• Danas je: Petak, 29 ožujka, 2024

U Vukovaru otvoreno Državno sportsko natjecanja dragovljaca i veterana Domovinskog rata

“U cilju očuvanja istine o tome što se dogodilo u Hrvatskoj i prenošenju istine o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, ovi naši susreti imaju ogroman značaj”, kazao je ministar Medved na otvorenju natjecanja “Vukovar 2022”, na kojem sudjeluje više od 800 hrvatskih branitelja iz svih županija

Više od 800 hrvatskih branitelja sudjeluje na 26. državnom športskom natjecanju dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, koje se održava 1. listopada 2022. u Vukovaru, a natjecanje je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Okupljene branitelje pristigle iz svih krajeva Hrvatske pozdravili su zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Franjo Orešković i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH general-pukovnik Slavko Barić te predsjednik podružnice UDVDR Vukovarsko-srijemske županije Milan Draženović.

Zahvaljujem Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH na organizaciji ovog tradicionalnog natjecanja, kao i svima vama koji se iz godine u godinu okupljate kako bi u zajedništvu promicali sportske aktivnosti kao dobar način održavanja ne samo tjelesnog, nego i mentalnog zdravlja.

Ministar Medved izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo hrvatskih branitelja pokrovitelj ovoga natjecanja koje se svake godine održava u drugom gradu i županiji te je zahvalio organizatorima i domaćinima na održavanju tog tradicionalnog sportskog susreta hrvatskih branitelja.

“Ovi susreti pridonose jačanju prijateljstva, zajedništva i pozitivnog natjecateljskog duha hrvatskih branitelja, u kojima se ujedno evociraju sjećanja iz Domovinskog rata, podsjećajći pritom na povijesni značaj i vrednote koje crpimo iz tog vremena”, kazao je te dodao kako se sportskim aktivnostima pridonosi očuvanju zdravlja i psihofizičkih sposobnosti, što je u fokusu i Ministarstva hrvatskih branitelja.

“U cilju očuvanja istine o tome što se dogodilo u Hrvatskoj i prenošenju istine o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, ovi naši susreti imaju ogroman značaj”, istaknuo je, poručivši kako sloboda koju danas žive Vukovar i Hrvatska nije darovana, a to, kazao je, najbolje znaju hrvatski branitelji.

“Ovogodišnje natjecanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji još je jedna prilika da hrvatski branitelji pokažu kako se, uz natjecateljski i pobjednički, njeguje i duh zajedništva među ratnim prijateljima”, kazao je te dodao kako su “naša snaga i pobjednički duh odgovor na izazove s kojima se susrećemo i s kojima ćemo se susretati u budućnosti”.

Sudionici 26. državnog športskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata „Vukovar 2022“ nadmeću se u osam sportskih disciplina. Tim povodom kod Križa na ušću Vuke u Dunav i na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.

Izvor: Minstarstvo hrvatskih branitelja

Identificirani posmrtni ostaci šest osoba iz Domovinskog rata

Posmrtni ostaci pronađeni su i ekshumirani na području Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja 29. rujna 2022. na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu provedena je završna identifikacija posmrtnih ostataka nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu.

Tom prilikom završno su identificirani posmrtni ostaci šest osoba čiji je preliminarni identitet utvrđen metodom analize DNA.

Posmrtni ostaci pronađeni su i ekshumirani na području Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije.

Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja traga za još 1830 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata.

Stoga i ovom prilikom pozivamo sve koji mogu pomoći u pronalasku nestalih osoba da svoja saznanja podijele s Ministarstvom hrvatskih branitelja ili drugim nadležnim tijelima Republike Hrvatske kako bi pridonijeli u rješavanju ovog prioritetnog humanitarnog pitanja.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Ministar Medved otvorio 11. športske susrete Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije

Na susretima sudjeluju članovi 12 udruga iz cijele Hrvatske te se natječu u malom nogometu, šahu, belotu, kuglanju i stolnom tenisu

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kao izaslanik predsjednika Vlade otvorio je 24. rujna 2022. u Požegi 11. športske susrete Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije.

