Izborni proces još uvijek nije gotov. Iako su lijevo-liberalni mediji skloni Bidenu, proglasili njegovu pobjedu, glasovi u nekim saveznim državama još se broje, dok je Georgija najavila ponovno prebrojavanje svih glasova, zbog neznatne razlike među kandidatima koja je manja od jedan posto.
Prema posljednjim informacijama, na izborima je glasalo 146 milijuna Amerikanaca. Neki su svoj glas dali fizički na biračkom mjestu, dok je dio građana SAD-a svoje glasačke listiće poslao poštom. Njihov točan broj još nije poznat, no sigurno je kako ih je bilo više od 65 milijuna.
Po proceduri savezne države moraju do 8. prosinca razriješiti sve eventualne prijepore oko elektora, 14. prosinca održava se sastanak elektora u prijestolnicama matičnih država na kojemu se i službeno glasa za predsjednika i potpredsjednika SAD-a; Senat broji elektorske glasove 6. siječnja, a inauguracija 20. siječnja.
Presudnu ulogu ne igra broj osvojenih glasova na saveznoj razini, već elektori
Nakon izbornog dana 3. studenog, prvi sljedeći važan datum je 8. prosinac. Do tada savezne države trebaju prebrojati sve glasačke listiće, razmotriti tužbe te eventualno ponovno prebrojati glasove. Guverner svake države do tada mora potvrditi rezultat izbora i objaviti imena dobitnih elektora ili izbornika.
Prema zakonu, elektorski kolegij sastaje se u ponedjeljak nakon druge srijede u prosincu. Taj dan ove godine pada na 14. prosinca, tada će elektori službeno glasovati. Elektori svake savezne države sastaju se u glavnom gradu te države, gdje glasaju za predsjednika SAD-a.
Ne zaboravimo da u Americi birači biraju 538 elektora, a ne izravno predsjednika. U mnogim saveznim državama elektori su zakonom obvezani glasovati onako kako su glasovali birači u njihovim državama, no u povijesti američkih izbora bilo je situacija kada su se oglušili na tu ‘zakletvu’.
Na prethodnim izborima u 2016. čak 10 elektora nije poslušalo upute svoje stranke i glas građana. Te godine Trump je ostao bez dva elektorska glasa, a Hillary Clinton bez njih pet.
No, tzv. ‘nevjerni elektori’ ipak nikada u povijesti nisu izmijenili konačan ishod predsjedničkih izbora, piše tportal.
Devet dana kasnije, 23. prosinca, rok je do kojega elektorski glasovi iz svake savezne države moraju doći u Washington, gdje će ih potvrditi Kongres.https://d22b981b0a03be4f74ad70c4271a6d60.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html
Novi saziv Kongresa prisegnut će 3. siječnja
Na ovim izborima Amerikanci su birali predsjednika, ali i cijeli Predstavnički dom te dio Senata američkog Kongresa. Novi saziv Kongresa prisegnut će 3. siječnja.
Tri dana nakon prisege, članovi oba doma Kongresa počet će s provjeravanjem i prebrojavanjem elektorskih glasova te raspravljanjem o mogućim primjedbama. Ako se pokaže da je jedan od kandidata dobio 270 ili više elektorskih glasova, proces završava. Ako je rezultat neriješen, što znači da su oba kandidata dobila po 269 elektorskih glasova, novog predsjednika bira Kongres.
Donald Trump može iskoristiti svoje pravne mogućnosti
Cijeli proces u Kongresu mora završiti do 20. siječnja, kada bi trebala biti inauguracija novog predsjednika, prenosi dnevnik.hr.
Uobičajeno se cijeli ovaj proces odvija bez većih problema, no ove godine moglo bi biti drugačije. Aktualni predsjednik Donald Trump govori o izbornoj prijevari i najavio je tužbe koje bi mogle utjecati na izborni rezultat.
U državama u kojima je Biden pobijedio s tijesnom većinom, Trump je podnio žalbe, a u nekim saveznim državama, poput Georgije, brojanje će se ponoviti.
U slučaju spora oko rezultata izbora, stvari po zakonu rješavaju sudovi i Kongres
U slučaju tužbi zbog sumnje u rezultate (što je Trump najavio) i sudovi ih prihvate – Kongres ne može potvrditi rezultate, niti Biden može preuzeti dužnost dok traje pravni spor te ne postoji način da se Trumpa makne s pozicije, na koncu o rezultatima izbora će odlučivati Vrhovni sud.
Aktualni predsjednik Donald Trump od početka je isticao sumnje u glasove koje pristignu nakon izbornog dana, a koje mogu utjecati na rezultat izbora i otvaraju mogućnost manipuliranja istima.
U SAD-u se osim na dan izbora za predsjednika može glasati i dopisnim putem (tzv. ballots) prije i na izborni dan. Američke građane brine manipulacija s brojanjem biračkih listića koji dolaze još danima nakon izbora (Absentee Ballot Due) i mnogi, uključujući i ćlanove Trumpove kampanje, još ne priznaju rezultate koji su objavile medijske kuće.
Izvor: narod.hr/dnevnik.hr