• Danas je: Ponedjeljak, 14 lipnja, 2021

Napad na crkvu u Zagrebu – crkva oskvrnuta sotonističkim znakovljem

Oskvrnuta je crkva Duha Svetoga na zagrebačkom Jarunu.
Jutros je na vratnicama crkve pronađeno uvredljivo sotonističko znakovlje.
Obrnuti križ, tri šestice i okruženi pentagram sotonistički su znakovi, iscrtani na ulaznim vratima crkve kao grafiti.
Ovo svetogrđe je oskvrnuće bogoslužnog prostora za što se inače u crkvenoj praksi traži okajnički čin.
Crkva pripada župi Duha Svetoga koju vode salezijanci.

Izvor : narod.hr

Hrvatska počinje svoj put na Euru: Može li pobijediti Englesku na startu?

Hrvatska nogometna reprezentacija današnjom utakmicom protiv Engleske započinje svoj put na Europskom prvenstvu.
Ako pogledamo posljednjih sedam međusobnih susreta, obje momčadi imaju po tri pobjede i jednom su igrali neriješeno.
Kapetan Luka Modrić rekao je da očekuje agresivnu Englesku: “Igraju pred svojom publikom. Na nama je da odigramo što bolje. Spremni smo, dobro smo radili ovih sedam dana i pripremali smo se za Engleze”.
”Podigli smo letvicu rezultatom iz Rusije. No, treba biti realan, teško je očekivati svaki put finale. Koliko god imamo vjeru i samopouzdanje, moramo ići utakmicu po utakmicu. Na nama je da pružimo sve od sebe i da se držimo izborikovih uputa”, zaključio je kapetan Vatrenih.

Izvor : narod.hr

STOŽER OBJAVIO NOVE MJERE Kafići će raditi do ponoći, evo pod kojim uvjetima nije potrebno pridržavanje epidemioloških ograničenja

Stožer civilne zaštite je jučer objavio nove mjere koje su na snagu stupile od ponoći.

Izmijenjeni su tehnički detalji oko prelaska granice, objavio je voditelj Stožera Davor Božinović.

“Ulazak u Hrvatsku osobama koje dolaze iz članica EU i Schengenskog prostora, a koje su cijepljene s dvije doze koje se koriste u EU, bit će im omogućen ulazak čim su cijepljeni drugom dozom, neće biti potrebno proći 14 dana”, rekao je Božinović. Protek od 22 dana nakon prve doze ostaje na snazi. 

Radno vrijeme ugostiteljskih objekata umjesto do 23 sata bit će do 24 sata, tu su uključene i pekarnice, casina, automat klubovi…

“Ukida se zabrana treniranja i natjecanja u zatvorenim prostorima, i u školskim dvoranama. Konferencije i kongresi moći će se održavati uz pridržavanje svih epidemoloških mjera”, nastavio je Božinović. 

Novo je i da će se sve više širiti broj i vrsta događaja na kojima će se moći prisustvovati uz ispunjenje određenih uvjeta. 

Koncerti, kino projekcije i drugi kulturni programi, kao i svadbene svečanosti, moći će se održati bez strogo ograničenih mjera ako su prisutne samo osobe koje su prije više od 14 dana primile drugu dozu cjepiva, zatim oni koji su koronu preboljeli prije manje od 180 dana, oni koji su preboljeli i dobili jednu dozu te oni koji su unatrag 48 sati bili negativni. 

