• Danas je: Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Dva mjeseca od štetne i nepravedne presude zbog koje je general Praljak izvršio protestno samoubojstvo – Što poduzima Vlada?

Nakon prvih negativnih reakcija državnog vrha, pa i najave koraka kojima će se osporavati presuda, osim nejasne informacije ministra Bošnjakovića, hrvatska javnost nije upoznata s bilo kakvim koracima po ovom pitanju

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je da će Ministarstvo napraviti detaljnu i stručnu analizu presude haškoj šestorki te je istaknuo da je organizirao radnu skupinu, a nakon što analiza bude gotova, sjest će s odvjetnicima i vidjeti kako će dalje postupati po tom pitanju.

Žalbeno vijeće Haškog suda izreklo je pravomoćnu nepravednu presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, optuženih za zločine nad muslimanima u BiH 1993-1994, prije dva mjeseca, potvrdivši im dosuđene kazne u prvostupanjskoj presudi.

Nakon izricanja presude general Praljak odbacio je presudu rekavši da on nije ratni zločinac i popio je otrov iz bočice u sudnici, te preminuo.

Praljkovu odvjetnicu nitko nije kontaktirao

Nika Pinter, odvjetnica pokojnog generala Praljka, za Narod.hr kaže kako ju dosada nitko iz Vlade nije kontaktirao oko detaljne i stručne analize presude Šestorki, a za koju ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković tvrdi da ju je organizirao.

Ističe kako o radnoj skupini Ministarstva ne zna ništa više od onoga što je objavljeno u medijima te izražava svoje čuđenje da bi se analiza ove presude provodila bez njezinog sudjelovanja.

Kakve su pravne mogućnosti?

Pravna mogućnost osporavanja presude mogla bi se provesti u slučaju pronalaska novog dokaza koji nije bio dostupan u vrijeme trajanja postupka, a koji bi mogao promiijeniti konačnu odluku suda, upozoravali su pravnici odmah nakon presudi.

O pravnim mogućnostima osporavanja presude govorio je prof. Davor Derenčinović, predstojnik katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je za Hrvatski tjednik objasnio:

“Moguće je pokrenuti reviziju postupka pred Rezidualnim mehanizmom, no samo ako se pojave nove činjenice i dokazi (neka vrsta obnove postupka). Međutim, tu mogućnost nema država već isključivo osuđenici. Ako se oni odluče na to, smatram da bi im država morala omogućiti svu potrebnu pravnu i logističku pomoć.”

Srbija iskoristila reviziju u slučaju ratnog zločinca Šljivančanina

O ovoj temi govorila je i Ivana Petrović na predstavljanju  knjige „Hrvati pod KOS-ovim krilom. Završni račun Haaškog suda“ autorice Višnje Starešine, gdje je upozorila da je Srbija iskoristila ovaj pravni lijek za reviziju presudi Veselinu Šljivančaninu.

“Nakon drugostupanjske presude žalbenog vijeća Šljivančaninu, u kojoj mu je sudac Theodor Meron podigao kaznu na 17 godina, bili smo nemalo iznenađeni kada je – tada i nikada više – upotrijebljen izvanredni pravni lijek, a to je revizija pravomoćne presude koja se može izvesti unutar godinu dana od objave pravomoćne presude. Odjednom se pojavio svjedok Panić, sud mu je poklonio vjeru, a kazna Šljivančaninu je ponovno bitno smanjena i on je pušten na slobodu. Tom presudom nije amnestiran Veselin Šljivančanin – amnestiran je KOS, kao u mnogim drugim haškim presudama”, rekla je Petrović.

Veselin Šljivančanin bivši crnogorski časnik JNA tijekom bitke za Vukovar i ratni zločinac. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio ga je zbog ratnih zločina isprva na pet, potom na 17 godina zatvoraa završno na 10 godina.

Hoće li Hrvatska išta poduzeti?

„Razmotrit ćemo mogućnosti kako bi osporili navode iz današnje presude” poručio je premijer na dan presude, a nekoliko dana kasnije posjetio je Mostar gdje je izjavio kako „Hrvatska stoji uz Hrvate u BiH“ te kako će učiniti sve da Hrvati u BiH budu ravnopravan narod.

Ipak, nedugo nakon toga, njegova je izjava kako Hrvatska poštuje presudu izazvala zbunjenost, a sam se premijer grubo osvrnuo na upit novinarke koja ga je konstatirala kako je promijenio stajalište o presudi.

Nakon presude hrvatska predsjednica je, u susretu s Hrvatima iz BiH, poručila kako „Hrvatska nije bila agresor u BiH“, kako „Haški sud nije ispunio svoju temeljnu svrhu“ te izrazila sućut obitelji generala Praljka.

Nakon prvih negativnih reakcija državnog vrha, pa i najave koraka kojima će se osporavati presuda, osim nejasne informacije ministra Bošnjakovića, hrvatska javnost nije upoznata s bilo kakvim koracima po ovom pitanju.

Izvor: narod.hr

Oznake: