Blog • Stranica 155 od 171 • Sinovi Oluje

Najnovije

Referendum u Republici Srpskoj je antidaytonski; ovo je ozbiljna stvar

Hoće li međunarodna zajednica spriječiti Dodikov referendum, prijeti li otcjepljenje Republike Srpske, kakva je budućnost susjedne države te kakva je situacija Hrvata u BiH, neke su od tema o kojima su u utorak u emisiji Otvoreno razgovarali povjesničar Ivo Lučić, pomoćnik ministra vanjskih poslova Gordan Bakota,potpredsjednik SDA Šefik Džaferović i predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.

Riječ je o tradiciji sukoba koji je omeđen s referendumom o neovisnosti BiH iz 1992. i ovoga koji se danas najavljuje. Onoga iz 1992. su Srbi uglavnom bojkotirali, u međuvremenu se dogodio rat, zatim i Daytonski sporazum… Danas prijeti eskalacija sukoba i potpuno obespravljenje Hrvata u BIH i RS. Došlo je vrijeme da se razgovara i da se situacija smiri te da se vrati politička ravnoteža. Nitko nije u pravu, ni Sarajevo ni Banja Luka. Riječ je o unitarističkoj i separatističkoj politici koje su obje prijetnja, smatra Ivo Lučić.Na pitanje je li za ili protiv referenduma, predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović kazao je da u Republici Srpskoj spomenutim referendumom žele dobiti odgovor od građana podržavaju li da je 9. siječnja Dan RS.

„Povod je odluka Ustavog suda BIH koji je doveo do ove situacije. Referendum je osnovno demokratsko pravo jednog entiteta te europskog područja čije je pitanje i sadržaj lagan,ne vrijeđa nikoga. Ne radi se o protuustavnoj radnji, već o stavu da dobijemo Dan RS i to 9. siječnja. Činjenica je da Dodik i izetbegović referendum pokušavaju koristiti u političke svrhe. Dodik je nametnuo stav da referendum bude održan 25.9. da ga iskoristi za lokalne izbore 2.10. Bošnjačke elite potpuno bespotrebno stvaraju tenzije“, objasnio je Borenović.

„Ovaj referendum nije uvod u nikakav drugi referednum. Apsolutno smo o provođenju Daytona. Ako smo tada prihvatili tada Dan RS 9. siječnja, zašto to ne bi bilo i danas?“, pitao se Borenović.

„BiH će nastaviti svoj europski, NATO i reformski put. Jedino tako je i moguće, svi drugi pokušaju su pokušaji onih koji zagovaraju nestabilnosti. Referendum je početak destabilizacije, ali želim poručiti da nestabilnosti u BIH mogu koštati samo one koji se u to upuštaju. BIH će opstati i u to nema dileme, no pitanje je koliko ćemo imati problema u BIH i regiji. Savjetujem svima da se okrenemo reformama te europskom i NATO putu BIH“, naglasio je Džefarović.

Istaknuo je da je neprimjereno uspoređivati referendum iz 1992. i najavljivani referendum.

„Prvi je donesen po ustavu, a s danom objavljivanja rezultata BIH je međunarodno priznata država koja je stekla nezavisnost bez ičije packe. Optuživati nas da se zalažemo za unitarizam i separatizam je neprimjereno jer BIH imamo 2 entiteta, 3 naroda, realizirana je pod ustavnopravnim poretkom BIH… Kako se govori o unitarizmu kad u BIH postoji dvodomni parlament… Možemo govoriti o tumačenju Daytona. On je paket i mora ga se u cijelosti poštivati. Banja Luka traži ravnopravnost svih naroda u BIH, no kako Hrvati i Bošnjaci mogu prihvatiti 9. siječnja kao Dan RS kada su tog dana izbrisani s jednog prostora?“, pitao se Džaferović.

„Svakako da Hrvatima ne odgovara da slave taj dan. Veći je problem taj kad nam netko dva puta bira člana predsjedništva, kad netko Dom naroda svede na jednu trećinu pa visoki dužnosnik odluči da je trećina od 17 pet. U samoj federaciji dosada je doneseno 108 amandmana na štetu hrvatskog naroda u BIH. Bošnjaci mogu svaku odluku donijeti bez ijednog hrvatskog glasa, hrvatskog pristanka i sudjelovanja Hrvata u tome. Priče o državi do sudnjega dana… Takvih priča naslušao sam se kada se govori o Kraljevini Jugoslaviji, Austro-Ugarskoj… sve su te države propale zbog neriješenih odnosa u državi. Nema sumnje da se radi o unitarističkoj politici koju državu pokušavaju pretvoriti u nacionalnu. Srbi pokušavaju zadržati i onemogućiti prirodne promjene kao što je dolazak izbjeglica“, istaknuo je Lučić.

Na pitanje koji je službeni stav Republike Hrvatske o spomenutom problemu, Bakota je kazao da je Hrvatskoj BIH vanjskopolitički prioritet broj jedan.

„Postoji velika zabrinutost prema referendum jer on ima velike učinke na stabilizaciju u BIH i JI Europi. Referendum je udarac svim težnjama BIH da naprave reforme i uz pomoć Hrvatske naprave iskorak pri približavanju EU. Podsjećam, za Zagreb su bitna dva postulata: europski put BIH uz reforme i funkcionalnost BIH te ravnopravnost Hrvata u BiH. Kada sada pogledate u kojem momentu bi se referendum trebao održati…imamo lokalne izbore u listopadu, a sada je uspostavljen i mehanizam koordinacije vezan uz pristupne ugovore“, napomenuo je Bakota.

Istaknuo je Bakota da „Hrvati u BIH moraju biti ravnopravni“, te da je to moguće jedino „uz europski put BIH“.

„Europski put je nužan i Hrvatska tu mora pomoći, a kako će to biti realizirano, moraju odlučiti tri naroda u BIH“, dodao je.