Na otvorenju u sportskoj dvorani „Tomislav Pirc“ uz ministra Medveda bili su su izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić te kao domaćin predsjednik Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Marijan Smernić.

“Pred svima vama želim iskazati moj osobni ponos što sam svoj ratni put započeo upravo kao hrvatski policajac. Veliki je broj vas koje sam imao priliku i čast sretati u Domovinskom ratu. Drago mi je što mnoge od vas vidim i ovdje, od Vukovara sve do hrvatskog juga, što smo u zajedništvu. Hvala svima vama koji ulažete ogromnu energiju i okupljate ove ljude koje su svojim životima svjedočili istini o stvaranju i obrani Republike Hrvatske,” rekao je ministar.

Na 11. športskim susretima Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije sudjeluju članovi 12 udruga iz cijele Hrvatske te se natječu u malom nogometu, šahu, belotu, kuglanju i stolnom tenisu.

Nakon otvorenja ministar Medved položio je vijenac svim poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen-obilježja 123. brigade HV-a.

Ministar Medved obišao je i branitelje iz Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, koji 9. športskim igrama obilježavaju 28. godinu djelovanja.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Otvoreni 11. športski susreti Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije

Na susretima sudjeluju članovi 12 udruga iz cijele Hrvatske te se natječu u malom nogometu, šahu, belotu, kuglanju i stolnom tenisu

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kao izaslanik predsjednika Vlade otvorio je 24. rujna 2022. u Požegi 11. športske susrete Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije.

Na otvorenju u sportskoj dvorani „Tomislav Pirc“ uz ministra Medveda bili su su izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić te kao domaćin predsjednik Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Marijan Smernić.

“Pred svima vama želim iskazati moj osobni ponos što sam svoj ratni put započeo upravo kao hrvatski policajac. Veliki je broj vas koje sam imao priliku i čast sretati u Domovinskom ratu. Drago mi je što mnoge od vas vidim i ovdje, od Vukovara sve do hrvatskog juga, što smo u zajedništvu. Hvala svima vama koji ulažete ogromnu energiju i okupljate ove ljude koje su svojim životima svjedočili istini o stvaranju i obrani Republike Hrvatske,” rekao je ministar.

Na 11. športskim susretima Zajednice udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije sudjeluju članovi 12 udruga iz cijele Hrvatske te se natječu u malom nogometu, šahu, belotu, kuglanju i stolnom tenisu.

Nakon otvorenja ministar Medved položio je vijenac svim poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen-obilježja 123. brigade HV-a.

Ministar Medved obišao je i branitelje iz Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, koji 9. športskim igrama obilježavaju 28. godinu djelovanja.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Čestitka povodom Dana policije i blagdana sv. Mihovila

Povodom Dana policije i blagdana sv. Mihovila potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uputio je čestitku pripadnicima policije i djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova

U ime Ministarstva hrvatskih branitelja i svoje osobno svim pripadnicima policije i djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova čestitam Dan policije i blagdan svetog Mihovila, vašeg nebeskog zaštitnika.

Vaš doprinos obrani naše domovine služi na ponos svima vama, ali i cijelom našem narodu. Uspješno ste obavili sve povjerene zadaće u zajedničkim akcijama i operacijama hrvatske policije i vojske.

Posebno se prisjećamo svih poginulih i nestalih pripadnika policije. Zahvaljujemo njima i njihovim obiteljima na nesebičnoj žrtvi za našu slobodu i neovisnost. Neka im je vječna slava i hvala!

Dragi pripadnici policije, zahvaljujem vam što i danas čuvate vrijednosti i promičete istinu o Domovinskom ratu te njegujete uspomene na to najvažnije razdoblje novije hrvatske povijesti.

Neka vas vaša ljubavi prema domovini i nadalje vodi u vašem radu, u korist zaštite i sigurnosti svih naših građana. Čestitam vam vaš dan!

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Kod Bršadina ekshumirani posmrtni ostaci dvije osobe

Prema preliminarnim nalazima, posmrtni ostaci pronađeni u blizini Vukovara potječu iz Domovinskoga rata 

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja 22. rujna 2022. ekshumirani su posmrtni ostaci dvije osobe pronađeni na području Bršadina u blizini Vukovara.

Prema preliminarnim nalazima, posmrtni ostaci potječu iz Domovinskoga rata te će nakon obrade u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar biti prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi identifikacije.

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, u suradnji s drugim nadležnim tijelima Republike Hrvatske, nastavlja s provedbom istraživanja na svim lokacijama za koje prikupljena saznanja ukažu da su moguća mjesta prikrivenih grobnica iz Domovinskoga rata.

Na području Vukovarsko-srijemske županije provode se vrlo opsežna istraživanja na području Petrovačkog atara, a predstoje i istraživanja na području  Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

Republika Hrvatska još uvijek traga za 1832 osobe nestale i smrtno stradale u Domovinskom ratu, od kojih je 518 osoba s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Odbor za ratne veterane Hrvatskog sabora o ulozi veteranskih centara u Republici Hrvatskoj

Ministar Medved informirao je članove Odbora da je u planu nastavak mreže izgradnje veteranskih centara u RH te je najavio uspostavu ustanova za trajni boravak hrvatskih branitelja koji imaju potrebu i za takvom skrbi

„Uloga veteranskih centara u Republici Hrvatskoj“ naziv je 11. tematske sjednice Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora koja se održava 21. i 22. rujna 2022. u Šibeniku i Lipiku.

Uz članove Odbora, tematskoj sjednici u Veteranskom centru Šibenik nazočio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, šibensko-kninski župan Marko Jelić i šibenski gradonačelnik Željko Burić te ravnatelj Doma hrvatskih veterana Lipik Josip Lucić i voditelj šibenskog Veteranskog centra Goran Pauk.

„Ovdje smo danas prezentirali cjelokupan projekt uspostave veteranskih centara u RH. Dali smo sliku cijelog projekta koji podrazumijeva četiri veteranska centra, a prvi od njih je u Šibeniku koji je od lipnja ove godine u funkciji te na osnovu iskustava dosadašnjih korisnika ocijenjen najvišim ocjenama“, kazao je ministar Medved te dodao da se u skladu s predviđenom dinamikom završava uređenje Veteranskog centra u Sinju, koji bi trebao početi s radom do kraja ove godine.

Napomenuo je da dinamika završetka radova na centrima u Daruvaru i Petrinji također ide prema planu te izrazio uvjerenje da ćemo do kraja godine imati četiri ovakva centra koji će na godišnjoj razini imati kapacitet od oko 10.000 korisnika.

„Informirao sam članove Odbora da u narednoj financijskoj perspektivi planiramo nastaviti mrežu izgradnje veteranskih centara u RH kako bismo udovoljili potrebnom broju kapaciteta za smještaj. Vrlo su važne za saborski Odbor za ratne veterane i sve druge mjere koje provodimo, a vezane su za odnos prema braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Tu je i naš novi najavljeni Zakon o uspostavljanju ustanova za trajni boravak hrvatskih branitelja koji su u potrebi, odnosno za koje je nužno osigurati takav oblik potpore,“ istaknuo je Medved te najavio da će do kraja godine taj zakon biti dostavljen Hrvatskom saboru.

„Vjerujem da će on biti jedinstveno donesen i prihvaćen od zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru“, kazao je ministar Medved, dodavši da se u međuvremenu radi na pronalaženju lokacija za te ustanove, kao i na analizi stanja po županijama te definiranju potreba branitelja za trajnim boravkom.

Predsjednik saborskog odbora za veterane Josip Đakić kazao je kako je uloga veteranskih centara u RH briga i skrb o hrvatskim braniteljima, njihova psihosocijalna i fizička rehabilitacija, uklanjanje predrasuda, briga o zdravstvenom stanju i sve ono što je u poodmakloj dobi hrvatskim braniteljima potrebno.

„U tom trendu nastavljamo raditi i donositi zakonske okvire, sve kako bi hrvatski branitelji bili osigurani u starosti, kako s mirovinskim primanjima tako i s invalidskim. To je i zadaća ovih veteranskih centara koje je financirala Europska unija u iznosu od 85 posto. Vjerujem da ćemo se tako najbolje odužiti onima koji su najzaslužniji za slobodu i suverenost Republike Hrvatske te njezin europski put. Danas kada im je to najpotrebnije da im ovakvi predivni centri budu dobra duhovna, psihička i fizička rehabilitacija“, zaključio je Đakić.

