• Danas je: Utorak, 3 kolovoza, 2021

U domu na Cvjetnom od potresa ostalo još 390 ljudi: ‘Ostat će do 1. rujna kada bi se studenti trebali vratiti u domove’

Dugo očekivani Zakon o obnovi Grada Zagreba najavljen je kao jedan od prvih koraka nove vlade. Što donosi prijedlog zakona? Zašto se sanacija porušenoga grada čeka gotovo četiri mjeseca? Hoće li potpora iz Europskog fonda za solidarnost biti dovoljna za obnovu Zagreba?

HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su Mario Banožić, ministar državne imovine, Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, Anka Mrak-Taritaš, predsjednica GLAS-a, Tomislav Tomašević, Zagreb je naš (Možemo) i Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Banožić o izvorima financiranja obnove

Ministar Banožić je na početku govorio o zakonu o obnovi.

– Javna rasprava o zakonu je završila da imamo 389 komentara i prijedloga na zakon. Svi su apsorbirani tako da oni koji imaju pozitivne učinke na propis su obuhvaćeni. Bit će na jednoj od sljedećih sjednica Vlade i Sabora. Do idućeg tjedna radi se na tome tko će biti nositelj, resor ili će se osnivati posebna pravna osoba, koji će biti rokovi, izvori financiranja, rekao je.

Na pitanje koji su to izvori Banožić je rekao europski fond solidarnosti jednim djelom. Ukupna šteta je procijenjena na 11,6 milijardi eura (86 mlrd. kuna). EU fond solidarnosti je 600 milijuna eura, 100 milijuna uskoro, a 500 mil. do kraja godine. Ostatak štete je tržište novca, domaće i međunarodno.

Jozić: Grad Zagreb dao dosta primjedbi na zakon

Mirka Jozić rekla je kako je grad Zagreb na velik broj članaka dao konstruktivne primjedbe, neke značajnije, neke manje značajne.

– Orijentirali smo se dosta na cjelovitost obnove jer mislimo da ne treba biti parcijalna, dosta i na definiranje izbora financiranja, da znamo što nas očekuje i kao grad Zagreb, u proračunu, nacionalni proračun, kao i europski novac. Puno toga će biti jasnije idući tjedan kad dobijemo konačni zakon jer ne znamo što je od primjedbi prihvaćeno, rekla je.

Mrak-Taritaš: Obnova treba biti cjelovita

Anka Mrak-Taritaš rekla je da je oporba sudjelovala u javnoj raspravi.

– Sudjelovali su u javnoj raspravi i komora arhitekata i arhitektonska struka. Važno je da moramo znati što je smisao zakona. Zakon koji je bio u javnoj raspravi bio je poluproizvod. Ni grad Zagreb koji je tu trebao biti partner nije bio zadovoljan i davao je primjedbe. Zakon treba odgovoriti na nekoliko ključnih stvari. Čula sam premijera da će zakon ići u dva čitanja i to cijenimo i to je dobro jer će saborski zastupnici moći artikulirati svoje primjedbe, smatra.

Dodala je da je važno da se u zakonu  znaju načini financiranja, da građani znaju načine financiranja i na što se obnova odnosi i što je smisao te obnove.

– Građani su krenuli nekretnine obnavljati jer tu žive. Mora se znati tko upravlja cijelim procesom. Zalažem se da obnova bude cjelovita te mislim da nositelj svega toga mora biti država. Zagreb je glavni grad, daje sliku Hrvatske, no ništa se ne može bez grada koji mora biti partner. Na zakon u raspravi je bilo puno primjedbi ima dosta manjkavosti. No očekujem da ćemo u Sabor u prvo čitanje dobiti nešto bolji zakon, rekla je.

Tomašević: Jasan financijski okvir za privatne objekte

Tomislav Tomašević podsjetio kako su skupljali potpise građana da Sabor ostane raditi umjesto da ide na ljetnu stanku.

– Vidimo da će zakon ići u prvo čitanje, sudjelovali smo u javnoj raspravi i željno iščekujemo prvu verziju zakona. Potreban je jasan institucionalni okvir, mislim da ovaj sada u zakonu nije dobar jer koordinacija međuresorna neće biti dovoljno dobra da upravlja cijelim procesom. Dali smo na primjedbi na tragu toga što je rekao ministar Banožić da će se osnovati pravna osoba. Mislimo da bi trebalo osnovati Zavod za obnovu Zagreba i okolice od strane države i grada te da struka vodi obnovu. Treba dati politički okvir, a da struka vodi obnovu. Treba biti jasan financijski okvir za privatne objekte, smatra Tomašević.

– Predložili smo 50% država, grad 35%, 15% privatni suvlasnici. Treba razmotriti i retroaktivno financiranje jer su već neki krenuli s obnovom, dodao je.

Banožić je rekao da je Vlada donijela u svibnju dvije odluke.

– Jedna se odnosila na objekte s manjim oštećenjima. Njima su oštećeni dimnjaci, zabatni zidovi, zabatni zidovi i tu je Vlada kroz odluku osigurala da građani mogu raditi obnovu. Oni imaju zelenu oznaku, njih je oko 19.200 objekata. Građani to ne rade sami nego tu im pomaže država. Građani koji su teže stradali u potresu tu govorimo oko 5000 objekata koji imaju oznaku žutu ili narančastu oznaku te 1300 crvenih odnosno teška oštećenja. To izgleda 75% zelenih, 20% žutih i narančastih te 5% crvenih. Za tih 5% Vlada je donijela odluku kojom sufinancira najamninu ljudima i nisu ostavljeni sami, rekao je Banožić.

U Cvjetnom naselju je još oko 390 osoba.

