU-a.

Glasnogovornica Komisije Maja Kocijančič rekla je da je Juncker u svom odgovoru na Vučićevo pismo pozvao dvije zemlje na povratak konstruktivnom bilateralnom agažmanu.

Vučić je 1. kolovoza u Beogradu izjavio da je poslao pismo čelnicima EU-a u kojima ih je upozorio da se “u Hrvatskoj vodi ogoljena protusrpska politika, koju Srbija ničim nije isprovocirala”.

Prema riječima Maje Kocijančič, Juncker je naglasio da se Komisija “unutar svojih ovlasti uvijek snažno zauzimala kako bi se osiguralo poštivanje žrtava i sjećanje na ratne zločine u Europi. Europsko zakonodavstvo kriminalizira zločine iz mržnje na temelju nacionalnog podrijetla te poticanje na nasilje ili mržnju.”

“Zakonodavstvo EU smatra kaznenim djelima zločine iz mržnje na nacionalnoj osnovi i/ili javno poticanje na nasilje ili mržnju (uključujući javno odobravanje, negiranje ili grubo trivijaliziranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina), preciznije navodi srbijanski Tanjug dio Junckerova pisma koje je jako naljutilo službeni Beograd, pa su se pogođeni odgovorom tamošnji najglasniji političari odmah referirali u negativnom tonu.

“Prema europskom zakonodavstvu, članice EU-a su obvezne osigurati kažnjivost tih zločina, od aspiranata na članstvo u EU očekuje se da se usklade s tim zakonima”, navodi Juncker prema glasnogovornici Kocijančič.

Prema Junckeru, “dug put prema pomirenju među narodima zahtijeva zajedničke, iskrene napore svih strana i na svim razinama da priznaju nepravde iz prošlosti bez pristranosti kako bi ih se zajednički prihvatilo i tako pripremili temelji za zajedničku i kooperativnu budućnost. Sva otvorena pitanja moraju se riješiti kroz kroz konstruktivni bilateralni dijalog i uzajamno poštovanje. U interesu svih u regiji je da se vrate tom duhu i diskursu”.

I:direktno hr

Pavelić: Milanovićev cilj je izazivanje sumnje, a ne profitiranje kod desnice

U emisiji Zoom Zagreb na Z1 televiziji o predizbornim događanjima govorili su glavni urednik Direktno hr.-a Neven Pavelić, politički analitičar Slaven Letica i Mario Aunedi Medek, stručnjak za odnose s javnošću.

Letica: U teškim okolnostima ti ljudi vode kampanju, ljeto je. Trke lađa, trke konja, plasman Dinama u Europu, nije lako u takvim okolnostima koncipirati kampanju, pa se tako može objasniti unošenje ekscesa.

Pavelić: Kampanja je bila blijeda sama po sebi i još su ju zasjenili neki događaju. Svi pričaju o nekakvim brojkama, a većina tih političara, pa i neki ekonomisti su govorili krivo. Običnom čovjeku je to bilo apsolutno nezanimljivo dok se nije javio Milanović.

Aunedi Medek: Stranke nemaju ništa konkretno.

Kome je u interesu bilo da se pusti ova snimka?

Letica: Vidi se prema jačini glasa tko je bio najglasniji na toj snimci, pa prema tome tko je i možebitno snimao. Pojavila se priča da je Velimir Bujanec odbio objaviti tu snimku jer je mislio da bi mogla koristiti Milanoviću. Oko 110 mandata je već podijeljeno, pa se vodi bitka za ostale.

Pavelić: Milanović je jako dobro iskoristio tu snimku, uzeo je naslovnice, ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednim zemljama. Iskoristio je svojih pet minuta i došao u prvi plan. To je njegov način komunikacije i nije mu to prvi put. On je vrlo dobro to iskoristio. S druge strane, i dalje imamo blijede odgovore, manje-više nekakvu tišinu. On je i danas pokušao dalje ići na tom valu, vidjet ćemo što će dalje.

Činilo se na debati da se Zoran Milanović malo smirio i onda ovo?

Aunedi Medek: On i dalje na izjavama za neke TV kuće ima mirniji ton. Bez kamera on je malo opušteniji, koristi taj neki rječnik. Bila mi je zanimljivija izjava da nisu oni Bog zna što.

Hoće li mu to donijeti bodove kod desnice?

Letica: Plenković se nalazi sad u delikatnoj situaciji. Njegov je cilj uvesti odmjerenost, a Milanović je odustao od javnih polemika jer mu je Plenković očito privatno simpatičan. Plenković bi sada morao odustati od apsolutne doze pristojnosti ako se želi nositi s novonastalom situacijom. I to mora učiniti vrlo brzo.

Možemo li očekivati novu debatu?

Pavelić: Mislim da ništa od debate. Što se tiče profitiranja kod desnice – Milanoviću to nije bio ni cilj. Kao jednom pravniku jasno mu je da kad izazove nekakvu sumnju – oni birači koji su se možda dvoumili, ako kod njih stvori sumnju ili neće izaći na izbore ili će dati glas nekom drugom. To mu je cilj. Milanović ima čvrstu bazu i svjestan je da HDZ-u ne može uzeti glasove.

Je li bolje da SDP i HDZ idu u koaliciji ili samostalno?