Cilj zastupnika Hrvatskoga sabora, članova Odbora za ratne veterane, pružanje je podrške veteranima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, zbog boljeg uključivanja u društvo i svakodnevni život, istaknuli su.

Domaćin i voditelj Veteranskog centra u Šibeniku Goran Pauk kazao je kako je centar počeo raditi 7. lipnja ove godine i do sada je primio 230 korisnika te da je planiran dolazak još njih 70-ak.

„Ovo je specifičan centar i jedna socijalna inovacija u hrvatskom društvu koja pruža uslugu njege, rehabilitacije i rekreacije, zapravo sve što im treba na jednom mjestu uz stručan tim koji ima individualan pristup svakom korisniku. Našim korisnicima procjenjujemo potrebe temeljem dokumentacije i njihovih želja te posebno prema svakom korisniku na temelju dobivenih podataka kreiramo program. Stručnu ekipu u našem centru čine sociolozi, psiholozi, kineziolozi, terapeuti, radni terapeuti, medicinske sestre i njegovateljice“, kazao je Pauk.

Uspostavljaju se četiri veteranska centra u Daruvaru, Sinju, Petrinji i Šibeniku. Strateški je ovo i najvažniji infrastrukturni projekt Ministarstva hrvatskih branitelja usmjeren na pružanje sveobuhvatne skrbi i potpore za povećanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.

Projekt se sufinancira sredstvima EU fondova, i to iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a korisnik je Ministarstvo hrvatskih branitelja. Ukupna vrijednost projekta je oko 339 milijuna kuna, od čega EU sufinancira 85 posto, a ostatak sredstvima iz Državnog proračuna.

Prilikom boravka u šibenskom Veteranskom centru članovi saborskog Odbora za ratne veterane obišli su centar i razgovarali s korisnicima te su posjetili i Veteranski centar u Sinju, koji također uskoro počinje s radom, a drugi dio sjednice održat će se sutra u Domu hrvatskih veterana u Lipiku.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Svečano obilježena 31. obljetnica Bitke za Vukovar

Vukovarska bitka bila je i ostala sinonim za obranu Vukovara u Domovinskom ratu, ali i cijele Hrvatske te njezine teritorijalne i državne opstojnosti i cjelovitosti – poručeno je iz Vukovara

Vukovarska bitka bila je i ostala sinonim za obranu Vukovara u Domovinskom ratu, ali i cijele Hrvatske te njezine teritorijalne i državne opstojnosti i cjelovitosti – poručeno je sa središnje svečanosti obilježavanja 31. godišnjice Bitke za Vukovar 17. rujna 2022. u Vukovaru.

Uz brojne sudionike Bitke za Vukovar i ratne zapovjednike 204. vukovarske brigade te obitelji poginulih i nestalih vukovarskih branitelja, u Vukovaru su bili izaslanik predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković.

Središnjoj svečanosti u Hrvatskom domu Vukovar nazočili su i izaslanik predsjednika Republike, zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Siniša Jurković, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Balić, predsjednik Federacije BiH Marinko Ćavara, ministar obrane Mario Banožić, saborski zastupnici, vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić, varaždinski župan Anđelko Stričak i brodsko-posasvski Danijel Marušić, kao i zamjenik vukovarskog gradonačelnika Filip Sušac te drugi uzvanici.

Svečanosti je započela podizanjem državne zastave na Vukovarskom vodotornju koju je podigao izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić zajedno s pripadnicima Hrvatske vojske i policije, kadetima Hrvatskog vojnog učilišta

Medved: Vukovar je simbol otpora i žrtve te zajedništva u obrani Hrvatske

“Obilježavanjem ove obljetnice odajemo priznanje svim sudionicima obrane Vukovara koja je utkana u obranu Hrvatske u Domovinskom ratu”, poručio je u svom govoru izaslanik predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dodajući kako su takve i slične obljetnice važne i zbog prenošenja istine o Domovinskom ratu na mlađe naraštaje.

