Sjećanja na Domovinski rat blijede. Kroz godinu se medijski prate obljetnice većih stradavanja i pobjedničkih akcija. Međutim u sjeni ostaju stotine herojskih akcija, slavnih obljetnica, datuma koji zaslužuju sjećanje.
Želimo za početak u ovom mjesecu prikazati brojne važne događaje i njihove obljetnice koje u široj javnosti prolaze gotovo neprimjetno. A važni su. Na njima je uspostavljena samostalnost Hrvatske. Na njima su stvorene sigurnosne snage koje su posve sigurno danas najznačajnije na području bivše Jugoslavije.
Specijalci koji su dali vojsci četiri generala
Započeti priču o Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno o policiji u Hrvatskoj nemoguće je bez spomena Antiterorističke jedinice Lučko. Upravo je ona osnovana 7. rujna 1990.
Bila je to prva organizirana oružana postrojba sposobna suprotstaviti se agresiji, napadu na institucije i integritet republike Hrvatske.
ATJ Lučko danas je najelitnija specijalna jedinica policije. Osim što je osnovana u rujnu, Antiteroristička jedinica imala je i rujanske borbene aktivnosti.
Njezin pripadnik, Šibenčanin Božidar Rak opisujući akciju iz rujna 1991. u Hrvatskoj Dubici za šibenski portal navodi kako su dobili zapovijed da protjeraju pobunjenike. Kretali su se u koloni, krenuvši uz brdo, a potom po njima krenula paljba teškim naoružanjem. Probijali su se teškom mukom ali počeli su padati suborci. Borili su se do večernjih sati kada su dobili zapovijed o povlačenju kako bi spasili svoje ranjene. Kao i druge specijalne jedinice diljem svijeta ni hrvatski policijski specijalci svoje nisu ostavljali.
Rak opisuje i drugu rujansku akciju specijalaca iz Lučkog, “Džep 93”.
– “U rujnu 1993. godine ratovali smo i u Medačkom džepu gdje smo poslani s vojskom, kako bi vratili dio teritorija pod hrvatski suverenitet. Mi smo zadatke obavili uspješno, časno i pošteno” – navodi Božidar kojega, kako navodi, ne zanimaju priče o zločinima za koje su određeni ljudi osuđeni jer je pošteno i časno odradio svoje zadatke. Upravo zato je istaknuo da nikada prvi nije ispalio metak na čovjeka. Također kazuje kako nije otvarao vatru ako na njega nisu zapucali “barem sto puta”.
Danas ovaj šibenski specijalac pokušava ne razmišljati o onome što je prošao u ratu, navodi portal šibenik.in. Obiteljski je čovjek, otac troje djece, a svakih par mjeseci obilazi grobove svojih dragih suboraca. Osjeća se sretno i zadovoljno jer je dao svoj obol za hrvatsku državu gdje danas mladost može slobodno živjeti i zapjevati “Marjane, Marjane”.
Specijalci iz Lučkog dali su svoj obol i u drugim važnim akcijama koje su se također odigrale u rujnu, onom 1991.
Naime oni su zauzeli iznimno važnu radarsku postaju na Medvednici u blizini vrha Sljeme koju će nakon toga u rujnu raketirati zrakoplovi JNA kao i televizijski toranj koji se nalazi u neposrednoj blizini.
ATJ Lučko je uvelike sudjelovala i u rujanskoj Bitci za vojarne, zauzimanju Plesa, a 13. rujna uhitili su generala JNA Milana Aksentijevića koji je kasnije razmijenjen za Antona Kikaša, kanadskog poduzetnika hrvatskog porijekla koji je pokušao dopremiti naoružanja Hrvatskoj.
Zbog svega toga su vjerojatno i kao osvetnički čin, zrakoplovi JNA raketirali u rujnu 1991. i policijske objekte u Lučkom.
U Domovinskom ratu živote je položilo 14 pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko, a iz njenih redova stasala su četiri generala Hrvatske vojske: Mladen Markač, Mirko Norac, Miljenko Filipović i Stanko Sopta.
Tragedija u Kusonjama 1991.
“Zasjeda u Kusonjama” ili “pokolj u Kusonjama” do snimanja hrvatskog akcijskog filma “Broj 55” bila je jedna je od manje poznatih herojskih ali i jedan od najtragičnijih događaja u Domovinskom ratu. Prema više dostupnih izvora postoji vjerojatna rekonstrukcija koja je inspirirala film.
Kako bi izvidio stanje na bojišnici, Izviđački vod “A” satnije 1. bojne 105. bjelovarske brigade ZNG-a, 8. rujna 1991. improviziranim oklopnim transporterom odlazi u izviđanje okolice Pakraca. Kada su utvrdili da na ulazu u Kusonje nema neprijateljskih barikada odlučili su ući u selo gdje su upali u pripremljenu zasjedu. S obzirom na to da im je transporter bio pogođen, pod jakom neprijateljskom paljbom 20 branitelja sklonilo se u prvu kuću, kućnog broja 55.
Tamo su se našli pod snažnim pješačkim udarom i napadom tromblonima i RPG-ovima srpskih “teritorijalaca” potpomognutih logistikom i naoružanjem JNA.
Ne ostavljamo nikoga
Međutim, ta skupina branitelja, iako malobrojni i okruženi višestruko nadmoćnim neprijateljem pružila je nevjerojatan otpor. Napadači se dugo nisu uspijevali niti približiti opkoljenoj kući, a pri svakom napadu imali su ranjene i poginule.
Kada su u zapovjedništvu bjelovarske brigade saznali za zasjedu, opkoljenima je poslana pomoć koja se uspjela probiti svega na desetak metara od kuće, pozivajući ih na proboj. U pomoć su krenuli i specijalci ATJ Lučkog. Kako su opkoljeni branitelji već imali poginule i ranjene pripadnike, preživjeli su odbili ostaviti suborce.
Sljedeći dan preživjela šestorica pokretnih branitelja s uzdignutim rukama izišla su na predaju nakon čega su streljani i ubijeni.
U veljači 1992. ekshumirano je iz masovne grobnice Rakov Potok 18 uniformiranih tijela i 23 civila.
Tragedija u Kusonjama 1993.
Tragedija u Kusonjama je svoj nastavak dobila u rujnu 1993. Na istom mjestu gdje je 20 hrvatskih branitelja poginulo, napravljeno je spomen obilježje. Prigodom druge obljetnice odavanja počasti i postavljanja vijenca, eksplozijom postavljene nagazne mine poginule su tri osobe, a 11 ih je ranjeno. Žrtve ovog zločina među ostalima su bile i majke poginulih branitelja.
O tragičnim događajima snimljen je film “Priča o zlatnom lančiću”, koji prikazuje obiteljsku priču Zorice Posarić. Prikazana je ekshumacija iz masovne grobnice i identifikacija žrtava iz Kusonja. Zoričin sin, Mario Posarić, prepoznat je po zlatnom lančiću i križu koji je nosio oko vrata. Upravo je Zorica Posarić jedna od žrtava događaja iz rujna 1993. kada je teško ranjena u obje noge zbog čega je završila u invalidskim kolicima.
Akcijski film “Broj 55” snimljen 2014. inspiriran je tragedijom u Kusonjama, a može se besplatno pogledati na HRT-ovoj multimedijskoj usluzi HRTi.
I:direktno.hr