Na pitanje što znači združena antiteroristička vježba Beograda i Republike Srpske, Borenović je kazao da se „opet prave tenzije“.

„Logično je da RS i Srbija imaju tješnije veze od drugih. Dovoditi i uspoređivati dva referenduma je neukusno jer nas je prvi doveo u rat, a drugi je unutrašnje pitanje RS. Rješenje o položaju Hrvata treba tražiti unutar BIH, između Hrvata i Bošnjaka. Nitko ne može dopustiti da dođe do ugrožavanju bilo kojeg naroda unutar BIH. Kada pročitamo referendumsko pitanje i kroz koje je procedure prošlo, zaključak je da pitanje nije antidaytonsko. BIH je nastala Daytonskim sporazumom“, rekao je Borenović.

„Vijeće za provedbu mira je nazvalo referendum protuustavnim i antidaytonskim. Međunarodna zajednica mora ispuniti Daytonsku obvezu, mora dovesti referendum van snage i poduzeti određene mjere. Ovo je ozbiljna situacija i međunarodna zajednica treba reagirati po Daytonskom sporazumu“, zaključio je Džaferović.

Najnovije, Vijesti

VELIKA ANKETA: HDZ prestigao SDP, a Most čeka neugodno iznenađenje u njihovoj bazi

HDZ očekivano vodi u X. izbornoj jedinici, slijedi ga Narodna koalicija, no Most čeka prilično neugodno iznenađenje u jedinici koja je njihova baza.

Kako pokazuje velika anketa koju za RTL provodi Promocija plus, podrška HDZ-u je značajna, ali nešto manja podršku od lanjske. Iza njih je SDP-ova Narodna koalicija, a treća snaga ostaje MOST. No, iako je ovo njihova baza jer je ovdje i Metković, uživaju manju potporu nego na izborima u studenom. Stranka Pametno je od tada utrostručila potporu, ali ne stižu do praga, dok Živi zid s 3 pada na 2 posto.

Prevedeno u mandate – HDZ osvaja 7, SDP-ova koalicijha 5 i MOST-u 2 mandata.

SDP uzeo mandat Mostu

HDZ tako ostaje na istome, a značajnih promjena kod njih nema ni u sastavu lista, osim što je tamo i novi/stari HDZ-ovac Milan Kujundžić. SDP-ova Narodna koalicija, na čijoj je listi i HSS-ov Stipe Gabrić Jambo osvaja mandat više – s 4 se penje na 5.

U isto vrijeme MOST s 3 pada na 2 mandata, iako je Božo Petrov s tadašnjeg zadnjeg mjesta, sada ovdje nositelj liste. No treba reći da su ovdje uspjeli zadržati najviše svojih bivših birača. Njih nešto više od 60 posto ponovno će zaokružiti MOST.

Nakon šest obrađenih izbornih jedinica sve je veća gužva u našoj sabornici. Tu je već 84 zastupnika. Najviše HDZ-ovih, ali samo jednog manje ima SDP. MOST je zasad na 7, a do Sabora stižu 3 IDS-ovca, 2 HDSSB-ovca i Radimir Čačićpreko Bandićeve koalicije.

Najnovije

Olujić: Milanović je neodgojeni ‘drveni pravnik’, ne zna ni vrijeđati kako treba

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović proteklih se dana obračunava s domoljubljem preko prošlosti obitelji političkog suparnika Andreja Plenkovića. Plenkovićevu majku posprdno naziva ‘vojnim lekarom’, a predsjednika HDZ-a ‘prevrtljivim bruxellskim ćatom’. Za Direktno hr. takvu je retoriku Zorana Milanovića komentirao ugledni odvjetnik Željko Olujić.

Mi možemo shvatiti da je predizborna kampanja u tijeku i da je Zoran Milanović u teškim problemima pa okrivljuje ni manje ni više nego li majku Andreja Plenkovića, kazao nam je Olujić. Ono što govori nije istina, dodaje.

“Sada nastavlja lagati tvrdnjom da je ta gospođa radila kao ‘vojna lekarka’. To nije istina jer je hrvatski jezik u Sekretarijatu obrane SFRJ bio jednakopravan srpskome. Liječnici su dakle i u okviru JNA liječili ljude, a Milanoviću je to negativno. Liječnici znanstvenici su i u JNA vrlo uspješno pridonosili zdravstvu jer su radili i bili u mogućnosti da svoj posao rade na višoj spoznajnoj razini”, rekao je Olujić.

Zoran Milanović je okrutan, nepristojan i neodgojen, smatra Olujić.

“Sada Milanović tvrdi da je govorio istinu. Da Milanović nije ‘drveni pravnik’ znao bi da se uvreda može sastojati i od istinitih činjenica. Milanovićev napad na gospođu Plenković nije samo okrutan, nepristojan i neodgojen, nego je i priznanje da on ne zna što bi sa sobom. On naime nema ni jednog razloga govoriti o nacionalnim temama, pa na ružan način Plenkoviću psuje majku”, kazao je Olujić.

Djeca su uvijek voljela tvrditi da im je otac najjači, a mati najljepša na svijetu. Možemo li zamisliti kako je mogao izgledati razgovor dvojice malih dječaka, Andreja i Zorana, prije kakvih 40 godina, upitao nas je Olujić i sam odgovorio na pitanje:

Andrej: Moj je tata doktor znanosti i sveučilišni profesor.

Zoran: Moj tata je član partije i ruke su mu krvave do lakata.

Andrej: Moja mama je doktorica znanosti i liječi ljude.

Zoran: A moja je mama…

Istine radi valjda odbaciti tešku klevetu Milanovića da je Andrej Plenković osjetio nacionalni osjećaj tek u 42-oj godini, naglašava odvjetnik.

“Ono što znam jest činjenica da je Andrejev otac prof. dr. sc. Mario Plenković koncem osamdesetih godina, kada je to bilo vrlo rizično, objavio knjigu ‘Poslovna komunikologija’. Tada smo s velikom ljubopipljivošću čitali njegov kratak uvod u eristiku, koja je uređena po filozofskim načelima. Mario Plenković je u taj tekst uključio i svojevrsni ‘argumentum at bacculum’ (obrazloženje batinom), a koji je pripisao velikosrbima u odnosu prema Hrvatima, a to je tada, vjerujte, bilo vrlo opasno – samo i reći, a pogotovo napisati”, kazao je Olujić.

U takvom vam je hrvatskom ozračju odgajan Andrej Plenković, objašnjava odvjetnik Olujić.

“Ono što je više nego vidljivo u javnosti je činjenica da je Andrej puno bolje obrazovan i mnogo bolje odgojen nego Zoran Milanović. Pritom Andrej ima i ono što se u Zagrebu kaže ‘kinderštube’ kojeg Zoran Milanović nema”, kazao je Olujić.

“U doba izlaska knjige Plenkovićeva oca Zoran je započinjao karijeru u partiji svoga oca. To je ta partija koja je počinila genocid nad hrvatskim narodom”, objašnjava nam odvjetnik.

Njegova retorika teško je razbacivanje uvredama i lažima, govori nam Olujić.

“U životu, pa i u knjizi Marija Plenkovića vidimo kako loši ljudi izbjegavaju istinu. Hoće li to Zoran Milanović tražiti da biramo između njegove i Plenkovićeve majke? Kako kad je svakome vlastita majka najljepša na svijetu. Ovakvo teško razbacivanje uvredama i lažima uvijek znači da Zoran Milanović kao kandidat na predstojećim izborima nema niti jednog pravog razloga da govori o bilo čemu što je relevantno”, kazao je Željko Olujić za Direktno hr.

Najnovije, Vijesti

Sve za vlast: Očekujem, Milanović će za par dana viknuti Za dom spremni

Gost jučerašnjeg Dnevnika u 18 bio je predsjednik HSP-a AS, Ivan Tepeš.

Kako komentirate predizbornu kampanju?

“Ovo što gledamo, to je cirkus. Nažalost kampanja je ogroman cirkus i ljudi to ne da ne mogu gledati, nego ne mogu prožvakati. Na ovakav način mi ne želimo biti dio kampanje. Najmanje što ljudi žele slušati je nešto ovakvo.”

Kako vidite istupe Zorana Milanovića?

“Ja sam na početku, na predstavljanju naših kandidata rekao da je kampanja počela konstatacijom da je Milanovićev djed bio ustaša i da očekujem da će za par dana viknuti “Za dom spremni”. Nešto slično se i dogodilo. Te teze koje je izrekao ništa ne znače. Kao premijer je imao prilike pokazati i dokazati, a vodio je drugačiju politiku, nije htio ni primiti branitelje.”

Danas analitičari govore da se Milanović koristi pravaškom retorikom.

“Upravo ono, sada će zaviknuti i “Za dom spremni”, samo da dođe na vlast. Ja imam neke drugačije stavove. Za mene su Vučić i Nikolić teroristi par excellence jer su bili agresori na Hrvatsku. Kada govorimo o spornom zakonu o regionalnoj jurisdikciji, ako ne žele promijeniti zakon idemo vidjeti što oni koji su abolirani danas rade u Hrvatskoj.

Kakav je sada vaš odnos s HDZ-om?

“Krenuli smo svatko svojim putem. Mi smo zapravo ostali tamo gdje smo od uvijek, a HDZ je otišao putem centra, neke liberalne opcije. Mi smo jednostavno ostali dosljedni na desnici. Usmjeravamo svoju kampanju, ali nažalost imamo medijsku blokadu. Vi ste prvi koji su nas zvali, inače nemamo “kamera” ni ničega, za razliku od svih drugih.”

Je li Vam žao što ste bili u onome “maršu” protiv Mirjane Rakić?

“Ja sam komunicirao da se radi o dvostrukim mjerilima. Mislim da se kasnije to pokazalo istinitim. Nađite jednu moju izjavu koja je ekstremna. Ako govorimo o ekstremnoj desnici onda smo mi male beba prema drugima u Europi. Andrej Plenković je odlučio ići svojim putem. On nije čovjek desnice.”

Je li Vas razočarao Zlatko Hasanbegović? Rekao je na početku da treba ostati s pravaškom opcijom.

“On je član HDZ-a. Ne znam ja tko odlučuje tamo. On je bio na liniji da se ostane s nama, ali vodstvo stranke je odlučilo krenuti drugim smjerom.”

Kakav rezultat prognozirate. Što bi vas zadovoljilo?

“CIlj nam je napraviti što bolji rezultat. U svima, osim u dvije, tri jedinice možemo proći prag. Želimo imati klub zastupnika i vratiti pravaštvo tamo gdje mu je mjesto i nadam se da ćemo to postići.”

Najnovije, Vijesti

Brkić: Hrvatskoj je potreban novi odnos države prema obitelji

Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić objavio je na službenoj stranici statističke podatke koji govore da se Hrvatska nalazi u stanju demografskog sloma.

[ BRIGA ZA OBITELJ I OPSTANAK HRVATSKE ]

Svi statistički podaci govore kako se Hrvatska danas nalazi u stanju „demografskog sloma“, kojeg obilježava neprekidna depopulacija.

To stanje je alarmantno!

Zato smatram da je prioritetna obveza – zaustaviti taj loš proces -zaustaviti negativne populacijske trendove i cijeli državni sustav i usluge prilagoditi potrebama obitelji!

Tijekom susreta s obitelji Roberta Golomejića, koji su mi danas s ponosom i puno ljubavi govorili o svojih šestero djece, o njihovim životnim situacijama i potrebama s kojima se svakodnevno susreću, na površinu su također izašla i pitanja o poziciji države i njenom odnosu prema obitelji, koji je, zaključili smo, na žalost – danas nedovoljan.

