• Danas je: Subota, 16 listopada, 2021

Neradna nedjelja: U maloprodaji radi više od 75 posto žena ili više od 82 tisuće žena

Iako se u polovici država Europske unije ne rade uz neke izuzetke i ograničenja, odluka Stožera da trgovine nedjeljom ne rade osim kioska, pekarnica, crpki ponovno je obnovila propitivanje je li ta odluka protivna odluci Ustavnog suda koji je dvaput ukidao zabranu rada nedjeljom.

No, Ustavni sud je ukinuo zabranu rada nedjeljom jer razlozi za zabranu nisu bili dobro obrazloženi. Rad nedjeljom uz neke izuzetke brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Norveška i Luksemburg, a uz Norvešku točno propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Slovenija, Nizozemska, Španjolska… Italija, također, ima ograničenja za rad nedjeljom, a izvan EU u Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom.

Zabrana je razmjerna cilju zbog kojeg se donosi

Ustavnopravni stručnjak Mato Palić prvo ističe da odluka Stožera da trgovine ne rade nedjeljom nije protivna Ustavu, jer je razmjerna cilju zbog kojeg se donosi, a to je zaštita zdravlja građana i smanjenje mobilnosti radi smanjenja zaraze i privremena je jer traje dok traje epidemija. Što se tiče zabrane rada nedjeljom u trgovini uz izuzetke kad epidemija prođe ili ograničenja rada koje imaju druge zemlje EU ni to nije protuustavno jer:

“Ustavni sud nije rekao da se ne može zabraniti rad nedjeljom uz izuzetke ili ograničiti ga, ali moraju biti navedeni opravdani razlozi za to. Zakonodavac mora pronaći ravnotežu između ograničavanja poduzetničkih sloboda i zaštite prava radnika. To znači da ne može proći na Ustavnom sudu opća zabrana rada nedjeljom, ali može proći zabrana rada u trgovini uz izuzetke poput pekarnica, trgovina na crpkama… ili se može ograničiti rad nedjeljom na primjerice 10 nedjelja u godini i to obrazložiti zaštitom privatnog i obiteljskog života radnika i njihova zdravlja. Poanta je dobro obrazložiti razloge zabrane uz izuzetke i ograničenja rada nedjeljom poštivajući načelo razmjernosti da se ne oštete ni radnici ni poduzetnici”

kazao je Palić, a prenosi Večernji list.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić naglašava da je danas zbog pravne praznine praktički moguće da trgovine rade od 0 do 24 sata 365 dana u godini. U siječnju je u trgovini neto plaća zaposlenih bila 6090 kuna, a u maloprodaji 5453 kuna.

“U maloprodaji radi više od 75 posto žena ili više od 82 tisuće žena. Imate situaciju da suprug radi u Konzumu, a žena u Sparu i kad oboje rade nedjeljom nepomirljivo je to s njihovim obiteljskim životom. Žene koje sada rade u trgovini strepe i za svoje i zdravlje članova obitelji. Žalile su nam se prije odluke Stožera da su radile po 9, 10 i 11 sati svaki drugi dan i kad dođu kući mrtve su umorne, a i one imaju djecu kojima treba pomoći sa zadaćom”

govori Štulić dodajući da pozdravljaju odluku Stožera o radu u dvije smjene i da su ljudi slobodni nedjeljom.

Nada se kada sve ovo prođe da će Sabor izmjenama Zakona o trgovini urediti da se ne radi nedjeljom i blagdanom. Prijedlog Saveza za nedjelju bio je da poslodavac odabere pet radnih nedjelja u godini, no svjesni su da to može biti i 8 ili 10 nedjelja, te da se točno definiraju izuzeci za trgovine koje mogu raditi. Prema podacima koje su proslijedili nadležnim ministarstvima rad nedjeljom uz neke izuzetke brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Norveška, Luksemburg… Tu su još i države koje su poput Norveške propisale koliko se nedjelja može raditi godišnje.

Kako je nedjeljom drugdje

“U Bruxellesu rade samo male dežurne trgovine. U Norveškoj je dopušteno raditi tri nedjelje prije Božića, a prosječna plaća im je 33 tisuća kruna, u Poljskoj se radi sedam nedjelja godišnje, u Španjolskoj osam, u Nizozemskoj 12. U Grčkoj u manjim mjestima i turističkim zonama trgovine mogu raditi nedjeljom, u Njemačkoj se u trgovinama ne radi nedjeljom uz izuzetke na crpkama, kolodvorima, pekarnicama i aerodromima i izuzetak Berlina u kojem se smije raditi 10 nedjelja godišnje. U Austriji trgovine završavaju s radom subotom do 18 sati i ne radi se nedjeljom. Slovenija je, kolektivnim ugovorom odredila da radnik smije raditi 15 nedjelja godišnje.”

ističe Štulić

Izvor: narod.hr/Večernji list
Foto: GettyImages

Oznake:,