CroElecto, istraživanje 2×1 komunikacija, nakon obrađenih 10 izbornih jedinica pokazuje ovakvo raspoloženje birača pretočeno u mandate u Saboru – HDZ – 58, SDP – 56, Most – 13, Živi zid 5 mandata, koalicija Milana Bandića 2, Stipe Petrina prolazi u IX., a zvijezda medija Pametno ostaje bez mandata.
Nakon deset obrađenih izbornih jedinica u istraživanju CroElecto agencije 2×1 komunikacije poznata je projekcija 140 mjesta u Hrvatskom saboru nakon izbora.
Donosimo rezultate istraživanja u posljednje četiri izborne jedinice.
Šesta izborna jedinica obuhvaća Sisačko-moslavačku županiju te jugoistočne dijelove Grada Zagreba i Zagrebačke županije. U odnosu na protekle izbore Most bi izgubio jedan mandat koji bi dobio Živi zid. Narodna koalicija osvaja 6 mandata (31,23%), HDZ osvaja 5 (27,27%), a Most (7,69%), Živi zid (6,06%) te Bandićeva koalicija (5,59%) po jedan mandat.
Ispod izbornog praga jedini s većim postotkom je Miroslav Rožić, odnosno koalicija HSP AS-a s 3,72%. Izlazak na izbore potvrdilo je nešto više od 64% ispitanih, a neodlučnih je 12,82%.
U sedmoj izbornoj jedinici koja obuhvaća Karlovačku županiju te dijelove Zagreba, Zagrebačke i Primorsko-goranske županije dolazi do podjele mandata između Narodne koalicije (34,07%) i HDZ-a (32,07%) – svakoj listi po 6 mandata, uz dodatak da su mandati Narodne koalicije sigurni. Most sa 7,79% potpore uzima jedan mandat, a mandat u svojoj izbornoj jedinici dobiva i Ivan Sinčić čiji Živi zid podupire 5,79% ispitanika. Tek ispod praga ostaje lista koalicije Milana Bandića s 4,89%. Bandićevu listu predvodi nesuđeni premijer Ljubo Jurčić, a prema dosad mjerenom raspoloženju birača, premijersko mjesto ostat će nesuđeno i Bandiću. Daleko od praga ostaje lista koalicije Stipe Petrine, Slobodne Hrvatske, Oraha i Pokreta Zajedno koju predvodi Karino Hromin Sturm (2,22%). Neodlučnih je nešto više od 10%.
Dvije južne izborne jedinice donose poznatog pobjednika u mandatima.
U devetoj izbornoj jedinici, koja je uz petu jedina dala prednost HDZ-u na izborima 2011. godine, HDZ ponavlja prošlogodišnji učinak i s visokih 43,76% osvaja 8 mandata. Listu Narodne koalicije vodi Ranko Ostojić i ta lista (22,98%) osvaja 4 mandata. Zanimljivo je da Most (7,33%) ne dobiva dva mandata kao na prošlim izborima, ali u Sabor ulaze isti ljudi: Miro Bulj i Stipe Petrina, čija lista dobiva 5,13%. Živi zid ima potporu manju od 4%, a neodlučnih ispitanika koji ipak misle pristupiti izborima je 10,51%.
Deseta izborna jedinica je 2015. Mostu donijela 3 mandata, međutim ove godine to bi se moglo promijeniti. Trenutačnih 13,33% donosi mandat manje, a taj mandat poboljšava prošlogodišnji učinak SDP-ove koalicije koja s 27,35% dobiva 5 mandata. Za HDZ glasalo bi 38,85% ispitanika i to bi HDZ-u donijelo 7 mandata. Ispod praga ostaju stranka s relativno malo članova, ali relativno puno medijskoga prostora – Pametno (4,13%) te HSP AS, čiji će predsjednik Ivan Tepeš morati dobiti više od 3,44% kako bi ušao u Hrvatski sabor.
Zanemarimo li učinak koji bi mogli donijeti neodlučni te statističku grješku, stanje nakon izbora u deset izbornih jedinica bilo bi sljedeće:
HDZ – 58 mandata,
Narodna koalicija – 56 mandata,
Most – 13 mandata,
Živi zid – 5 mandata,
IDS – 3 mandata,
BM 365 – 2 mandata,
HDSSB – 2 mandata
i Stipe Petrina – 1 mandat.
Treba posebno napomenuti i da se projicirana raspodjela mandata može još promijeniti jer su u nekim izbornim jedinicama mandati Živog zida i Koalicije za Premijera Milana Bandića vrlo blizu izbornog praga.
U XI. izbornoj jedinici moglo bi doći do promjena jer Željko Glasnović kao nezavisni kandidat može računati na veliku potporu i ulazak u Sabor barem s jednim mandatom. U tom slučaju može se pretpostaviti da bi preostala dva mandata dobio HDZ te da bi ukupno imao 60 mjesta u Saboru, što je više nego prošle godine, ali manje no 2003 i 2007. (66) te nedovoljno čak i za sastavljanje većine s Mostom.
Narodna koalicija, prema ovom istraživanju, dobiva 56 mandata, dakle jednako rezultatu SDP-a iz 2007., odnosno SDP-ove koalicije iz 2015. godine. 2003. i 2007. godine Ivo Sanader sastavio je vladajuću većinu uz pomoć HSS-a, HSLS-a, HSU-a te nacionalnih manjina.
HSU je 2011. na izbore izašao u Kukuriku koaliciji, HSS je ove godine ušao u Narodnu koaliciju, a HSLS na izbore izlazi s kandidatima na HDZ-ovoj listi i to samo u određenim izbornim jedinicama.
Osim što se u međuvremenu kao treća politička opcija po snazi javio Most, valja naglasiti kako se broj mjesta u Saboru mijenjao do 2010. godine kad su Jadranka Kosor i Zoran Milanović dogovorili ustavne promjene.
Također je zanimljivo istaknuti sudbinu pravaša: 2000. godine imali su 4 mandata, 2003. su ih udvostručili, međutim Sanader ih nije uvrstio u vladajuću većinu. Na izborima 2007. HSP je imao jedan mandat, a 2011. jedan mandat osvojio je HSP AS. HSP AS je na prošlim izborima imao 2 prolazna mjesta na listi Domoljubne koalicije, ali je preferencijalnim glasanjem uspio dobiti 3 mandata.
Na ovim izborima, prvi put od 1992. godine, pravaške stranke mogle bi ostati bez glasa u Hrvatskom saboru.