Podsjetivši na brojne projekte koje je Vlada premijera Plenkovića realizirala u Vukovaru, ministar Medved je ustvrdio kako je taj grad simbol otpora i žrtve kao i zajedništva u obrani, koji je ujedinio i još uvijek ujedinjuje cijelu Hrvatsku.

“Odnos Vlade prema Vukovaru najbolje svjedoči sve ono što je Vlada realizirala u ovome gradu”, naglasio je spomenuvši dolazak Hrvatske vojske u Vukovar, obnovu Vodotornja, proglašavanje toga grada mjestom posebnog domovinskog pijeteta, projekt dolaska učenika osnovnih škola u Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar…

Borković: Bitka za Vukovar nije mit, već surov povijesni događaj koji moramo sačuvati od zaborava

Ratni zapovjednik obrane Vukovara i 204. vukovarske brigade Branko Borković – Mladi Jastreb podsjetio je na događaje iz ratne 1991. te poručio kako „Bitka za Vukovar nije mit, već vrlo surov povijesni događaj koji smo mi, kao njeni sudionici i suvremenici, dužni odgovorno analizirati, dokumentirati i sačuvati od zaborava.“

Pozvao je na ponosno i dostojanstveno obilježavanje 31. obljetnice Bitke za Vukovar i ustrojavanja 204. brigade Hrvatske vojske, koja je zajedno s drugim postrojbama i braniteljima iz cijele Hrvatske i šire branila Vukovar.

“Borba za priznanje 204. brigade je trajala godinama, a Bitka za Vukovar je još uvijek kamen spoticanja”, kazao je Borković, istaknuvši kako potraga za nestalima iz Domovinskog rata predstavlja i dalje jedno od najtežih neriješenih pitanja te da nam je obveza riješiti sudbine svih nestalih da i njihove obitelji i svi mi nađemo svoj mir.

Balić: Vukovar je bio i ostao heroj, ali boli i dalje pitanje nestalih

I izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Marijana Balić ukazala je na važnost pronalaska osoba nestalih u Domovinskom ratu. „Svaka prilika, kada je to moguće, mora biti iskorištena kako bismo ponovno rekli kako je pobjednička Hrvatska pružila ruku pomirenja, što je jedini ispravan način za sve ono lijepo što u našoj zemlji želimo u budućnosti“, poručila je te dodala kako ruka pomirenja mora biti prihvaćena i s druge strane.

„Nema puno bitaka koje bismo kroz povijest mogli usporediti s ovom vukovarskom, posebno u moralnom smislu koji je tada ujedinio hrvatski narod i stvorio jedno zajedništvo i duh za koje smo znali i čvrsto vjerovali da će nas dovesti do konačne pobjede i tako željene slobode“, kazala je Balić te dodala kako je Grad heroj naziv koji i dalje najbolje opisuje što je Vukovar značio za Hrvatsku, ali i što on znači danas.

Ističući hrabrost vukovarskih branitelja, poručila je kako je upravo njihova žrtva, žrtva naših Vukovaraca, jedan od glavnih temelja koji su doveli do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Vukovarska bolnica nazvana imenom dr. Juraja Njavre, a ulica dr. Vesne Bosanac

Nakon što je nedavno Vlada donijela odluku o imenovanju Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar imenom vukovarskog ratnog kirurga i zapovjednika ratnog saniteta dr. Juraja Njavre, na zgradi bolnice otkrivena je spomen ploča s novim imenom te ustanove, a otkrili su je njegov sin Dario Njavro i ministar Tomo Medved.

Ovim je povodom otkrivena i ploča s novim imenom dosadašnje Bolničke ulice koja je odlukom Gradskog vijeća Vukovara preimenovana u Ulicu dr. Vesne Bosanac. Ploču su otkrili unuci dr. Bosanac, Vedrana i Hrvoje Bosanac.

Rano jutros ulicama Vukovara prošla budnica te su od Memorijalnog centra iz Domovinskog rata do Hrvatskog doma u mimohodu nošene ratne zastave hrvatskih postrojbi iz Domovinskog rata. U sklopu prigodnog programa održan je i taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi OSRH i MUP-a.

Povodom 31. obljetnice Bitke za Vukovar položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, a program središnje svečanosti u Hrvatskom domu završio je nastupom Najboljih hrvatskih tamburaša i Policijske klape „Sveti Mihovil“.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

13. rujna 1995. Nakon Oluje Srbi protjerivali Hrvate iz Srbije i Republike Srpske

Zločini agresorske srpske vojske u Domovinskom ratu bili su svakodnevni, brutalni i bez milosti. Cilj je bio etničko čišćenje i genocid nad Hrvatima i ne-Srbima na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag

U tom kontekstu srbijanske agresije može se promatrati i etničko čišćenje i nasilje nad Hrvatima iz Srijema i Bačke, ali i cijele Srbije. Mnogi počinitelji tih zločina,  nasilja i pritisaka bili su srpski vojnici, često ‘dobrovoljci’, koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku.

U Hrvatsku su iz Srbije, od 14. kolovoza do 13. rujna 1995., prognane i prihvaćene 622 osobe, izvijestio u Zagrebu Vladin Ured za prognanike. Nakon vojno-oslobodilačke akcije Oluja u kojoj je oslobođena Hrvatska od okupacije srpskih snaga, počeo je progon Hrvata u Srbiji i Republici Srpskoj. Iz Banja Luke i okolice, te dijelova Srbije gdje žive Hrvati prognane su tisuće ljudi, kao čin osvete i nasilja zbog poraza na vojnom polju.

Međunarodni sud pravde u Haagu, odnosno Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove donijelo je 11. travnja 2018. drugostupanjsku, pravomoćnu presudu kojom je Vojislav Šešelj proglašen krivim za ratni zločin protjerivanja Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci, odnosno za točku optužnice koja se odnosi na »poticanje progona, deportacije, prisilno premještanje Hrvata 1992. iz sela Hrtkovci kao i zločine protiv čovječnosti«.

Također, nepravedno je što Haaški sud nije želio utvrditi postojanje udruženog zločina protiv Hrvata u Vojvodini, jer je Šešelj bio samo dio tog udruženja i provodio službenu politiku tadašnjih vlasti Srbije, na čelu sa Slobodanom Miloševićem, kao i što glavni akteri tih zločina, uz Miloševića i vrh JNA (Veljko KadijevićBlagoje Adžić i drugi) nisu odgovarali za te zločine.

Vojislav Šešelj bio je jedan od najznačajnijih političara u Srbiji u vrijeme agresije na Hrvatsku, zastupnik u Skupštini Srbije, bliski suradnik vlasti Slobodana Miloševića i organizator ‘dobrovoljaca’ srpske vojske u agresiji na Hrvatsku.

Zato zločine nad Hrvatima u Srbiji možemo promatrati kao posljedicu agresije Srbije na Hrvatsku, a veliki dio prijetnji, nasilja i progona dolazio je i od pripadnika srpske vojske koja je ratovala u Hrvatskoj, osobito od brojnih vojnih milicija koje su ratovale u Hrvatskoj.

Treba napomenuti da je 1998. i današnji predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, iz kvote Vojislava Šešelja bio ministar informiranja u vladi Milošević-Šešelj, tj. Socijalističke partije Srbije (SPS-a) i Radikalne stranke.

Hrtkovci – sinomim stradanja Hrvata u Srbiji

Na mitingu Srpske radikalne stranke 6. svibnja 1992. u prisutnosti Vojislava Šešelja je »ozvaničeno« protjerivanje građana hrvatske nacionalnosti, pa se često taj događaj kolokvijalno naziva »sindrom Hrtkovaca«. Toga je dana pročitan popis 17 »nepodobnih« građana hrvatske nacionalnosti koji su pod prijetnjama ubrzo morali iseliti, a 20 obitelji nasilno je izbačeno iz svojih domova. Snimka s tog mitinga bila je jedan od dokaza koje je tužiteljstvo izvodilo u Haagu, piše hrvatskarijec.rs.

