Napadom pobunjenih Srba na Policijsku postaju Pakrac, 1. ožujka 1991. započeo je Domovinski rat.
Sastav stanovništva i događaji koji su najavljivali rat :
U bivšoj općini Pakrac (koja je obuhvaćala gradove Lipik i Pakrac) etnička struktura bila je složena. Prema popisu stanovništva općina Pakrac imala je 46% Srba, 36% Hrvata, 5% Jugoslavena, 3% Talijana, 3% Čeha, 1% Mađara i 6% ostalih. Takva etnička struktura i geografski položaj utjecat će da to područje Hrvatske bude jedno od najkrvavijih ratišta. O jačini ratovanja govori i podatak o razrušenosti 76% stambenog fonda, to je 4. mjesto po razrušenosti u Domovinskom ratu: Vukovar (91%), Hrvatska Kostajnica (85%), Sunja (84%).
U proljeće 1990. organizirani su prvi višestranački izbori u Hrvatskoj, pobjeđuje Hrvatska demokratska stranka na čelu s dr. Franjom Tuđmanom. U Pakracu su na izbore sa svojim listama izašle tri stanke: Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena (SKH-SDP), Socijalistički savez radnog naroda – Socijalistička stranka Hrvatske (SSRN-SSH) i Jugoslavenska socijaldemokratska stranka (JSDS). Predsjednik Skupštine Općine Pakrac postat će Milan Božić, Hrvat. Predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine Općine Pakrac Čedomir Bojčić, Srbin. U Skupštini Općine Pakrac od 75 zastupnika 50 su bili Srbi, 18 Hrvati i 7 ostali. Takav nerazmjer broja zastupnika određenog naroda uvjetovat će daljnje nesuglasice. Nadalje, nalogom Saveznog sekretarijata za narodnu obranu iz Beograda tjedan dana nakon izbora naređuje se razoružanje teritorijalne obrane Hrvatske; sve je naoružanje smješteno u skladišta JNA. To će oružje biti odvezeno u okolna sela i šume te podijeljeno lokalnom srpskom stanovništvu.
To je i vrijeme organiziranja u stranke – Hrvata u Hrvatsku demokratsku stranku (HDZ) a Srba u Srpsku demokratsku stranku (SDS). Organiziraju se i razni stranački skupovi i sastanci. Srbi su svoj najbrojniji sastanak imali 16. lipnja 1990. na Gradskom stadionu gdje se okupilo oko 10 000 ljudi i na kojem su govorili Veljko Džakula, Jovan Rašković i drugi velikosrpski političari.
Po gradu su velikosrbi iscrtavali četničke oznake i isticali četničke zastave. Za vrijeme osnivanja Općinskog odbora HDZ-a prvi se put zapucalo: za vrijeme trajanja sastanka ispaljeno je nekoliko hitaca iz vatrenog oružja u dvoranu gdje se događaj održavao. Specijalne postrojbe MUP-a prvi put su intervenirale u noći s 28. na 29. studenoga 1990. kada je na zgradi Općine i na zgradi policije osvanula jugoslavenska zastava uz koju je naknadnom intervencijom iz Zagreba na zgradu policije stavljena i hrvatska zastava. Nakon toga su se ispred zgrada policije i Općine počeli skupljati nezadovoljni srpski civili koji su skinuli i zapalili hrvatsku zastavu. Dolaskom specijalaca se razilaze. Nakon tih događaja, političkim manipulacijama u Skupštini Općine Pakrac donesena je odluka o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini (31 glas „za“, 2 „protiv“ i 13 „suzdržani“). Pakrac je trebao postati središtem SAO Krajine za Zapadnu Slavoniju. Ustavni sud Republike Hrvatske 28. veljače 1991. poništava odluku Skupštine Općine Pakrac o pripajanju SAO Krajini.
Osim toga od kolovoza 1990. do kolovoza 1991. ubijena su dva policajca (Vlado Laučan, iz zasjede metkom u leđa dok je kontrolirao promet u selu Omanovac; Branko Čorak, od hitaca iz automatskog oružja u centru Lipika), nekoliko je policajaca ranjeno, više osoba oteto i nestalo (dr. Ivan Šreter), često je pucano iz vatrenog oružja, podmetnuto je nekoliko požara, postavljani su eksplozivi pod hrvatske kuće, razbijani izlozi, paljene hrvatske zastave.
Izvor : narod.hr