Izvor: direktno.hr

Vrhovni sud danas odlučuje o žalbama na presudu u slučaju Fimi media

Vrhovni sud odlučivat će na javnoj sjednici zakazanoj za petak i ponedjeljak o žalbama na nepravomoćnu presudu u ponovljenom suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, njegovim suoptuženicima, ali i HDZ-u kao prvoj stranci osuđenoj za korupciju u aferi Fimi media.
Uz bivšeg premijera i nekadašnjeg predsjednika HDZ-a Ive Sanadera te HDZ-a kao prve političke stranke koja je završila na optuženičkoj klupi, u studenome 2020. nepravomoćno su u ponovljenom postupku osuđeni i Sanaderovi suoptuženici.
Sanader je osuđen na povrat 16 milijuna kuna i osam godina zatvora, što je godinu dana manje od prve presude iz 2013. godine koju je ranije ukinuo Vrhovni sud. Bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić je nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine i 10 mjeseci zatvora, dok je na prvom suđenju bio osuđen na tri godine zatvora.
Blagajnica Branka Pavošević je nepravomoćno osuđena na jedinstvenu kaznu od godinu i četiri mjeseca, dok je na prvom suđenju bila osuđena na godinu i šest mjeseci. HDZ je odlukom sudskog vijeća kojim je predsjedala sutkinja Irena Kvaternik osuđen na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun, dok je stranci u prvom suđenju izrečena novčana kazna od pet milijuna kuna.
Glasnogovornik Sanaderova vlade i stranke Ratko Maček koji je u prvom postupku jedini dobio uvjetnu kaznu odlukom zagrebačkog Županijskog suda je oslobođen optužbe.
Prije izricanja druge nepravomoćne presude preminula je Nevenka Jurak, vlasnica marketinške agencije Fimi media preko koje se izvlačio novac iz državnih institucija i tvrtki. Ponovljeno suđenje počelo je 2016., godinu nakon što je Vrhovni sud ukinuo prvu nešto strožu presudu donesenu još 2013.
Mjesec dana od nepravomoćne presude za Fimi mediju, Ustavni sud je odbio Sanaderovu tužbu u aferi Planinska zbog koje izdržava šestogodišnju zatvorsku kaznu, a tom odlukom najvišeg suda iscrpljena su sva pravna sredstva kojima presudu može osporavati pred nacionalnim sudovima.
Presudu u slučaju Planinska, u kojoj je Sanader osuđen za primanje 17,5 milijuna kuna provizije nakon što je država za njegova premijerskog mandata otkupila zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova zastupnika i vlasnika mesne industrije Stjepana Fiolića, zagrebački Županijski sud donio je 2017. a Vrhovni sud potvrdio u travnju 2019.
No, državno odvjetništvo je u studenome otkrilo da unatoč pravomoćnoj presudi Sanaderu još nije ovršeno 17,5 milijuna kuna jer mu je sva imovina, osim mirovine, blokirana u slučaju Fimi media koju nakon žalbi čeka pravorijek Vrhovnog suda.
Sanader čeka i odluku Vrhovnog suda zbog primanja mita od mađarskog MOL-a prilikom preuzimanja Ine za što je osuđen na šest godina. Postane li ta presuda pravomoćna Sanader će državi trebati vratiti još pet milijuna eura.
Odluka Vrhovnog suda u slučaju Fimi media često se spominjala i u nedavnim medijskim raspravama predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, posebno tijekom postupka izbora čelne osobe najvišeg suda.

Izvor : narod.hr

“Vatreni” bez poraza, a “Gordi Albion” bez pobjede na otvaranju

Hrvatska nogometna reprezentacija nikada nije bila poražena u prvim susretima na europskim prvenstvima, dok engleska vrsta nikada nije slavila u uvodnim dvobojima EURO-a.

Do sada je Hrvatska nastupala na pet europskih prvenstava i u pet uvodnih susreta upisala je četiri pobjede i jedan remi uz razliku pogodaka 6-1.

Nakon toga Tri puta smo prošli dalje nakon uvodne pobjede, u Engleskoj (1996), Austriji i Švicarskoj (2008), te Francuskoj (2016), dok u Ukrajini i Portugalu (2012) startna pobjeda nije bila dovoljna za prolaz.

UVODNE UTAKMICE “VATRENIH”

EP 1996. Hrvatska – Turska 1-0 (Vlaović 86)

EP 2004. Hrvatska – Švicarska 0-0

EP 2008. Hrvatska – Austrija 1-0 (Modrić 4-11m)

EP 2012. Hrvatska – Irska 3-1 (Mandžukić 3, 49, Jelavić 43 / St Ledger 19)

EP 2016. Hrvatska – Turska 1-0 (Modrić 41)

UVODNE UTAKMICE “GORDOG ALBIONA”

EP 1968. Engleska – Jugoslavija 0-1 (Džajić 86)

EP 1980. Engleska – Belgija 1-1 (Wilkins 26 / Ceulemans 29)

EP 1988. Engleska – Irska 0-1 (Houghton 6)

EP 1992. Engleska – Danska 0-0

EP 1996. Engleska – Švicarska 1-1 (Shearer 23 / Turkyilmaz 83-11m)

EP 2000. Engleska – Portugal 2-3 (Scholes 3, McManaman 18 / Figo 22, Pinto 37, Nuno Gomes 59)

EP 2004. Engleska – Francuska 1-2 (Lampard 38 / Zidane 90, 90+3-11m)

EP 2012. Engleska – Francuska 1-1 (Lescott 30 / Nasri 39)

EP 2016. Engleska – Rusija 1-1 (Dier 73 / Berezutski 90+2)

Izvor: narod.hr

Hrvatska marijanska svetišta na novim poštanskim markama

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 7. lipnja 2021. nove prigodne poštanske marke „Hrvatska marijanska svetišta“. Ovogodišnja serija sastoji se od četiriju maraka s motivima umjetnina i svetišta u Remetama i Trsatu. Marke posvećene svetištu u Remetama prikazuju crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i čudotvorni kip „Majke Božje Zagovornice Hrvatske“, a marke posvećene svetištu na Trsatu prikazuju svetište Majke Božje Trsatske i čudotvornu sliku „Majke milosti“, navode iz Hrvatske pošte.
Autor maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a autori fotografija su Mario Romulić i Dražen Stojčić (Trsat – interijer i eksterijer, Remete – interijer) i Elvir Tabaković (Remete – eksterijer). Marke su izdane u arčićima od 8 maraka i s jednim privjeskom, u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 3,30 kn. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (First day cover – FDC).
Remete – dom pustinjaka
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama veže se uz dolazak prvog pustinjaka-pavlina (pustinjak-eremit-Remete), opata Iskvirina, u Hrvatsku. On je prema predaji osnovao prvi samostan 1272. godine. Nakon što je Josip II. u 18. stoljeću ukinio samostanske redove, pavlini odlaze, a Remete postaju župa. Od 1963. čuvari crkve su karmelićani.
Kuća Majke Božje u Trsatu
Svetište Majke Božje Trsatske, na brežuljku iznad Sušaka i Rijeke, slovi kao najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj. Povijest svetišta počinje 10. svibnja 1291., a veže se uz čudesni prijenos nazaretske kućice Majke Božje koji je povijesno gledano vezan s putovanjima križara i prijenosom relikvija, učestalom u to doba. Tako je nazaretska kućica od Palestine preko Trsata, završila u Loretu gdje se i danas časti.
Trsatsko svetište veže se uz ime plemićke obitelji Frankopan, kapetana Petra Kružića i druge znamenite figure hrvatske povijesti. Čudotvorna slika Gospe Trsatske zarana je stekla naziv „Majka milosti“, a 8. rujna 1715., uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora, okrunjena je zlatnom krunom.

Izvor : narod.hr

Kreću prva rušenja u Zagrebu nakon potresa

Kreću prva uklanjanja građevina, odnosno rušenja nakon potresa u Zagrebu. Prema planu obnove i donesenim propisima, zamjenske kuće bit će sagrađene ovisno o broju prijavljenih stanara koji su živjeli u njima u trenutku potresa.
Trošak rušenja snosi država nakon što Ministarstvo donese odgovarajuću odluku. U Zagrebu je žutim i crvenim naljepnicama evidentirano oko šest tisuća zgrada koje po zakonu moraju biti obnavljane. Za konstrukcijsku obnovu aplicirali su stanari 461 zgrade, a obnova je odobrena za njih 63, što iznosi samo jedan posto odobrene obnove.
z udruge SOS Zagreb ističu kako su nerazumijevanje, složenost uvjeta i formulara te brojnost dokumenata potrebnih za konstrukcijsku obnovu, ali i slaba pomoć institucija glavna prepreka stanarima da ubrzaju skup postupak obnove svojih zgrada, piše HRT.

