• Danas je: Utorak, 3 kolovoza, 2021

Prof. Miliša: Plenkovićeva namjera o obveznom cijepljenju za poduzetnike oblik je prinude i diskriminacije

Pod krinkom borbe protiv koronavirusa, od socijalističke Kine do zapadnih demokracija hrlimo u sve sofisticiraniji nadzor, autoritarne mjere i poslušnost građana. Priznati pisac i svećenik Norman Vincent Peale je svojevremeno dao iznimno važno i aktualno upozorenje: “Jednom smo rikali kao lavovi za slobodu, sada blejimo kao ovce za sigurnost.”, piše za Narod.hr dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof. u trajnom zvanju – istaknuti hrvatski pedagog, sociolog i društveni kroničar.

Zašto mi je više stalo do mišljenja psihijatara od epidemiloga?

O koroni se, kao i lani u ovo doba, sve manje piše. Korona nestaje s ljetom! Odmorit ćemo se od Đikića, Lauca, Primorca i sličnih koji su nas na dnevnoj bazi trovali konfuznim izjavama i osobnim animozitetima! Međutim to je tek privid, jer je virus i lani u ljetnim mjesecima uzeo “produženi godišnji odmor”! Već vidim da će nakon ljeta virus opet postati svjetska top tema!

Posljednjih dana nas u medijima polagano truju informacijama o novim opasnostima, za koje se već sada zna (?) kako će eksplodirati nakon ljetne sezone. Prije nekoliko dana u medijima je objavljen podatak da je u svibnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine umrlo 35 posto više ljudi od koronavirusa. Psihička napetost, strah ili tjeskoba su u korelaciji s različitim manipuliranjima, jer se ne zna koliko je virus bio samo “okidač” za smrt (zbog drugih bolesti), a koliko je umrlih od samog virusa.https://9259e3e299a0a06d65945bb5640acdc6.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Epidemiolozi nas već lagano pripremaju da nas čeka moguće docjepljivanje trećom dozom i suglasni su da nas četvrti val očekuje početkom jeseni te da bi novi “delta soj” mogao završiti sezonu ranije nego prošle sezone. Ovdje vrijedi zabilježiti aktualnu misao Marka Twaina: “If you don’t read the newspaper, you’re uninformed. If you read the newspaper, you’re mis-informed.” (Ako ne čitaš novine neinformiran si, ako ih čitaš dezinformiran si.”)

Cjepiva su nastala u “labosima” farmaceutskih korporacija čijom tržišnom distribucijom upravljaju “no name” menadžeri koji imaju veću moć od Europske komisije ili Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kao navodnih zaštitnika zdravlja građana. Pisao sam ranije i o SZO kao produženoj ruci farmaceutske industrije pomoću koje sustavno stvaraju paniku i kaos. Sada i epidemiolozi izjavljuju da se moramo cijepiti više da bi mogli “odraditi ovu turističku sezonu” (gosp. K. Capak). Za poticajne primjere uzimaju zemlje gdje se nagrađuju oni koji su se (zadnji trenutak) odlučili za cijepljenje! Hoće li onima koji su se (ranije) cijepili dati određene beneficije?

Stvaranje kaosa i ograničavanje ljudskih sloboda

Već sada nas zastrašuju da će se tzv. delta soj širiti među necijepljenima i rezultirati “prebukiranim” bolnicama i umrlima. To je tipični primjer širenja panike. Upravo ova činjenica odgovara tezi filozofa Aleksandra Dugina, koji takve i slične scenarije naziva strategijom “permanentnog stvaranja kaosa”.

Dotakli smo zadnje vidove otuđenja: otuđenje od drugih ljudi i od sebe. Vrlo slično mišljenje ima i Eric Klinenberg, sociolog iz New Yorka s tvrdnjom da se može dogoditi “da se okrenemo autoritarnosti!“. Pod krinkom borbe protiv koronavirusa, od socijalističke Kine do zapadnih demokracija hrlimo u sve sofisticiraniji nadzor, autoritarne mjere i poslušnost građana. Na primjer, najnovija Plenkovića namjera o obveznom cijepljenju za poduzetnike je oblik prinude i diskriminacije. Još je Erich Fromm, u knjizi Bijeg od slobode, objašnjavao da je u čovjekovoj želji za slobodom podjednako prisutna i želja za podčinjavanjem i/ili kontrolom. Benjamin Franklin daje mudro upozorenje: ”Oni koji bi se odrekli slobode, kako bi dobili malo kratkotrajne sigurnosti, ne zaslužuju niti slobodu niti sigurnost.”

Diljem svijeta imamo bezbroj primjera koje upozoravaju da su države u borbi protiv širenja koronavirusa ograničile temeljne građanske slobode. Ovdje je zgodno parafrazirati svjetski poznatog pisca i svećenika Normana Vincenta Pealea: “Jednom smo rikali kao lavovi za slobodu, sada blejimo kao ovce za sigurnost.”https://9259e3e299a0a06d65945bb5640acdc6.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Zašto treba slušati upozorenja psihijatara?

I prije pandemije ljudi su bili otuđeni, a virus nam je trebao (a nije) bolje otvoriti oči koliko izolacija zna biti pogubna. Psihijatar Robert Torre je dao snažno upozorenje da “od pojave virusa ne živimo mi nego korona, kojoj smo sve podredili: Prihvatili smo preventivni teror sigurnosti, opću karantenu svih od svih i protiv svih….Više ne živimo spontano i neposredno. Kroz naloženu socijalnu distancu držimo razmak od života, od sebe, drugih, od doma i od zavičaja… Čovjek više nije čovjeku čovjek, nije bližnji, već neprijateljski drugi kao nositelj Smrti, nositelj Korone…Više se bojimo nego živimo… Zapravo, država je uništila društvo cjelogodišnjim specijalnim medijskim psihološkim ratom protiv mentalnog zdravlja vlastitog pučanstva kroz svakodnevno instaliranje straha i panike, međusobnog nepovjerenja ljudi u ljude, a sve pod egidom senzibilizacije i promocije mentalnog zdravlja.”

Svaka nametnuta izolacija „je nepovoljan mehanizam funkcioniranja društva, obitelji, pojedinca“ smatra Ante Bagarić, psihijatar u klinici Vrapče. Kad su ljudi izolirani jedni od drugih oslabljuje se imunološki sustav te smo otvoreni za druge bolesti. Sve veći broj ljudi pati od klasične depresije i govore da ovako više dalje ne mogu živjeti.

Psihijatar Herman Vukušić je konstatirao da medijsko širenje lažnih vijesti podiže histeriju te da takvo stanje ima „puno negativniji efekt od bilo kojeg biološkog aspekta virusa“.https://9259e3e299a0a06d65945bb5640acdc6.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Koliko je opasna panika najbolje ilustriraju riječi Eduarda Vrdoljaka, predsjednika Hrvatskog onkološkog društva, koji je od svojih pacijenta s metastazama karcinoma doznao da se više boje koronavirusa od karcinoma! “Kada smo uspoređivali broj ovisnika koji se prijavio u psihijatrijsku bolnicu Vrapče ove godine sa istim razdobljem prethodne godine, možemo zaključiti kako je riječ o porastu od 25 do 30 posto” – naglasio je  psihijatar Ivan Čelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.  To su samo neki+a upozorenja naših psihijatara koja uzimam daleko relevantnija od mišljenja epidemiologa. Njihova mišljenja su nam važna da shvatimo koliko smo se otuđili, koliko nas zaglupljuju, ali i kako se oduprijeti. Zato ovdje navodim poučne misli Philipa Zimbarda, koji je u predgovoru knjige dr. Edith E. Eger Izbor zapisao: “Kao što možemo biti sami svoji tamničari, možemo postati i vlastiti osloboditelji”!

Veliki brat na djelu i teorija zavjere

Virus je aktualizirao Orwellovu teoriju od nadziranja građana, globalne epidemije straha građana do medijske propagande “ministarstva istine”. Na primjer, osim kamera u svim većim gradovima Kine letjeli su dronovi, koji bi upozoravali vlasti ako se netko ne bi pridržavao uputa “ministarstva istine”.

Širenja straha od oboljenja i nadzora svih kao jedine prevencije od koronavirusa nadišao je sve ranije primjere, kad su drukčije misleći pojedinci percipirani od vlasti kao opasni po režim pa su ih slali u drugu vrstu „izolacije“- zatvore! Diskriminacija takvih kao promotora teoretičara zavjere ne prestaje! U vremenima prijetećih opasnosti je prirodno da se povežemo jedni s drugima i funkcioniramo u zajedništvu, a što nam je drastično smanjeno u izolaciji. Valerije Vrček predstojnik je Zavoda za organsku kemiju  je svojevremeno upozorio : „Ako akademske rasprave ugrožavaju zdravlje ljudi, onda je društvo bolesnije od same bolesti!“.

Ljudi su iznimno teško podnosili restriktivne mjere, sve dok ih se kao stado nije privelo u trajnu izolaciju. Vlade diljem svijeta su stvarale paniku zbog sporog cijepljenja stanovništva, poteškoća u nabavci cjepiva… Nas u Hrvatskoj se zastrašivalo da smo po broju oboljelih i umrlih među najgorima u Europi, da tonemo u dugotrajnu gospodarsku krizu… Sada nas se plaši da nismo dovoljno procijepljeni… Nekada i danas u strahu žive brojni poduzetnici, zaposlenici od dobivanja otkaza…

Psihologinja Helena Tomljenović smatra da “što je strah intenzivniji, to je jače vjerovanje u neku od teorija zavjera što se tiče cijepljenja”. Meni nije prihvatljiv stav da one koji su skeptični prema obveznom cijepljenju proglašavaju sljedbenicima teorije zavjere. Stoga treba poticati argumentiranu raspravu o koronavirusu i cijepljenju, jer su najopasnije podjele i rastući strah građana.

Ivica Šola je svojevremeno ironično komentirao: “Iz medija se histerija oko koronavirusa čini gorom od samog virusa”. I ja sam prije na početku pojave koronavirusa konstatirao da medijska histerija može biti pogubnija od samog koronavirusa! I to je dodatni razlog zašto radije slušam upozorenja uglednih psihijatara nego li (nerijetko) iritirajuće i konfuzne izjave epidemiologa.

* Dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof. u trajnom zvanju – istaknuti hrvatski pedagog, sociolog i društveni kroničar

Rođen je u Trogiru 1958. godine. Osnovnu školu završava u rodnom gradu, srednje obrazovanje u Splitu. Od prosinca 2012. redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2018. izabran je u trajnom zvanju redovitog profesora. Sudionik je brojnih domaćih i inozemnih znanstvenih skupova. (Su)autor je šesnaest znanstvenih monografija u Hrvatskoj, od kojih su tri objavljene u inozemstvu. Autor je i triju publicističkih knjiga. Kao angažiran intelektualac, široj je javnosti poznat po populariziranju struke. Pisao je kolumne za razne tiskovine i internetske portale. Često gostuje na okruglim stolovima, tribinama, stručnim seminarima, u medijima, školama i civilnom sektoru. U brojnim je medijima imao više stotina razgovora i/ili izjava, ponajviše o aktualnim pitanjima iz školstva i znanosti, te o problemima i potrebama mladih. Davao je komentare i bio stalan komentator (na HRT-u), bio sudionik raznih TV-emisija. Dobitnik je godišnje državne nagrade “Ivan Filipović” s područja visokog školstva za 2009. godinu.

Izvor: Narod.hr