Od ponedjeljka do četvrtka američka su tržišta izgubila 12% vrijednosti. Upravo je na otvaranju trgovanja 28. veljače Dow Jones odmah pao za još 2,5%. Na Wall Streetu se ova katastrofa sramotno naziva “korekcijom”.
Kakva je razlika između dobrog i lošeg ekonomskog analitičara? Dobar se ne srami svojih prognoza, jer danas s pravom može pokazati što je pisao u kolovozu i rujnu o aktualnoj krizi.
U kolovozu 2019. je i formalno započela recesija u američkoj ekonomiji, ne samo da je industrijska proizvodnja padala iz mjeseca u mjesec, već je indeks PMI pao ispod 50 bodova, a tržišta reagiraju na recesiju u industriji obično nakon 5 do 7 mjeseci, kao što je bio slučaj za vrijeme krize “Dotcoma”, hipotekarne krize i drugih američkih kriza.
Naime, otprilike pola godine obično treba da američki špekulanti dionica masovno shvate da je nemoguće dodatno poboljšati trend na Wall Streetu s takvom ekonomijom i da je tržištu treba značajna „korekcija“, naravno, prema dolje.
U skladu s tim, bilo je lako predvidjeti krizu na američkoj burzi negdje krajem siječnja ili veljače, najviše u ožujku.
Jedina varijabla koja bi teoretski mogla utjecati na vrijeme početka „korekcije“ bila je brzina američke štamparije. No, kako se ispostavilo, ona nije uspjela odgoditi rezultat.
I naravno, opet oni koji se drže činjenica, a ne fantazmagorija, lako su mogli predvidjeti da će se za sve optužiti koronavirus i da su, iako „neizravno“, ali ne kod svih, Kinezi krivi za kolaps američkih burzi.
„Nije naše gospodarstvo koje je u recesiji, već su krivi zli Kinezi i njihov virus”, izgovor je onih koji optužbe upućuju na krivu adresu.
I sada vidimo da je njujorška burza cijeli tjedan drhtala i tresla se u groznici, a od ponedjeljka do četvrtka indeks Dow Jones pao je s 29 000 na 25 700, što je minus od 12%.
I nema znakova usporavanja. Kada gledate ekran s vrijednostima dionica, stariji će se sjetiti šaljiva izreke: “Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska”, jer je tako, ali samo zbog boje.
Tradicionalno na početku kolapsa Trump kaže da je situacija s koronavirusom pod nadzorom, da službe dobro rade i da situacija na burzama “po njegovom mišljenju izgleda dobro”.
I po mišljenju drugih, koji se nadaju da će Pentagon konačno dobiti manje novca za inozemne avanture, iako je to zadnja proračunska stavka koju će Washington rezati. Neće se povećavati ni porezi milijarderima, koji su samo ovih dana, ne računajući petak, ostali bez 140 milijardi dolara.
Janet Yellen, ekonomist bez mozga na čelu Federalnih rezervi (FED), rekla je da “koronavirus američku ekonomiju može poslati u recesiju”.
Ali kakve veze s tim ima koronavirus?! Recesija je stara najmanje šest mjeseci, a pad industrijske proizvodnje traje već drugu godinu za redom.
I gdje riješiti problem? Europljani već pišu da su se FED i američko ministarstvo financija obraćali EU i prijestolnicama pojedinačno “da zajedno pokrenu dogovoreno pitanje kako bi se prevladala panika”. Koje pitanje? Tko je išta o tome rekao europskim nacijama? Ovdje se ništa o tome ne zna ili se prenosi u financijskim vijestima u nerazumljivim terminima.
Čini se da, osim što ulažu novac u probleme, američki financijeri ne mogu više ništa drugo izmisliti, osim primijeniti model Ekonomske škole Zimbabvea.
Preuzeto s: logicno.com