Izvor : narod.hr

9. lipnja 1945. – osnovan NK Dinamo

Na današnji dan 9. lipnja u prostorijama Elektre u Gundulićevoj ulici osnovan je NK Dinamo, ljubimac Zagrepčana i brojnih navijača među Hrvatima diljem svijeta.
Klub je ime dobio nalogom komunističkih vlasti po uzoru na moskovski Dinamo.
Komunisti ukinuli i zabranili sve nogometne klubove u Zagrebu
Prije toga su komunističke vlasti ukinule sve zagrebačke nogometne klubove i velikane hrvatskog nogometa, pripisujući im „ustašku etiketu“. Na taj način nastojale su razbiti nacionalno jedinstvo hrvatskog čovjeka i kroz sport utjecati i formirati sliku javnog mijenja o „idiličnom komunizmu“.
Iako klub bojom dresova i navijačkom populacijom nastavlja tradiciju prijeratnog Građanskog, najpopularnijeg i najtrofejnijeg hrvatskog kluba koji je bio „trn u oku“ beogradskim vlastodršcima s pet naslova prvaka Jugoslavije, NK Dinamo se ne može u potpunosti identificirati sa NK Građanskim.
Naime, nastojeći centralizirati sport u Beogradu, komunisti pod prisilom šalju najbolje zagrebačke nogometaše u Beograd, dok pojedine zatvaraju, a neke i ubijaju pod etiketom „kvislinga“. Tako dolazi od zagrebačkog sportskog komesara Ivice Medarića, bivšeg igrača HAŠK-a, inicijativa da se osnuje zagrebački nogometni klub od „ostataka nogometaša“ koji nisu dospjeli pod teror komunističkog režima.
To je i učinjeno na današnji dan prije 60 godina.
Dinamo – prvi važni hrvatski nogometni klub koji je ‘pokazao’ javnosti hrvatski grb
Posebnu naklonost među domoljubnim Hrvatima NK Dinamo stječe 1969. kada u svoj službeni grb stavlja tada inkriminirani hrvatski grb. Time stječe simpatije brojnih domoljuba, ali i etiketu „ustaškog kluba“ i veliku nesklonost vladajućih beogradskih krugova.
Ipak, i u tim lošim konstelacijama i nesklonosti komunističkog režima, Dinamo uspijeva osvojiti četiri prvenstva Jugoslavije i sedam kupova. Također dva puta igra u elitnom natjecanje Kupa velesajamskih gradova 1963. i 1967, preteče Kupa Uefa. Prvo finale gubi od Valencije, a prije toga izbacuje iz natjecanja Porto, belgijski Union Saint Gilloisa, Bayern Munchen i i tada jaki Ferencvaros.
Godine 1967. Dinamo osvaja Kup velesajamskih gradova pobjeđujući redom: Spartak, Dunfermline, Dynamo Pitesti, Juventus, Eintracht Frankfurt i u finalu tada, uz Manchester, najjači engleski klub Leeds United.
Trn u oku komunistima
Posebno slavlje i veliki domoljubni zanos donio je naslov prvaka Dinama 1982. nakon 24 godine posta. Ukazom CK SKH, po svjedočenju Vilka Luncera, komunisti odlučuju zbog porasta „nacionalizma i šovinizma u Zagrebu i Hrvatskoj“ pritisnuti tada vrlo jaki Dinamo i „potčiniti“ ga beogradskim klubovima. Miroslav Blažević mora napustiti Dinamo, kao i brojni nogometaši, a Dinamo pada u prosjek i sivilo.
U samostalnoj Hrvatskoj, Dinamo je najjači i najtrofejniji nogometni klub, ali zbog brojnih afera u nogometu polako gubi publiku i dolazi na sadašnje grane kada se posjećenost stadiona u Maksimiru može brojati prstima ruku. Osobito mu nedostaje podrška njegove najvjernije publike, BBB-a, po kojima je i stadion u Maksimiru dobio epitet neosvojive utvrde.
Tako je slavni nogometni klub ostao praktički bez publike i navijača, te još uvijek pamti slavne dane kada je imao 42.000 članova, najviše u Europi iza slavne Benfice.
Brojna imena koja su prošla kroz Dinamo svjedoče o veličini tog kluba: Antolković, Glaser, Crnković, Horvat, Čajkovski, Wolfl, Jerković, Marković, Zambata, Zajec, Mlinarić, Kranjčar, Boban, Šuker, Modrić, Mandžukić i drugi nosili su dres slavnog maksimirskog kluba.

Izvor : narod.hr

Mladiću potvrđena doživotna kazna: Proglašen krivim po 10 od 11 točaka

Peteročlano Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u utorak je objavilo pravomoćnu presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću kojom je potvrđena kazna doživotnog zatvora.
16,30
Nekadašnji glavni zapovjednik vojske Republike Srpske danas je u konačnoj presudi, nakon koje nema žalbe, proglašen krivim po 10 od ukupno 11 točaka optužnice.
Ratko Mladić je kriv po točki 2: Kriv je zbog genocida u Srebrenici. Ratko Mladić je zajedno s drugima formulirao zajednički cilj da se bosanski Muslimani u Srebrenici eliminiraju ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim odvođenjem žena, djece i dijela starijih muškaraca. U danima koji su uslijedili pogubljeno je više od 8000 muškaraca i dječaka na različitim lokacijama, dok su žene, djeca i dio starijih muškaraca protjerani.
Kriv je po točki 3 za progone. Općine za koje se Ratka Mladića tereti za progon su Banja Luka, Bijeljina, Foča, Ilidža, Kalinovik, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Trnovo i Vlasenica, kao i progon iz Srebrenice. Cilj progona je trajno uklanjanje muslimana i Hrvata u razdoblju od 12. svibnja do 30. studenoga 1995. godine, tvrde tužitelji, navodeći da su gradovi i sela napadani s namjerom preuzimanja vlasti.
Kriv je po točkama 4, 5 i 6, i to zbog istrebljenja i ubojstava Kriv je za zločine istrebljivanja i ubojstava koji su bili dio cilja sva tri udružena zločinačka pothvata za koja je optužen Ratko Mladić – “uklanjanje nesrpskog stanovništva iz područja na koja su Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva i provođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja; eliminacija bosanskih muslimana iz Srebrenice, kao i prisilno odvođenje žena, djece i dijela starijih muškaraca”.
Kriv je za točke 7 i 8 koje podrazumijevaju deportacije i nehumana djela Ova točka optužnice uključuje uhićenja bez naloga, mučenje, ubijanje, silovanje, razaranje kuća, spomenika kulture i sakralnih objekata. Natjerali su muslimane i Hrvate na bijeg iz svojih domova i mjesta. Drugi su fizički protjerani, navode tužitelji. Do kraja 1992. godine većina nesrpskog stanovištva prisilno je raseljena, deportacije i nehumana djela nastavljeni su sve do kraja rata 1995. godine.
Kriv je i za točke 9 i 10 zbog teroriziranja i protupravnog napada na Sarajevo Od travnja 1992. godine pa do kraja rata Sarajevo je granatirano i snajperirano. Tisuće civila svih dobi su ubijene ovakvom kampanjom. Ratko Mladić je bio sudionik ovog udruženog zločinačkog pothvata u cilju širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva.
Kriv je i po točki 11, i to zbog uzimanja vojnika UN-a za taoce Nakon što su 25. i 26. svibnja 1995. godine NATO snage izvršile zračne napade na vojne ciljeve VRS-a, sprske snage su zarobile više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih promatrača UN-a na različitim lokacijama, a neki od njih su maltretirani. U lipnju 1995. godine pripadnici mirovnih snaga i vojnih promatrača su razmijenjeni u nekoliko navrata.
Mladić je oslobođen samo po točki 1, kao i u prvostupanjskoj presudi koja se odnosi na optužnicu za genocid u Prijedoru, Sanskom Mostu, Kotor Varoši, Ključu, Vlasenici i Foči.
Zločinac Ratko Mladić ima 78 godina, a u sljedećim mjesecima bit će poznato u kojem zatvoru će provesti ostatak života.
16,20
Sud u Haagu donio je pravomoćnu presudu kojom se Mladiću potvrđuje kazna doživotnog zatvora.
“Žalbeno vijeće smatra neuvjerljivom ocjenu Mladića da je je htio humanitarno zbrinuti civile. Premještanje civila bili je protuzakonito, posebno premještanje djece, staraca i žena”, rekla je sutkinja.
Posebnu pažnju dali su Mladićevim žalbenim navodima o tome da nije bio prisutan u vrijeme ubojstava na području Srebrenice. 16:10 “Što se tiče udruženog zločinačkog poduhvata za Srebrenicu, Mladić nije dokazao grešku Raspravnog vijeća, odnosno nije dokazao da civili nisu imali drugog izbora nego otići”, rekla je sutkinja.
Žalbeno vijeće odbilo je njegovu žalbu, također uz suprotno mišljenje sutkinje Nyambe.
16,12
Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje sutkinje Nymbe, odbija dio Mladićeve žalbe u vezi onemogućavanjem stranih novinara da dođu u Srebrenicu.
15,57
Sutkinja upitala je Mladića može li pratiti postupak.
Žalbeno vijeće izriče drugostupanjsku presudu protiv Mladića – sutkinja Nyambe izriče sažetak presude Raspravnog vijeća kojom je Mladić osuđen na doživotni zatvor. Obrana Mladića uložila je žalbu tražeći njegovo oslobađanje.
U Mladićevoj žalbi on traži “pravo na pravično suđenje” jer se, navodi se u žalbi, Raspravno vijeće oslanjalo na događaje koji nisu navedeni u optužnici i nije se pobrinulo za ravnopravnost strana u postupku te da je postupak vodilo nauštrb njegova zdravlja.
Žalbeno vijeće odbija dio Mladićeve žalbe.
Govori se o dijelu Mladićeve žalbe o UZP-u u vezi sa Srebrenicom, za koje je raspravno vijeće zaključilo da su genocid, istrijebljene i ubojstvo bili načini provođenja UZP-a. Mladić je dijelio namjeru da se ostvari zajednički cilj UZP-a. U svojoj žalbi Mladić spori s tom konstatacijom. Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje Nyambe, odbija i taj dio Mladićeve žalbe.
15,34
Još nije došao tehnički ispravan signal iz Haaga zbog tehničkih poteškoća u sudnici. U sudnici je minimalan broj ljudi. Predsjednica sudskog vijeća povezana je videolinkom.
14,30
Uoči presude pred Sudom u Haagu, gdje su se okupile obitelji žrtava Mladićeva genocida, dogodio se incident kada se pojavio čovjek sa slikom Ratka Mladića i zastavom Srbije koji je negirao genocid i provocirao obitelji žrtava.
Mladiću se ne sudi za zločine u Hrvatskoj
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, ustanova sljednica Haškog suda (MKSJ-a) izriče pravomoćnu presudu srpskom ratnom zločincu Ratku Mladiću koji je u u prvostupanjskom postupku u studenom 2017. godine osuđen na doživotni zatvor. Ratku Mladiću, generalu JNA koji je proveo mnoge zločine tijekom Domovinskog rata, sudi se samo za zločine počinjene u BiH s genocidom u Srebrenici kao vrhuncem.
Mladiću se uopće ne sudi za zločine počinjene 1991. u Hrvatskoj s vrhuncem u Škabrnji.
Maskr u Škabrnji, zločini i uništenja na zadarskom i šibenskom području, Kijevo, Vrlika, topnički napadi na Šibenik, Zadar, Sinj, miniranje brane Peruća – samo su neka od ratnih pustošenja i zločina u Hrvatskoj za koje on snosi odgovornost, nakon kojih su tek uslijedili oni u Bosni i Hercegovini.
Nazor: “On će dobiti kaznu, a Republika Srpska ostaje”
Reporter Nove TV razgovarao je s povjesničarom Antom Nazorom, ravnateljem Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Mnogo je ratnih zločina koje je Mladić počinio – Zadar, zadarsko zaleđe, Škabrnja, Sinj, Sinjska krajina, planirao je rušiti branu na Peruču, a unatoč svim tim dokazima ipak nisu završili u Haaškoj optužnici.
”Njegov razgovor s Adžićem u Beogradu i s Uzelcem u Banjoj Luci, gdje on osobno priznaje da je korigirao vatru po Šibeniku iz 317 oružja”, rekao je Nazor.
”To je bio jedan bahati oficir JNA. Jednostavno ne možemo razumjeti kako sve te činjenice Haaško tužiteljstvo nije uzelo u obzir kada je riječ o Hrvatskoj”, komentirao je.
Očekuje da će danas Mladić dobiti doživotnu kaznu. No pitanje je uloga Srbije u svemu tome i što znači doživotna kazna, ”osuditi pet-šest vojnih zapovjednika i političara, a ostaviti Republiku Srpsku na gotovo 50 posto teritorija Bosne i Hercegovine”.
”On će dobiti kaznu, a Republika Srpska ostaje. Za mene je to poruka da se sila isplati jer je pravda daleko. Ovom presudom bit će donekle zadovoljena”, izjavio je Nazor te dodao da svi transkripti govore o bahatosti oficira u JNA i argumentaciji koja je tragikomična, ali je iza sebe ostavila tisuće žrtava.