U srijedu, 16. lipnja 1992., dakle samo mjesec dana nakon Šešeljevog huškačkog govora, na drvenom električnom stupu ispred crkve u Hrtkovcima, na visini od oko dva i pol metra, tako da ga nitko ne može dohvatiti, osvanuo je prijeteći plakat. Na papiru bijele boje, veličine uobičajene za pisaći stroj, crvenim je flomasterom i dosta urednim rukopisom, latiničnim velikim slovima bilo napisano: »Hrvati! Ako se do ponoći ne iselite bićete svi poklani!«, a u potpisu je pisalo »Srpski četnički pokret« i »Crna ruka«.

Dakle, bilo je to vrijeme zastrašivanja smrću, batinanja, prijetnji telefonima, Hrvati su nazivani ustašama, inscenirane su tuče mladića koji su došli i starosjedilaca koji su rođeni u Hrtkovcima, maltretiran je tadašnji župnik crkve sv. Klementa u Hrtkovcima Nikola Kraljević, a mještanin Mijat Štefanac (u Hrtkovcima poznatiji pod nadimkom Piršićpronađen je mrtav u ataru između Hrtkovaca i Nikinaca.

Sve je to rezultiralo iseljenjem oko 600 hrtkovačkih obitelji, od čega je samo u mjesec dana 1992. godine iz Hrtkovaca odselilo oko 300, od ukupno 480 obitelji iseljenih 1991. i 1992. godine. Ludilo je išlo toliko daleko da je promijenjen i naziv sela pa su se Hrtkovci nekoliko godina zvali – Srbislavci. Premda su Hrtkovci postali sinonim protjerivanja Hrvata iz Srijema, ovaj scenarij etničkog progona provodio se u cijelom Srijemu. Primjerice, u Kukujevcima je tijekom ratnih devedesetih od dvije tisuće pripadnika hrvatske nacionalne zajednice ostalo živjeti samo njih petnaestak, a rezultat te nacionalističke politike je 25 brutalno ubijenih Hrvata i progonstvo oko 40.000 Hrvata iz Srijema.

Svećenik iz Surčina Marko Kljajić, tada župnik u Petrovaradinu, napisao je i knjigu o stradanju Hrvata u Vojvodini Kako je umirao moj narod, u kojoj je imenom i prezimenom zabilježio sve protjerane Hrvate.

Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini

Etnocid nad Hrvatima u Srbiji

Pod najvećim pritiskom da se iseli, hrvatsko je stanovništvo bilo od svibnja do kolovoza 1992., kad je svoje domove napustilo njih čak 10.000, a sljedećih godina, posebice nakon vojno-redarstvenih akcija akcija “Bljesak” i “Oluja”, egzodus je nastavljen.

Najveće smanjenje hrvatske populacije dogodilo se u općini Šid, pograničnoj s Hrvatskom, gdje je hrvatsko stanovništvo spalo na samo trećinu od prethodnog popisa. Slijede općine Inđija, Stara Pazova, Srijemski Karlovci, Sombor, Subotica…

Vojislav Šešelj, vođa Srpske radikalne stranke izjavio je kako je “ponosan na svoje ratne zločine i opet bi ih ponovio”, a zabrinjavajuća su stajališta srbijanskih državnih dužnosnika, poput premijerke Ane Brnabić, koja izjavljuje kako je Haški tribunal “dužan Šešelju tri godine života jer je osuđen na deset, a odležao 13 godina zatvora”.

Pet činjenica velikosrpske politike prema Hrvatima u Srbiji

Nedavno je Zajednica prognanih Hrvata Srijema, Bačke i Banata uputila pismo Anji Šimpragi, nakon njenog patetičnog govora u Saboru, pismo s porukom o svojoj sudbini: „Veliki broj Hrvata u Vojvodini bio je prisiljen napustiti svoj zavičaj u Vojvodini“.

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata poručila Šimpragi: ‘Velik broj Hrvata bio je prisiljen napustiti svoj zavičaj u Vojvodini’

Danas je broj Hrvata u Vojvodini oko 56.000, a u užoj Srbiji oko 14.000. Prema popisu iz 1961. godine broj Hrvata u Srbiji bio je gotovo 200.000 osoba hrvatske nacionalnosti, što sve govori o sudbini Hrvata u Srbiji.