Čvrsto sam uvjeren da je Hrvatskoj potreban novi odnos države prema obitelji!

Briga države o obitelji se mora odražavati u svim centralnim politikama i hitnoj provedbi mjera, koje će olakšati i poboljšati njezin položaj.

Želim biti VAŠ GLAS u Hrvatskom saboru – neka se čuje glas naroda!

Najnovije

Milanovićev koncept isključivanja Hrvatske iz EU i uvlačenja u Balkan

Jedan od temeljnih poslova demokratske politike i političara poopćavanje je posebnih interesa i stvaranje klime u društvu u kojoj je moguć razgovor o interesima, lišen strasti. Oni koji podgrijavaju emocije u javnom životu, koji se poigravaju iracionalnim strahom, a politiku svode na odnos „ili mi – ili oni“, sasvim sigurno ne spadaju u demokratski dio političke arene.

Zanimljivo je kako oni koji su analizirali retoriku Zorana Milanovića na sastanku sa predstavnicima nekih od braniteljskih udruga, nisu primijetili niti to da način na koji se Milanović obraća sugovornicima odudara od temeljnih pravila političkoga diskursa, a niti to da su u tom razgovoru temeljito „zamijenjene uloge“.

Kad predstavnici građanskog društva razgovaraju s političarima, posebice u vrijeme izborne kampanje, očekuje se da oni govore uronjeni u svoju životnu situaciju, u interes ili probleme koji ih povezuju i koje žele riješiti tako da od potencijalnih budućih nosilaca javnih vlasti dobiju jamstvo da će izvršna i zakonodavna vlast u zemlji voditi računa o tome da njihov interes bude zaštićen, a od njih je moguće očekivati da u tom razgovoru nastupaju „redukcionistički“.

Dakle, da pred očima imaju samo svoj osobni problem, da traže efikasno rješenje za nj i da su spremni na svojevrstan socijalni konflikt kako bi taj njihov interes bio zaštićen. S druge strane, političar, pogotovo onaj koji se natječe za najvišu funkciju u izvršnoj vlasti, u takvom razgovoru mora govoriti svjestan i interesa drugih dionika, a garancije koje daje pojedinoj interesnoj skupini ne smiju biti takve da produbljuju bilo koji sukob. Od političara se ne očekuje da „kažu bobu bob“, kako je svojevremeno govorio jedan autoritarni akter u vrijeme nedemokratskog poretka, pokušavajući sebe predstaviti kao branu protudemokratskoj opasnosti goroj, čak i od njega samog. Čak ni on na kraju nije „rekao bobu bob“.

Skupina predstavnika braniteljskih organizacija u predizbornom je razdoblju pokušala dobiti jamstvo od potencijalnih nosilaca izvršne vlasti da će, budu li obnašali vlast, voditi produktivnu politiku zaštite skupine ljudi koja je sudjelovala u obrani domovine, a sada bi se mogla naći pod udarom optužnica iz Beograda, jer političke i pravosudne vlasti u Srbiji njihovo sudjelovanje u obrani domovine tretiraju kao ratni zločin. Pritom se oslanjaju na dosege parapravosudnih organa bivše JNA, na istrage koje su bile provođene s političkim ciljem i mučenjem u logorima, a okvir optužbi predstavlja shema prema kojima su hrvatske obrambene postrojbe bile „paravojne“ i protuzakonite, a takozvana JNA jedina legalna vojna formacija.

Srbija si, nadalje, uzima za prvo suditi u pitanjima ratnih zločina (odnosno onoga što tamo smatraju ratnim zločinom), onda kad ti zločini nisu počinjeni na njenu teritoriju, a niti počinitelji niti žrtve nisu njeni državljani.

Braniteljske organizacije opravdano su dvostruko zabrinute. S jedne strane, hrvatski branitelji sada mogu biti izloženi progonu u Srbiji ili se njihova imena mogu naći na Interpolovim potjernicama, pa mogu biti uhićeni u nekoj drugoj državi i biti transferirani u Srbiju. S druge strane prijeti daleko ozbiljniji dugoročni problem, da će jednoga dana, ako Srbija postane članicom Europske unije, njeno pravosuđe od Hrvatske moći, na osnovu jedinstvenoga europskoga uhidbenog naloga, tražiti transfer optuženih u Srbiju.

Braniteljski lideri, svjesni ozbiljnosti problema, insistiraju na tome da se stvori jedinstvena vanjskopolitička strategija zemlje koja će dovesti do toga da Srbija odustane od svoje interpretacije „regionalne nadležnosti“. Pritom, oni ne traže velike riječi, ne traže da se Hrvatska „napije krvi“ Srbiji, kako to govori Milanović, ne podgrijavaju konflikt, nego upravo suprotno, traže snižavanje tenzija i diplomatske razgovore.

Diplomatski razgovori se ne vode pred javnošću, oni su uvijek vezani uz kompromise, i diplomati moraju osigurati da takvi razgovori budu svojevrsna „win-win“ igra, igra u kojoj će obje strane ostvariti dobiti. Poput negdašnjega ideologa hrvatske komunističke ortodoksije, Milanović, međutim, insistira na tome da on javno „kaže bobu bob“, baš kao njegov ortodoksni prethodnik, i pritom nudi svoj obrazac sile za razgovore u međunarodnim odnosima.

Hrvatska je članica Europske unije. To, međutim, ne znači da se ona prema nečlanicama smije ponašati osorno, s visoka, i zbog unutarnjih interesa utjecati na njihov integracijski put. To što je Hrvatska članica Unije, naprotiv, znači da je obvezuju zajedničke vrijednosti Unije, poput načela vladavine prava, osobnih sloboda građana, ekonomskih sloboda i tržišnog natjecanja, izgradnje trajnog mira i ambicije da se skupne vrijednosti prošire na europsko susjedstvo i da se, između ostaloga, zajedničkom politikom proširenja osigura stabilnost europskoga demokratskog poretka.

Koncept da su susjedi manje vrijedni, da jedni nisu država, a da drugi imaju imperijalne ambicije, a nemaju snage, i da su šaka jada, pa će im se on „napiti krvi“, jednostavno nije europski koncept. Upravo kao što europski koncept nije jednostrano zatvaranje vanjske granice Europske unije, protivno svim pravilima, ili kao što europski koncept nije proglašavanje da izvršna vlast, koju on vodi, neka skupna europska pravila smatra glupima ili neadekvatnima za kriznu situaciju, pa ih on jednostavno neće provoditi.

Europska unija jest elitni klub država, ali članstvo u njemu nije bezuvjetno. Ono je uvjetovano poštivanjem skupnih pravila i vrednota, usklađivanjem javnih politika među članicama i aktivnim sudjelovanjem u zajedničkim europskim politikama. Ništa od toga, čini se, Milanović ne shvaća, a svima onima koji razumiju koncept sudjelovanja u Europskoj uniji poručuje da na njegove odluke nitko neće utjecati, da on nije bruxelleski činovnik i da je njegova Vlada sama donosila ključne odluke.

Već u prošloj predizbornoj kampanji Milanović je podgrijavao lijevi antieuroinstitucionalizam, svojevrsnu lijevu eurofobiju. Diskurs na sastanku s predstavnicima braniteljskih udruga, međutim, bio je posve otvoreno eurofoban, do te mjere otvoren da je jednostavno nezamislivo da bi akter koji je izgovorio to što izgovara Milanović, ikada više mogao predstavljati Hrvatsku u Europskom vijeću.

Oni koji misle da bi objavom Milanovićeva govora na sastanku s predstavnicima braniteljskih udruga izbori morali biti riješeni, posve su u pravu. Milanović može biti premijer samo u jednom slučaju: da se Hrvatska odrekne članstva u Europskoj uniji i svoga srednjoeuropskoga i mediteranskog identiteta. Ako bi se odlučila ponovno biti dijelom „Zapadnog Balkana“, „Regije“, „Jugosfere“, onda je Milanović primjereni kandidat za premijera.

Uostalom, kad je on postao premijerom, 2011. godine, predsjednica prethodne vlade Jadranka Kosor (uz tadašnjeg predsjednika Josipovića) upravo je bila potpisala Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i svi smo bili uvjereni da time Hrvatska prestaje biti dijelom balkanskog konteksta.

Protueuropski balkanizam Milanovićeve vlade ponovno nas je uvukao u taj nesretni kontekst, iako je politička alternativa u međuvremenu jasno definirala alternativu Milanovićevskoj „balkanskoj Hrvatskoj“. Alternativa je jačanje hrvatskih „horizontalnih“ veza s ključnim europskim državama i euro-atlantskim partnericama te istovremeno uspostavljanje sustava europske vertikalne suradnje na prostoru između Jadrana, Baltika i Crnog mora.

Politički izbor je jasan: Milanović i njegova „Koalicija za narodnu demokraciju“ nude uvlačenje Hrvatske u permanentne „balkanske ratove“, a demokratska alternativa tome je koncept predsjednice Republike, ponovno predstavljen na Dubrovačkom forumu, praktički istovremeno s Milanvićevim ispadom. Čini se da je Predsjednici u Dubrovniku uspjelo okupiti više europskih političkih saveznika, nego što je Milannović otvorio „balkanskih fronti“.

I na kraju, Milanović ne govori u osobno ime, nego kao pretendent na mjesto ključnoga čovjeka izvršne vlasti.

Njegov antieuropeizam i balkanizam ujedno su i politički smjer njegove koalicije. Ako bi ta koalicija obnašala vlast, ona bi provodila njegovu politiku kršenja europskih načela i uvlačenja Hrvatske u „balkanske ratove“, uostalom kao što je to činila administracija koju je on vodio od 2011. do 2015. godine.

Ovo što je on izgovorio ovih dana, nije običan eksces, kao što takvi ekscesi nisu bili niti „Lex Perković“, kršenje dublinskih procedura, ugrožavanje schengenske perspektive Hrvatske i svi ostali promašaji politika njegove administracije. Radi se o sustavu vrijednosti koji je jednostavno nekompatibilan s onima Europske unije. Dakle, nije riječ o Milanovićevim osobnim stavovima, nego o opasnom svjetonazoru, koji on predstavlja i zagovara.

I: direktno.hr

Najnovije

Može li ljevica smoći snage i Milanoviću reći ‘no pasaran’

Sastanak predsjednika SDP-a Zorana Milanovića s predstavnicima braniteljskih udruga vjerojatno će ostati zabilježen kao jedan od šokantnijih političkih događaja u mladoj povijesti hrvatske demokracije.

Zahvaljujući audio snimci građani su na uvid dobili ono na što su njegovi bivši bliski suradnici i poznanici odavno upozoravali. Zoran Milanović je netaktičan, nediplomatičan… No sam Milanović otišao je korak dalje, pokazavši kako je doista skloniji “kafanskim kavgama” nego komunikaciji. Iz njegovih usta čulo se jasno što misli o Srbima, da ne vjeruje bosanskim Bošnjacima, vjeru nije pokazao ni u Albaniju za koju očito očekuje da ju pregaze nekakvi bradati imami. Štedio nije ni političke takmace pa je hvaleći se svojim ustaškim korijenima zahvatio i predsjednika HDZ-a, spomenuvši njegovu majku, “vojnu lekarku”.

Na sastanku s braniteljima jasno se čula braniteljska poruka, “mi nismo ratni huškači”, kazali su. No takvim putem kao da želi sam Milanović. On sa Srbijom želi na nož. Odobrit će mu to mnogi jer međusobni odnosi nisu raščišćeni, no do toga nije onima koji su već ratovali i slobodu skupo platili, svojim zdravljem, izgubljenim godinama, a i danas su žrtve srbijanskog pravosuđa.
Problemi sa Srbijom se mogu i moraju riješiti, a sve kreće s razgovorom. Znaju to branitelji, i nakon tromosti hrvatske politike sami traže rješenja za svoje probleme, improvizirajući, taktizirajući čak i u posve novim situacijama. To znanje su iskresali u ratu, moraju ga primjenjivati i danas u miru.

Predsjednik SDP-a na sastanku s braniteljima pokazao je bogat rječnik uvreda. Netrpeljivost, nestrpljivost. Osobine kakve se nikada nisu tražile za osobu koja predvodi ljevicu. No čovjek koji je u šali sam priznao kako je “propao u diplomaciji”, dokazao je kako u ovoj nije pola, već puna istina.

Plenković europski, a Milanović balkanski

HDZ na čelu s Andrejem Plenkovićem pokazao je europsko lice politike. Milanović je odlučio polarizaciju političke scene gurnuti na novi teren pokazavši balkansko lice naše politike, onakvo kakvim se nažalost muče i susjedne Srbija i Bosna i Hercegovina.

Kada je prošle godine Ladislav Ilčić izrekao sporne stavove o muslimanima s Bliskog istoka, migrantima, ljevica je brzo reagirala, zgrožena. Nažalost malo je onih koji su Milanovićevo divljanje osudili s jednakom mjerom. Iako je situacija puno gora. Predsjednik SDP-a je mogući novi/stari premijer!

No stvar je doista puno gora. Na društvenim mrežama od članova SDP-a i simpatizera danima se čuju nevjerojatne “vratolomije” opravdavanja kafanskog pa čak i govora mržnje, nacionalizma Zorana Milanovića. Od toga da “on govori ono što svi misle, onako kako i je”, besramno umanjujući veliku sramotu za ljevicu. U opravdavanju sve ide tako daleko da viđeniji SDP-ovci javno izražavaju problematičnost snimke radi njenog “neovlaštenog snimanja”, onako kako se i bivšeg vukovarskog gradonačelnika branilo. Nije kriv jer je u kriminalnom djelu neovlašteno snimljen?

Pola godine slušali smo kritike rada Zlatka Hasanbegovića. Zapravo manje kritike njegovog rada, a više kritike njegovih stavova prema Drugom svjetskom ratu. Kao mlad čovjek, tehnički ministar kulture Hasanbegović je isticao “simpatije” prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Međutim sam Hasanbegović se nije hvalio djedom ili nonom ustašom. Nije to činio niti jedan predsjednik HDZ-a. Uostalom Tuđman je bio istaknuti partizan, antifašistički borac.
Prvi je u tomu morao biti Zoran Milanović. Kako netko nakon toga može više uputiti kritiku Hasanbegoviću, a na izborima zaokružiti Milanovića. Ili još gore, braniti ga, njegove izjave?

“Vlast se može izgubiti ali obraz ne”

Nekolicina istaknutih lijevih intelektualaca i političara u medijima i na društvenim mrežama osudila je Milanovića. Znaju da je vlastiti moralni integritet daleko vredniji od bilo kojih izbora. Jer na izborima ne staje život. Ivica Račan je jednom prilikom kazao: “Vlast se može izgubiti ali obraz ne”. Ta njegova rečenica vjerojatno spada u najvrjedniju ostavštinu SDP-ove vlasti u Hrvatskoj. Na nju je “pljunuo” njegov nasljednik.

Na čelu Srbije dva su “reformirana” radikala. Osobe čije nekadašnje izjave izazivaju jezu. Bili su to ratni huškači, a to je osobina koju je teško istjerati iz sebe. Njihovi govori su danas “umiveniji” ali zbog toga nemaju povjerenje onih koji sa zapada promatraju događaje preko Drine i Dunava. Međutim, s njima se natjecati u mržnji malo tko želi, osim očito Milanović.

Žalostan je dan kada Iblerov trg doživi da onaj kojem su lijepili raznorazne desničarske epitete ispadne pristojniji, smireniji i bliži očekivanom stavu i ponašanju čelnika socijaldemokratske stranke od onog koji to jeste. To se dogodilo. Stavovi koje je na primjer iznosio Josip Klemm, kojeg su brojni na Iblerovom zvali “šatorašem”, i “teroristom s plinskim bocama”, daleko su bili primjereniji sjedištu ljevice, od prijetnji i svađanja Zorana Milanovića.

Nakon svega, SDP kao stranka, Zoran Milanović kao vođa koalicije i koalicijski partneri “Narodne koalicije” nisu osjetili potrebu za isprikom onima koje su zlokobne riječi predsjednika SDP-a uvrijedile. Ostaje pitanje, da li je biti ljevičar i progutati Milanovićeve izjave i na kraju dati svoj glas tom čovjeku moguće?

I: direktno.hr

Najnovije

Plenković: Milanovićevi razgovori s braniteljima liče na raspravu u nekoj krčmi

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u četvrtak je u Makarskoj ocjenio da izjave predsjednika SDP-a Zorana Milanovića u razgovoru s predstavnicima branitelja, čiji transkript su objavili mediji, liče na raspravu u nekoj krčmi i kavanski dilentatizam.

-Hrvatski ljudi mogu na ovim izborima birati između odgovornog, ozbiljnog, staloženog i vjerodostojnog lidera i poruka koje čujemo od kandidata oporbe koje više liče na kavanski diletantizam, koje se usred izborne kampanje usmjeravaju na besprizorno dodvoravanje hrvatskim braniteljima, onim istim koje kao kandidat oporbe Milanović nije htio mjesecima primiti – istaknuo je Plenković.

Smatra da su takve izjave neprimjerene i štetne za odnose sa susjednim državama

-Takve izjave nam štete u odnosima sa susjednim državama, s referencama na BiH, pa i na Srbiju, i to su izjave koje su krajne neprimjerene i nedostojne onoga tko je obnašao dužnost predsjednika Vlade – upozorio je Plenković.

Poručio je da će HDZ, kojem je on na čelu, za razliku od Milanovića, voditi odgovornu politiku.

-Vodit ću odgovornu državničku politiku, znat ću zaštiti interese hrvatskih branitelja, kao što sam u vrijeme dok sam prve dvije godine mandata u Europskom parlamentu pokrenuo da se emancipira kroz dokument Europskog parlamenta sporni srpski zakon o nadležnosti njihovih institucija za procesuiranje ratnih zločina i razotkrivanje hibridne regionalne jurisdikcije, nepoznate u međunarodnom pravu, gdje Srbija nastoji biti mali Haag nakon Haaga, što Hrvatska kao članica EU i NATO-a neće nikad dopustiti. Taj isti Milanović i njegova diplomacija u tom procesu nije mrdnuo prstom, mi smo bili ti koji smo uvrstili reference na taj zakon i potrebu njegove promjene u dvije rezolucije Europskog parlamenta – kazao je Plenković.

Optužio je Milanovićevu Vladu da nije ništa napravila kada je riječ o pregovaračkom stajalištu, niti u vezi poglavlja 23.

-To su napravile HDZ-ova Vlada i diplomacija i tu se pokazuje vjerodostojnost i ozbiljnost političkih stranaka -ustvrdio je Plenković.

Smatra kako je “danas presudni trenutak ove kampanje”.

– Sad se vidi tko je ozbiljan i tko će voditi hrvatsku politiku na odgovoran način, i koji se razlikuje od “onih koji tome pristupaju na nedostojan i improvizatorski način – ustvrdio je čelnik HDZ-a.

Podsjetio je da se kao predsjednik HDZ-a sastao s nizom baniteljskih i stradalničkih udruga ali to nije bilo medijski publicirano.

-Na takvim sastancima govorim jednako kao što govorim i u javnosti, i to je u skladu s sloganom vjerodostojnosti – dodao je.

Komentirajući Milanovićevu izjavu da bi, u slučaju SDP-ove izborne pobjede, mogao ostaviti Tomu Medveda na funkciji ministra branitelja, Plenković je rekao kako je Medved HDZ-ov kandidat za ministra branitelja.

-Medved je jedan od jako kvalitetnih kandidata za HDZ-ovog ministra branitelja. Medved je otvorio braniteljima vrata tog ministarstva, te uključio udruge i niz braniteljskih skupina u zajednički rad na jedinstvenom zakonskom okviru koji će se baviti pravima branitelja, te voditi računa o pravednoj distribuciji proračunskih sredstava za potporu braniteljima i njihovim udrugama – zaključio je Plenković.

Podsjetimo, Milanović je u razgovoru s predstavnicima nekih braniteljskih udruga srbijansku vlast nazvao “beogradskom čaršijom, koja se ponaša bahato”, te “šakom jada” koja već više od 150 godina ne zna bi li išla u Makedoniju, Vojvodinu, Bosnu, Hrvatsku, Bugarsku… “Nema ih deset milijuna, a oni bi željeli biti gospodari cijelog Balkana”, rekao je.

Za BiH je Milanović rekao da nije uopće država.

– BiH nije država, tamo nemaš s kim šta razgovarati. Ja bih, da se mene pita, njih ugurao u EU preko reda, kroz prste jer tamo nema reda, nema poretka – kazao je Milanović.

Najnovije, Vijesti

U 3 jedinice: Evo rezultata dosad najtočnije ankete, 2×1 komunikacije

Nakon 3 obrađene izborne jedinice HDZ ispred NK za 6 mandata, Most prolazi u svakoj od te tri, Živi zid prolazi u prvoj a mogao bi čak i do dva mandata, HDZ ukupno gledajući popravlja prošlogodišnji rezultat, Bandić zasad bez mandata. U četvrtoj i petoj anketa pokazuje veliku prednost za HDZ, no zbog statističke greške, moguće su korekcije u broju mandata, u slučaju da još neke stranke prijeđu izborni prag.

Agencija 2×1 komunikacije provela je računalom potpomognuto brzoglasno istraživanje CroElecto po izbornim jedinicama. U svakoj izbornoj jedinici uzorak je 670 osoba. Prve tri obrađene izborne jedinice su prva, četvrta i peta.

Prva izborna jedinica

U prvoj izbornoj jedinici, gdje se sastaju Zoran Milanović i Andrej Plenković, Narodna koalicija, prema raspoloženju ispitanika, osvaja 34,11%, odnosno šest sigurnih mandata.

Slijedi je HDZ s 27,93% i pet mandata. Treća stranka po snazi je Most s 13%, čiji tehnički ministri Vlaho Orepić i Davor Romić, osim ako preferencije ne promijene redoslijed, mogu računati na mandate.

Živi zid također prelazi prag sa svojih 8,74% i osvaja siguran mandat. Bandićevih 4,69% pokazuje se zasad nedovoljnim za ulazak u Sabor iz ove izborne jedinice, a donosi mu peto mjesto.

Šesta je pravaška koalicija okupljena oko HSP AS-a s potporom od 3,8%. Rezultati se odnose na 70% ispitanih koji su najavili pristupanje izborima.

Četvrta izborna jedinica

U IV. izbornoj jedinici, uz nešto manju izlaznost u odnosu na prvu jedinicu, ispitivanje pokazuje sljedeće rezultate. HDZ s 40,91% odnosi čak sedam mandata.

Narodna koalicija upisuje 22,06% i osvaja 4 mandata. Koalicija HDSSB-a i HKS-a s 11,95% može računati na dva mandata. Mandat bi mogao potvrditi i Most koji s 8,96% također potvrđuje siguran mandat.

Blizu izbornog praga ovdje je i HSP AS sa 3,90%, čiju listu predvodi Ante Đapić. Ne zaostaje mnogo niti Živi zid koji ima 3,67% potpore u ovoj slavonsko-baranjsko-podravskoj jedinici.

Peta izborna jedinica

V. izborna jedinica koja obuhvaća tri slavonske županije svojevrsna je utvrda HDZ-a i prema svemu sudeći to se ne će promijeniti na ovim izborima.

HDZ uživa potporu 46% ispitanika, a preračunato u mandate to bi značilo 8 mjesta u Saboru, od čega 7 sigurnih. Narodna koalicija uzima četiri sigurna mandata i uživa povjerenje 23,88% ispitanih osoba.

Treća lista, ujedno i posljednja koja prelazi izborni prag, je Most koji ponavlja mandatni učinak iz prošloga izbornog ciklusa. Povjerenje mu iskazuje 11,94% ispitanih. Borba za četvrto mjesto vodit će se između triju desnih koalicija: one HDSSB-a i HKS-a (2,98%), Domovinske koalicije, okupljene oko HSP AS-a (2,73%) te koalicije Pomak, okupljene oko HSP-a i HČSP-a (2,48%).

Neodlučnih ispitanika koji planiraju glasati je nešto više od 8%, a izlaznost je oko 60%. Valja naglasiti kako statističke pogrješke na ovakvim uzorcima mogu utjecati i na izračun mandata po D’Hondtovoj metodi.

Najnovije, Vijesti

Skoko o Milanoviću: Da je to izgovorio netko iz HDZ-a, odjeci bi bili daleko veći

Gosti Direkta su bili Božo Skoko i Krešimir Macan koji su analizirali Milanovićeve izjave koje su izazvale žestoke reakcije.

Taman kad smo pomislili kako je politička kampanja dosadna, pojavio se Zoran Milanović, tj. snimka njegovog razgovora s delegacijom hrvatskih branitelja. Digla je na noge ne samo hrvatsku političku scenu, nego i cijelu regiju. Milanović se nebiranim rječnikom osvrnuo na Srbiju i BiH, a osobito je zaparala uši njegova izjava kako mu se živo fućka za pozdrav “Za Dom spremni”.

Milanovića su s ljevice već nazvali Zoran Trump, po uzoru na redikuloznog kandidata za američkog predsjednika. S desnice mu čak i Zlatko Hasanbegović poručuje da je to govor iz septičke jame. U SDP-u danas nije bilo nikog tko bi stao iza njega, a ni on sam nije htio stati pred novinare.

A gosti Direkta su bili RTL-ovi izborni analitičari Božo Skoko i Krešimir Macan koji su analizirali sporne Milanovićeve izjave.

Skoko je pojasnio zašto ne misli da će ova snimka biti promašaj epskih razmjera za Milanovića.

“Ovo je novi moment kampanje i samim time se Zoran Milanović ponovno vratio u fokus. Tjedan dana je zvijezda bio Andrej Plenković, sada će to biti Milanović. On je sada definitivno postao zvijezda desnice. Rekao je ono što značajan dio ljudi u Hrvatskoj misli, samim time mu je nenadano došla i ova popularnost. Međutim, isto tako se njegovo birački tijelo ne slaže s ovakvim pristupom. Međutim, oni nemaju puno alternative… Za koga će glasati na ljevici, ako neće za SDP? Prema tome, ne mislim da je nešto izgubio ovime. A s duge strane, ovo dodvoravanje desnici, nisam siguran da će se moći unovčiti”, kaže Skoko.

Macan smatra kako je cijela ova akcija s braniteljima bila planirana.

“Mislim da je Milanović jednostavno pokazao ono što on jest, frajer koji je na zatvorenom sastanku malo jači na riječima. S druge strane, mislim da on u svojoj prošlosti nije imao nekakve nacionalne prigovore tako da mislim da je on prvenstveno raspravljao s Vučićem koji četnički vojvoda koji je rekao da za jednog ubijenog Srbina treba ubiti sto muslimana. Mi na sreću s naše strane nemamo takav pandan. Milanović je više raspravljao o tome i ustrojstvu BiH i optužnicama. Govorio je načelno, nikad se nije dodirivao naroda”, smatra Macan.

Prokomentirao je i Milanovćevu izjavu da mu se “fućka ta Za dom spremni”.

“Meni je to savršeno jasno. Rekao je – ‘Ustavni sud je presudio, nemojte me više zezati’. Rekao je da je to zabranjeno i da je to za njega gotova priča i želi se tako postaviti; da ne želi o tome više uopće raspravljati”, kaže Macan.

“Milanović je ovim svojim nenadanim istupom zapravo oduzeo HDZ-u temu odnosa sa Srbijom u kampanji. I zapravo nakon ovoga HDZ ne može i ne smije biti radikalniji. HDZ će sada biti u ulozi da pomiruje odnose sa Srbijom, a koliko će to biti popularno prema njegovom biračkom tijelu, tek ćemo vidjeti”, dodaje Skoko.

Macan i Skoko smatraju kako se Milanovićeva izjava u kojoj se grubo osvrnuo na Plenkovićevu obiteljsku povijest rekavši “nije moja mama bila vojna lekarka”, nikako ne može opravdati.

“To je vrijeđanje obitelji i vrijeđanje na osobnoj razini”, kažu Skoko i Macan koji smatraju da će birači ljevice ‘progutati’ ovaj Milanovićev istup jer nemaju alternative.

“Budimo realni, da je to izgovorio netko iz HDZ-a, odjeci bi bili daleko veći. Ovako, s jedne strane već znamo ovakve Milanovićeve retoričke ispade od ranije, a s druge strane, on svojim djelom nikada nije napravio ništa loše u odnosima sa ovim državama pa to javnost doživljava kao jedan iskreni ispad”, zaključuje Skoko.

I: direktno.hr