Izvor : narod.hr

8. lipnja 1997. ‘vlak mira’ – Tuđmanov dolazak u Vukovar i reintegrirano Podunavlje

Na današnji dan “Vlak mira” označio je povratak okupiranog hrvatskog Podunavlja pod ingerenciju hrvatskih vlasti, tj. mirnu reintegraciju tog teritorija. Vlak mira krenuo je 8. lipnja 1997. iz Zagreba.
Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman s brojnim hrvatskim dužnosnicima i uzvanicima, predstavnicima svih županija, članovima diplomatskoga zbora i novinarima, Vlakom mira, koji je sačinjavala kompozicija od 21 vagona (broj županija Hrvatske) doputovao je 8. lipnja 1997., svečano ispraćen iz Zagreba, u Vukovar. Tamo ga je svečano dočekalo mnoštvo Hrvata iz čitave Hrvatske, predstavnika svih nacionalnih manjina i predstavnika UNTAES-a. (UNTAES – UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium – je bila UN-ova prijelazna uprava u tom okupiranom dijelu hrvatskog teritorija kojom je osigurana njegova mirna reintegracija pod hrvatsku vlast. Trajala je od 12. studenog 1995. do 15. siječnja 1998.)
Vlak se kraće vrijeme zadržao u Vinkovcima gdje ga je pozdravima i pjesmom dočekalo nekoliko tisuća oduševljenih ljudi. Na dijelu željezničke pruge kod Borova Naselja, vlak je kamenovala skupina Srba. Na sreću, nitko nije stradao, jedino je razbijeno nekoliko prozora.
U Vukovaru ispred željezničkog kolodvora počela je svečanost s hrvatskom državnom himnom i minutom šutnje za poginule heroje – branitelje Vukovara. Pozdravljajući skup, prijelazni upravitelj general Klein je podsjetio na riječi predsjednika Tuđmana u Belom Manastiru da je sudbina Hrvata i Srba u njihovim rukama.
Obraćajući se okupljenom narodu, predsjednik Tuđman pozvao je na praštanje jer pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih zala, a hrvatski narod to ne želi niti je želio ovdje u Vukovaru. Dolazak u Vukovar, simbol hrvatske patnje, otpora, težnji za slobodom i povratkom na istočne granice, na hrvatski Dunav, znak je naše odlučnosti da želimo mir, pomirbu, da želimo stvarati primirje i da više nikad ne dopustimo da nam se dogodi ono što nam se dogodilo u Vukovaru. Ovu hirošimsku panoramu usred Europe, grad Vukovar lakše ćemo obnoviti u materijalnom smislu, ali teško u našem sjećanju, rekao je dr. Tuđman.
Dolaskom Vlaka mira u Vukovar, Hrvatska se zauvijek vratila na svoje istočne granice, na obale Dunava. Bio je to završetak velike bitke koja je započela još za vrijeme kraja Jugoslavije kada su srbijanski komunisti, dobar dio projugoslavenskih komunista u Hrvatskoj i JNA zaprijetili uništenjem Hrvatima. To su svom silinom pokušali učiniti 1991., kada su zaustavljeni do tada svijetu nepoznatim herojstvom golorukog naroda protiv treće najjače vojne sile Europe.
Povratak u Vukovar bio je kruna i posljedica Oluje 1995., životnog djela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i neugasive želje Hrvata za slobodom u svojoj državi.

Izvor : narod.hr