Nakon što su Trumpova uprava, Kongres i FED sklopili dogovor da Sjedinjene Države u vrijeme koronavirusne epidemije spase s 2000 milijardi dolara svježe „odštampanog novca“, američki predsjednik želi još „helikopterskog novca“.
Američka administracija ozbiljno raspravlja o mogućnosti drugog vala jednokratnih novčanih isplata stanovništvu u sklopu mjera potpore tijekom koronavirusne krize, rekao je američki predsjednik Donald Trump.
„Možda nam je potreban drugi val novčanih isplata Amerikancima. Ja bih to učinio izravno od savezne vlade, a ne posredovanjem državnih vlasti”, rekao je Trump .
“O tome se ozbiljno razgovara”, dodao je američki čelnik.
Naglasio je da je nezadovoljan kako su isplate izvršene prvi put. Tada je novac prvo išao državnim vlastima, a one su ih same podijelile stanovništvu. Prema Trumpu, „to je trajalo jako dugo, jer su u nekim slučajevima državne vlasti imale vrlo staru opremu i računala“, što je prilično neuvjerljiv argument. Nije teško prepoznati da Trump svom predsjedništvu želi pripisati nešto od zasluga za dijeljenje novčanih pomoći američkim obiteljima, što će mu kasnije dati određenu prednost u izbornoj utrci. Ali ako stvari gledamo s Trumpove točke gledišta, to je razumljivo.
Sa svoje strane, čelnik Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, Lawrence Kudlow, rekao je za CNBC da američka administracija razmatra mogućnost izdavanja takozvanih državnih „koronavirusnih obveznica“ kako bi prikupila sredstva za financiranje projekata protiv epidemije.
“To bi bilo dugoročno ulaganje u budućnost američkog zdravstva, sigurnost i gospodarstvo”, rekao je Kudlow.
U svojim izjavama Trump i u Larry Kudlow nisu rekli o kojim se iznosima radi.
Prema posljednjim podacima sa sveučilišta Johns Hopkins, broj potvrđenih slučajeva koronavirusne infekcije u Sjedinjenim Državama dosegao je 362 tisuće, a umrlo je više od 10,6 tisuća ljudi.
Podsjetimo, 27. ožujka američki je Kongres izdvojio više od 2000 milijardi dolara za obnovu američke ekonomije.
Istodobno, Donald Trump nije isključio dodjelu dodatnih sredstava za spas američke ekonomije.
Prema Lawrenceu Kudlowu, čelniku Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, na ublažavanje ekonomskog učinka epidemije koronavirusa u Sjedinjenim Državama bi se moglo ukupno potrošiti 6000 milijardi dolara.
Međutim, ovo su vrlo upitne mjere, iako je dati malo kisika američkim građanima, a prema usvojenom planu još više korporacijama.
Jednokratne naknade se u pravilu daju iz neekonomskih razloga i lokalne su neekonomske mjere. Još je Karl Marx pojasnio kako besplatna distribucija kruha u Rimu nije utjecala na opće zakone koji su regulirali cijenu kruha. Danas je ključni problem taj što su globalni financijski sustav i njegova monetarna politika vrlo blizu određene granice koja vidljivo utjelovljuje politiku nulte kamatne stope niza središnjih banaka. U tom smislu, koronavirus je samo pogoršao prethodne trendove, čak je i Europska središnja banka snizila je stopu na nulu mnogo prije nego što se pojavila epidemija.
Financijske elite u Americi i na Zapadu općenito intuitivno shvaćaju kako stari modeli neće funkcionirati, a novi alati i metode za rješavanje trenutnih problema još nisu razvijeni. Stoga pokušavaju s ovim egzotičnim metodama, poput dijeljenja gotovine izravno potrošačima.
Čini se da je pronađen jednostavan, pouzdan i učinkovit način za poticanje potrošnje, ujedno i potražnje, ali ako se problem može tako jednostavno riješiti, zašto onda plaćati porez? Zašto građani Sjedinjenih Država uopće rade? Možda ste shvatili logiku?! Ovo će više pogoditi ekonomije u usponu i tržišta u nastajanju, koja još uvijek ovise upravo o dolaru i tu se zatvara krug. U Washingtonu su uvjereni da će to platiti „netko drugi“.
Stoga se građani drugih zemalja imaju pravo pitati „ako sve svjetske valute padaju u odnosu na svjetsku pričuvu, zar nije vrijeme za promjenu cijelog globalnog sustava?
Što više Bijela kuća, Kongres i FED budu bacali „helikopterskog novca“, spomenute ekonomije, a to su gotovo sve zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike, će biti ugroženije. U pravilu, nekoliko tjedana nakon devalvacije nacionalne valute u gospodarstvima u nastajanju, dolazi do porasta inflacije, a rastuće cijene stvaraju dodatni pritisak na tečaj. U ovoj situaciji, nacionalni regulatori trebali bi uložiti sve napore kako bi spriječili da gospodarstvo klizne u spiralu devalvacije i inflacije, povećavajući kamatne stope. I tu su na zaradi ono koji upravljaju svjetskom valutom. Stoga je vrijeme da se Trumpu postave neka pitanja ili da se zemlje priklone alternativnom sustavu čiju su arhitekturu postavili Kina i Rusija.
Hoće li nam s njima biti bolje? Teško je prognozirati, ali se čini da gore od ovoga biti ne može.
Preuzeto s: logicno.com