Zločini nad srijemskim Hrvatima

Nad Hrvatima u Srbiji dogodio se pravi etnocid u svakom smislu, a on se sustavno vodi još od stvaranja Jugoslavije 1918. godine, kada se Bačku, Banat i Srijem sustavno nastojalo pretvoriti u pokrajine s većinskim srpskim stanovništvom što do tada nisu bili, s obzirom na visoki postotak Nijemaca, Madžara, Hrvata, Rumunja i drugih u tim pokrajinama.

Danas je cilj postignut, te su Hrvati postali tek nacionalna manjina bez utjecaja, Madžari su svedeni na ispod 20% u Vojvodini, a Nijemaca je u potpunosti nestalo. Kolonizacijom i selidbama etnička struktura tih dijelova Srbije se bespovratno promijenila u korist Srba.

Ali ne treba zaboraviti: velika žrtva srpske agresije na Hrvatsku bili su Hrvati u Srbiji.

Na vladi Andreja Plenkovića je da osigura za Hrvate u Srbiji ista nacionalna prava, mjesta u parlamentu i sudjelovanje u Vladi Srbije, kao i značajnim službama državnih poduzeća i ministarstava kao što imaju Srbi u Hrvatskoj. A u tome bi bitno mogao pomoći Milorad Pupovac i koalicijski partner u vladi SDSS.

Jer Hrvati u Srbiji ne trebaju deklarativne ‘pomirbe’, već ista i ljudska nacionalna prava kakve imaju Srbi u Hrvatskoj. Tada će i zajednica Hrvata u Srbiji oživjeti.

Izvor: narod.hr

U Gospiću svečano obilježena 29. obljetnica VRO Medački džep

“Operacija Medački džep ima iznimno velik značaj u mozaiku svih naših akcija i operacija u Domovinskom ratu”, izjavio je tom prigodom ministar Medved

U Gospiću je 9. rujna 2022. svečano obilježena 29. obljetnica vojno-redarstvene operacije Medački džep u nazočnosti visokih vojnih i civilnih dužnosnika, a izaslanik predsjednika Vlade bio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Uz članove obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, svečanosti su nazočili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora saborski zastupnik Ante Deur, župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević, predstavnici Hrvatske vojske i policije te udruga iz Domovinskog rata i sudionici VRO Medački džep.

Ministar Medved istaknuo je izniman značaj te operacije u obrani Like i cijele Hrvatske u Domovinskom ratu.

“Operacija Medački džep ima iznimno velik značaj u mozaiku svih naših akcija i operacija u Domovinskom ratu”, izjavio je tom prigodom te dodao kako se jako dobro sjeća velikosrpske agresije i 1991., napada na Gospić i junačke obrane toga grada, kao i vojno-redarstvene operacije Medački džep.

Istaknuo je veliku ulogu te operacije za odmicanje neprijatelja od Gospića, sigurnost toga grada, stanovnika Like, ali i cijele Hrvatske, u svjetlu stvaranja pretpostavki za operaciju Oluja koja će uslijediti 1995.

“Sve postrojbe Hrvatske vojske i policije, koje su provele vojno-redarstvenu operaciju Medački džep, učinile su to brzo, energično i briljantno u svjetlu taktičkog pristupa u provedbi vojnih operacija”, rekao je Medved.

Uputio je veliku zahvalu svim hrvatskim braniteljima i obiteljima koje su izgubile svoje članove, hrabre hrvatske branitelje, tijekom cijelog Domovinskog rata, posebno istaknuvši poginule u operaciji Medački džep koja je trajala od 9. do 11. rujna 1993.

Obilježavanje obljetnice počelo je misom za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio otac Anto Knežević, a polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća izaslanstva državnih i lokalnih čelnika te udruga ratnih postrojba i obitelji stradalnika odala su počast kod spomenika hrvatskim braniteljima u središtu grada i u vojarni 9. gardijske brigade Vukovi te kod spomen-obilježja Velebitskim junacima u Rizvanuši.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja