U sjeni panike oko koronavirusa, EU je počela raditi na ogromnoj bazi transnacionalnih podataka za prepoznavanja lica, navodi se u izvješću kojeg je objavio Intercept.
Zanimljivo, jer sjetimo se samo grmljavine o kršenju ljudskih prava protiv Kine, gdje je u tijeku pilot projekt „društvenog kreditiranja“, koji radi na istom principu kao sustav kojeg ćemo imati u EU, iako je „naš“ još širi i sveobuhvatniji.
Prema pisanju američkog lista, izvješće iz prošlog studenog kojeg su pripremile nacionalne policijske snage 10 država članica EU, a predvodi ga Austrija, poziva na uvođenje europskog zakona koji bi povezao baze podataka svake pojedine države članice. Ovo je izvješće sastavljeno u sklopu razgovora o proširenju „Prümskog sustava“, inicijative na razini EU koja već objedinjuje baze podataka pojedinih država o DNK, otiscima prstiju i registraciji vozila. Dodavanjem lica građana ćemo imati pravi europski virtualni registar. Sve se, naravno, pravda „sigurnosnim potrebama“.
„Uzmimo da policijski istražitelj u Španjolskoj pokušava riješiti zločin, ali ima samo sliku lica osumnjičenog koju je uhvatila obližnja sigurnosna kamera. Europska policija odavno ima pristup podacima otisaka prstiju i DNK ljudi iz 27 zemalja Europske unije, a u nekim slučajevima i građana Sjedinjenih Država. No, uskoro će taj istražitelj moći pretražiti i mrežnu bazu podataka o licima iz cijele Europe i Sjedinjenih Država“, piše Intercept.
Prema procurjelim internim dokumentima Europske unije, EU bi uskoro mogla stvoriti objedinjenu mrežu nacionalnih baza podataka za prepoznavanje lica. Izvješće koje je Intercept dobio od europskog dužnosnika koji je zabrinut za razvoj mreže distribuirano je između dužnosnika EU i nacionalnih dužnosnika u studenom 2019.
Ako su prethodni aranžmani razmjene podataka bili vodič, nova mreža za prepoznavanje lica vjerojatno će biti povezana sa sličnim bazama podataka u Sjedinjenim Državama, stvarajući ono što stručnjaci za „privatnost“ nazivaju ogromnom transatlantskom konsolidacijom biometrijskih podataka
Dakle, inicijativa bi mogla prijeći europske granice i uključiti Washington. Sličan sustav već postoji između Sjedinjenih Država i zemalja Europske unije, a bilateralni sporazumi omogućuju američkim i europskim agencijama međusobni pristup otiscima prstiju i bazama podataka DNK. Novo europsko zakonodavstvo trenutno je u fazi izrade.
NOVAC JE VEĆ OSIGURAN
Već su dodijeljena sredstva za proširenje „Prümskog sustava“. Kako je izvijestio Intercept , informacije koje je Europska komisija dostavila Europskom parlamentu u studenom prošle godine pokazuju da je gotovo 700 000 eura dodijeljeno jednoj od konzultantskih tvrtki koja se bavi mogućim promjenama sustava „Prümskog sustava“.
Europska komisija je zasebno platila i 500 000 eura konzorciju javnih agencija pod vodstvom Estonskog instituta za forenzične znanosti kako bi “preslikala trenutnu situaciju u prepoznavanju lica u kaznenim istragama u svim zemljama članicama EU”.
Za policijske snage su prednosti europske baze podataka za prepoznavanje lica očite. Bečko izvješće inicijative vidi tehnologiju kao “vrlo pogodan” biometrijski alat za identificiranje nepoznatih sumnjivaca i predlaže da se baze podataka stvore i povežu “što je brže moguće”. Prema Interceptu, još 2004. je veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Bruxellesu zatražilo odnos s EU koji bi omogućio “široku razmjenu svih oblika podataka, uključujući osobne”.
Posljednjih godina pojačani su napori da se to postigne. I upravo je Beč bio u prvom planu. Austrija je u listopadu 2017. počela provjeravati otiske prstiju u bazama podataka FBI-a o svojim kriminalnim otiscima, objasnio je Reinhard Schmid, visoki dužnosnik austrijske kriminalističke službe. Od tada je unakrsno provjereno oko 12 000 ljudi.
NOVO TIJELO EUROPSKIH OBAVJEŠTAJACA
Želja za stvaranjem nove baze podataka za prepoznavanje lica savršeno je usklađena s rođenjem Obavještajnog koledža Europe (Intelligence College in Europe /ICE). Iako ovaj institut nije sjenka CIA-e, Europska unija ima novu tajnu službu rođenu 26. veljače u Zagrebu.
Naravno, hrvatski mediji o tome nisu napisali niti jednog jedinog retka, ili barem ne na naslovnicama, iako je prilika s hrvatskim predsjedanjem EU da se sazna nešto više, obzirom da se gotovo svi važni sastanci održavaju u nas, točnije u Zagrebu. No, naši novinari su zaokupljeni objavom arhive o papi Piju XII i što će tamo pisati o Stepincu i partizanima, piše se i o koronavirusu, što je logično, a ovo što je novinarima bilo takoreći „pod nosom“ morate tražiti po američkim i europskim listovima i portalima.
Zapravo, nešto je napisano, ali ni traga detaljima do kojih je došao Intercept, iako su već bili dostupni medijima. Tako su najtiražniji dnevni listovi naveli kao je svečanost potpisivanja organizirala Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u suradnji s privremenim tajništvom ove institucije u Parizu.
„U sklopu svečanosti potpisivanja Pisma namjere, organizirana je rasprava o europskoj sigurnosno-obavještajnoj suradnji na kojoj su sudjelovali predstavnici europskih obavještajnih zajednica. Uvodna izlaganja na panel raspravi dali su ravnatelj SOA-e Daniel Markić i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Obavještajni koledž Europe je međudržavni projekt koji okuplja nacionalne sigurnosno-obavještajne zajednice europskih država kako bi se promicao strateški dijalog između:
- Europskih sigurnosno-obavještajnih zajednica, omogućavajući da se djelatnici različitih službi susreću, dijele i uspoređuju iskustva i znanja na ne-operativnoj razini;
- Sigurnosno-obavještajnih zajednica i akademske zajednice, kroz publikacije i uspostavu akademskih programa namijenjenih razvoju sigurnosno-obavještajnih profesionalaca;
- Sigurnosno-obavještajnih zajednica i nacionalnih i europskih donositelja odluka, kao i građana, kako bi se podigla svijest o sigurnosno-obavještajnim pitanjima i izazovima.
Sudionici rasprave su se složili „da Europa ostane sigurna i prosperitetna, dok budućnost donosi mnoge izazove, poput kibernetičkih prijetnji, digitalnih izazova koji uključuju tehnologije prepoznavanja lica ili mreže 5G, lažnih vijesti i drugo“.
To je ono što smo saznali od hrvatskog novinarstva, ali o proširenju „Prümskog sustava“ i integracija sustava Sjedinjenih Država i EU, jer je dovoljno da SAD imaju pristup podacima jednoj od članica EU i istovremeno će imati pristup cijeloj bazi podataka, ni riječi. O profesionalnosti naših hrvatskih „kolega“, uz časne iznimke, ne bih dalje, i ovo je previše.
Ukratko, u Zagrebu su 26. veljače 23 europske zemlje potpisale pismo namjere za stvaranje Obavještajnog koledža Europe (ICE). U nazočnosti hrvatskog premijera Andreja Plenkovića predstavnici 23 zemlje potpisali su dokument koji definira ciljeve nove institucije i njezino polje djelovanja. ICE će imati sjedište u Parizu, a predsjedavanje će se izmjenjivati na dobrovoljnoj osnovi država i trajat će jednu godinu.