– Dodijelili smo 20 gradskih stanova građanima. Gradonačelnik Milan Bandić pozvao sve one koji su u Cvjetnom naselju, a nemaju drugo rješenje iskombinirat ćemo neki smještaj do 1. rujna kada bi se studenti trebali vratiti u domove, rekla je Jozić.

Državnih stanova ima još tridesetak i njih čuvamo za socijalne slučajeve, objasnio je Banožić.

Dražin Lovrec: Predložili smo četiri razine obnove

Nina Dražin Lovrec rekla je da se Hrvatska komora inženjera građevinarstva isti dan uključila u pregled uporabljivosti građevina.

– U tri mjeseca pregledana je uporabljivost više od 25.000 zgrada. Naših je bilo 500 inženjera, a bilo je i inženjeri arhitekture kao i oni koji nisu članovi komore. Paralelno Komora je također sudjelovala u izradi zakona u dijelu koji se odnosi na struku. Izradili smo smjernice razine obnove zajedno s Građevinskim fakultetom. Temeljem postojeće zakonske regulative postoji ili potpuna obnova u skladu s važećim seizmičkim propisima ili krpanje rupa na građevinama. To nije bilo prihvatljivo sa strane struke jer se ne može neka škola samo pokrpati. Zgrade oštećene u potresu nemaju potresne otpornosti i njima svima ju treba dići. Predložili smo četiri razine obnove – popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije i potpuna obnova, rekla je Dražin Lovrec.

“Koncentracija na stanovanje”

Mrak-Taritaš je rekla da zgrade javne namjene će ići u obnovu u svojoj priči i sve će se odraditi kako treba. Smatra da maksimalna koncentracija treba biti na temu stanovanja.

– Imamo obiteljske kuće i višestambene kuće. U zakonu je bila velika razlika između obiteljskih i višestambenih kuća. To se ne može dogoditi i  zakon treba dati odgovor na to. Svi očekuju od države i grada financijski moment. To treba biti prioritet. “Crvene kuće” trebaju detaljni pregled da se vidi njihova sudbina. To je ozbiljan posao rekla je Mrak Taritaš.

Otpornost na potres podići na veću razinu od prijašnje

Nina Dražin Lovrec rekla je da su brzi pregledi završeni.

– Ti pregledi su bili da se odredi uporabljivost građevine. Prije obnove treba napraviti snimak postojećeg stanja, pogledati zgradu, cijela procedura da se dođe do tehničke dokumentacije. Treba pristupiti sanaciji na način koji je primjeren, a to je sve objašnjeno u razinama obnove kako bi se razina otpornosti na potres ne vratila na razinu kakva je bile nego na veću, rekla je.

“Presporo i bez veze”

Tomašević je rekao da sve bilo presporo i od države i od grada.

– Dva mjeseca je trebalo da se raspiše natječaj da se sufinancira najam, a i dalje imamo 400 ljudi na Cvjetnom koji nemaju riješeno stambeno pitanje, rekao je.

– Samo govorite podatke kojima šamarate to bez veze, reagirao je Banožić na Tomaševića.

– Ja vama nisam upadao, odgovorio je Tomašević te rekao da ljudi u studentskom domu ne znaju do kada tamo mogu ili će biti.

– Još uvijek mi nije jasno zašto ste išli u sufinanciranje najma zašto ste samo ograničili na crvene naljepnice jer u objektima s narančastima i žutima ljudi borave na vlastitu odgovornost. Zašto oni ne mogu ostvariti pravo na sufinanciranje, upitao je Tomašević ministra Banožića.

Banožić je rekao da ima puno ljudi u studentskom domu sa zelenom naljepnicom.

– Imamo situaciju da su zgrade dobile narančastu ili žutu i rekli smo da podnesu zahtjev da se revidira mogu li dobiti crvenu. Oni sa žutom naljepnicom stradali su im bojleri, dimnjaci, zabatni zidovi i to smo riješili s ove dvije odluke o kojima sam govorio. Nemojte tako iznositi podatke i odnositi se prema struci i prema nama koji smo izlazili na teren kad je bio Covid-19 i tražili rješenje s ljudima. Studentski centar Cvjetno je primio ljude. Nije se ulazilo u kriterije, svi koji su tražili pomoć dobili su je. To je državu koštalo mjesečno 29 milijuna kuna. Stanovanje, režije, hrana – država se aktivno uključila od prvog dana, rekao je Banožić.

Problemi stari i po 70 godina

Dodao je da kroz ovaj zakon moraju riješiti problemi koji su stari po 70 godina.

– Imamo ljude u višestambenim zgradama zaštićene najmoprimce. Imamo ljude koji nikada u životu nisu plaćali pričuvu. Imamo ljude koji nisu ulagali u zgradu 50 godina. Imamo legaliziranju gradnju koja je bitno narušila statiku, objasnio je Banožić.

Mrak Taritaš je dodala kako će se morati riješiti i imovinsko-pravni odnosi.

– Ima brdo zgrada koje nemaju etažiranje. Imamo zakone po kojima se i dalje mogao raditi, ovaj zakon je trebao riješiti hitne situacije, to smo već prošli i nemamo ih. Taj zakon u ovom trenutku treba dati rješenja koja normalna regulativa neće definirati. On ne mora riješiti ono što može riješiti struka, smatra Mrak Taritaš.

Obnova desetak godina

Tomašević je rekao da je dobro da zakon ne ide po hitnom postupku nego da se usuglašava sa strukom i da ide u dva čitanja.

Jozić je na kraju na pitanje koliko će trajati obnova grada Zagreba rekla kako smatra da će obnova trajati jedno desetljeće.

Izvor: narod.hr/HRT