Referendum u Republici Srpskoj je antidaytonski; ovo je ozbiljna stvar

 Riječ je o tradiciji sukoba koji je omeđen s referendumom  o neovisnosti BiH iz 1992. i ovoga koji se danas najavljuje. Onoga iz 1992. su Srbi uglavnom bojkotirali, u međuvremenu se dogodio rat, zatim i Daytonski sporazum… Danas prijeti eskalacija sukoba i potpuno obespravljenje Hrvata u BIH i RS. Došlo je vrijeme da se razgovara i da se situacija smiri te da se vrati politička ravnoteža. Nitko nije u pravu, ni Sarajevo ni Banja Luka. Riječ je o unitarističkoj i separatističkoj politici koje su obje prijetnja, smatra Ivo Lučić.Na pitanje je li za ili protiv referenduma, predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović kazao je da u Republici Srpskoj spomenutim referendumom žele dobiti odgovor od građana podržavaju li da je 9. siječnja Dan RS.

„Povod je odluka Ustavog suda BIH koji je doveo do ove situacije. Referendum je osnovno demokratsko pravo jednog entiteta te europskog područja čije je pitanje i sadržaj lagan,ne vrijeđa nikoga. Ne radi se o protuustavnoj radnji, već o stavu da dobijemo Dan RS i to 9. siječnja. Činjenica je da Dodik i izetbegović referendum pokušavaju koristiti u političke svrhe. Dodik je nametnuo stav da referendum bude održan 25.9. da ga iskoristi za lokalne izbore 2.10. Bošnjačke elite potpuno bespotrebno stvaraju tenzije“, objasnio je Borenović.

„Ovaj referendum nije uvod u nikakav drugi referednum. Apsolutno smo o provođenju Daytona. Ako smo tada prihvatili tada Dan RS 9. siječnja, zašto to ne bi bilo i danas?“, pitao se Borenović.

„BiH će nastaviti svoj europski, NATO i reformski put. Jedino tako je i moguće, svi drugi pokušaju su pokušaji onih koji zagovaraju nestabilnosti. Referendum je početak destabilizacije, ali želim poručiti da nestabilnosti u BIH mogu koštati samo one koji se u to upuštaju. BIH će opstati i u to nema dileme, no pitanje je koliko ćemo imati problema u BIH i regiji. Savjetujem svima da se okrenemo reformama te europskom i NATO putu BIH“, naglasio je Džefarović.

Istaknuo je da je neprimjereno uspoređivati referendum iz 1992. i najavljivani referendum.

„Prvi je donesen po ustavu, a s danom objavljivanja rezultata BIH je međunarodno priznata država koja je stekla nezavisnost bez ičije packe. Optuživati nas da se zalažemo za unitarizam i separatizam je neprimjereno jer BIH imamo 2 entiteta, 3 naroda, realizirana je pod ustavnopravnim poretkom BIH… Kako se govori o unitarizmu kad u BIH postoji dvodomni parlament… Možemo govoriti o tumačenju Daytona. On je paket i mora ga se u cijelosti poštivati. Banja Luka traži ravnopravnost svih naroda u BIH, no kako Hrvati i Bošnjaci mogu prihvatiti 9. siječnja kao Dan RS kada su tog dana izbrisani s jednog prostora?“, pitao se Džaferović.

„Svakako da Hrvatima ne odgovara da slave taj dan. Veći je problem taj kad nam netko dva puta bira člana predsjedništva, kad netko Dom naroda svede na jednu trećinu pa visoki dužnosnik odluči da je trećina od 17 pet. U samoj federaciji dosada je doneseno 108 amandmana na štetu hrvatskog naroda u BIH. Bošnjaci mogu svaku odluku donijeti bez ijednog hrvatskog glasa, hrvatskog pristanka i sudjelovanja Hrvata u tome. Priče o državi do sudnjega dana… Takvih priča naslušao sam se kada se govori o Kraljevini Jugoslaviji, Austro-Ugarskoj… sve su te države propale zbog neriješenih odnosa u državi. Nema sumnje da se radi o unitarističkoj politici koju državu pokušavaju pretvoriti u nacionalnu. Srbi pokušavaju zadržati i onemogućiti prirodne promjene kao što je dolazak izbjeglica“, istaknuo je Lučić.

Na pitanje koji je službeni stav Republike Hrvatske o spomenutom problemu, Bakota je kazao da je Hrvatskoj BIH vanjskopolitički prioritet broj jedan.

„Postoji velika zabrinutost prema referendum jer on ima velike učinke na stabilizaciju u BIH i JI Europi. Referendum je udarac svim težnjama BIH da naprave reforme i uz pomoć Hrvatske naprave iskorak pri približavanju EU. Podsjećam, za Zagreb su bitna dva postulata: europski put BIH uz reforme i funkcionalnost BIH te ravnopravnost Hrvata u BiH. Kada sada pogledate u kojem momentu bi se referendum trebao održati…imamo lokalne izbore u listopadu, a sada je uspostavljen i mehanizam koordinacije vezan uz pristupne ugovore“, napomenuo je Bakota.

Istaknuo je Bakota da „Hrvati u BIH moraju biti ravnopravni“, te da je to moguće jedino „uz europski put BIH“.

„Europski put je nužan i Hrvatska tu mora pomoći, a kako će to biti realizirano, moraju odlučiti tri naroda u BIH“, dodao je.

Na pitanje što znači združena antiteroristička vježba Beograda i Republike Srpske, Borenović je kazao da se „opet prave tenzije“.

„Logično je da RS i Srbija imaju tješnije veze od drugih. Dovoditi i uspoređivati dva referenduma je neukusno jer nas je prvi doveo u rat, a drugi je unutrašnje pitanje RS. Rješenje o položaju Hrvata treba tražiti unutar BIH, između Hrvata i Bošnjaka. Nitko ne može dopustiti da dođe do ugrožavanju bilo kojeg naroda unutar BIH. Kada pročitamo referendumsko pitanje i kroz koje je procedure prošlo, zaključak je da pitanje nije antidaytonsko. BIH je nastala Daytonskim sporazumom“, rekao je Borenović.

„Vijeće za provedbu mira je nazvalo referendum protuustavnim i antidaytonskim. Međunarodna zajednica mora ispuniti Daytonsku obvezu, mora dovesti referendum van snage i poduzeti određene mjere. Ovo je ozbiljna situacija i međunarodna zajednica treba reagirati po Daytonskom sporazumu“, zaključio je Džaferović.