Letica: Mislim da je HDZ-u to bila mudra odluka. Postoji nekakva ravnoteža gubitka na ljevici i njegovih partnera i na desnici. To je jedna stranka Pametno, kad se netko nazove Pametno to po meni znači da nisu pametni.

Hoće li Most ostvariti jednak uspjeh na izborima?

Pavelić: Ankete pokazuju da Most ne stoji dobro, ali to je jako teško reći. 11. rujna ćemo biti sigurni. Užasno je bitno tko će preći prag, ako pređu Živi zid, ovi Bandićevi… vidjet ćemo. Profesor Letica je rekao da je podijeljeno 110 mjesta, možda nije, možda je manje i svi bi se mogli iznenaditi. Na kraju će ispasti da će tri nekakve srednje opcije i manjinci ako se udruže postati relevantniji faktor od lijevog. Ne bi me čudilo da nakon izbora izađemo ponovno na izbore.

Aunedi Medek: Puno mi se izglednija čini varijanta da ako Most prođe kao i na prošlim izborima da bi se naše dvije velike stranke mogle odlučiti na veliku koaliciju.

Letica: Važno je kazati da ankete vrlo dobro odražavaju trenutno raspoloženje građana. Prognostičke vrijednosti anketa su kao i prognoza vremena. Zadnjih četiri pet dana je bitno, što se pokazalo i kod izbora Kolinde Grabar-Kitarović kad je bilo da Josipović vodi za dva postotna boda – tad sam ja rekao da Kolinda dobiva i kladio sam se s Milanovićem u janje. Između Milanovića i Plenkovića bi se trebala napraviti jedna programska koalicija.

Zašto mislite da Milanović i Plenković odbijaju veliku koaliciju?

Letica: Bili bi ludi da kažu da su za to. Moraju motivirati svoje da izađu na izbore. Bio sam na kavi jutros s Ćirom Blaževićem, obišao je osam tisuća kilometara, po Hercegovini i svuda ga obožavaju.

Aunedi Medek: To su trendovi, vidjeli smo kako je Most bio narastao za duplo. Velike stranke su u prednostima, imaju neku svoju bazu i u mogućnosti su dodatno motivirati svoje birače.

Što kažete o Bandićevoj kampanji?

Aunedi Medek: On to radi školski. Radi tu jednu ‘teaser’ kampanju. Mislim da ljudima nije interesantna ta njegova poruka ‘ja želim biti gradonačelnih Hrvatske’. On provodi populističke metode koje su mu prolazile u Zagrebu. Slično se ponašao i u predsjedničkoj kampanji kad je isto dijelio dosta novaca raznim udrugama.

Letica: Mislim da on zbunjuje svoje biračko tijelo svojom porukom ‘za premijera’. Ljudi će doći pred biračko mjesto i ići gledati gdje mogu zaokružiti Milana Bandića za premijera. Neće ga naći. To je napravio i Čačić prije i nije mu uspjelo.

Aunedi Medek: Zapravo hoće. Stranka mu se zove Bandić Milan i ljudi će naći njegovo ime na biračkim listićima. On razumije to neko bilo grada i bilo ljudi, zna razgovarati jednostavnim jezikom i to je bitno.

Letica: Bandić je alter ego Gospe Sinjske. Njegov potencijal je vrlo velik.

Stranka Pametno? Stalno slušamo o njima? Medijski favorit?

Aunedi Medek: Ponudili su kakav-takav sadržaj. Uspjeli su na prošlim izborima izgraditi nekakav brend stranke. Javljali su se s nekakvim suvislim komentarima koji su bili medijski atraktivni. Počeli su se pojavljivati u medijima uoči prošlih izbora.

Koliko je njihov jezik razumljiv običnim ljudima?

Aunedi Medek: Oni su na neki način elitistička stranka i njihove teme nisu za široke mase.

Letica: Ja sumnjam u veliku pamet te stranke, a i imaju pretenciozni naziv.

Pavelić: To je slično fenomenu Mosta na prošlim izborima. Božo Petrov se odjednom počeo pojavljivat na HTV-u, a mnogi i bitniji ljudi se nisu pojavljivali kod Stankovića. Prometnut je u medijsko-političku zvijezdu i na njegovim krilima je taj apsolutno nepoznati Most progurao, oni se ni međusobno nisu poznavali. To je tako kad imate nekog tko odlučuje u medijima koga će se malo dignuti, a koga spustiti. Sad se Božo Petrov rasplakao, cvili kako ga mediji više ne prate. Danas imate druge miljenike medija i moramo o tome otvoreno razgovarati zašto je baš ta stranka Pametno postala miljenik, a bili su dio Mosta i maknuli su se.

Letica: Vi ste, kolega Paveliću, iz medija i skloni ste teorijama zavjere. Petrov je sad zaista zbunjen jer nije više u medijima, a Bandić je beskrajno zanimljiv, što god napravi to ide u medije.

Pavelić: Imate bitnu razliku. Bandić je godinama u medijima u politici, a Božo Petrov se odjednom pojavio.

Aunedi Medek: Uostalom on je gradonačelnik.

Što možemo očekivati u narednih nekoliko dana?

Pavelić: Očekujem da će biti puno zanimljivije. Nadam se da će dospjeti do birača da izađu na izbore i nešto odluče.

Aunedi Medek: Po meni je to još uvijek dosadno.

I: direktno.hr