Ne znam kome je trebao, i za koju svrhu, gotovo sigurno netočan podatak da se u Hrvatsku 2015. vratilo gotovo 12 tisuća iseljenika, uglavnom treće i četvrte generacije. Osim ako nije bila riječ o naručenom članku ili su Vam u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske dali pogrješne podatke, kako bi odgovorili na sve veće kritike iz iseljeništva o dokazanom negativnom institucionalnom odnosu Republike Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu.
Poštovana gospođo Jurasić,
Želim Vam skrenuti pozornost na moguću veliku obmanu u Vašem današnjem članku u Večernjem listu (20.travnja 2017.) pod naslovom “U Hrvatsku se u godinu dana vratilo 12 tisuća iseljenika”.
U tekstu samog članka koji ste Vi potpisali, navedeno je kako su Vam u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, rekli da je “broj povratnika u stalnom porastu… te da se 2015. vratilo njih 11.706, dok je primjerice 2011. bilo 8534 povratnika”.
Lažna vijest (fake news)
Uz puno uvažavanje rada koji u teškim (antiiseljeničkim) političkim uvjetima obavlja Središnji državi ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao jedan od prvih povratnika iz emigracije u Hrvatsku 1997. godine, predsjednik Kluba povratnika povratnika iz Australije, te jedan od osnivača Ministarstva povratka i useljeništva i pomoćnik ministra povratka i useljeništva 1997. godine, izražavam moju duboku sumnju u istinitost podatka o broju povratnika iz iseljeništva, koju ste dobili iz Središnjeg državnog ureda.
Jeste li tražili na uvid točan popis povratnika iz iseljeništva po zemljama i koja je metodologija korištena? Više od 98% potomaka hrvatskih iseljenika koji su druge, treće ili četvrte generacije, nemaju hrvatsko državljanstvo, pa već samo zbog te činjenice ne mogu se u Hrvatskoj za stalno nastaniti, jer ih hrvatski zakon tretira kao strance.
Ako je točan podatak, koji je naveden u Vašem članku, da je 2016. hrvatsko državljanstvo dobilo 2223 pripadnika hrvatskog naroda, onda je to strašno poražavajući podatak, koji, također, nije u suglasju s podatkom o povratku gotovo 12 tisuća iseljenika u 2015. godini. Prema toj brojci, u idućih pola stoljeća hrvatsko bi državljanstvo moglo dobiti oko 125.000 tisuća iseljenika, kojih ima, prema raznim procjenama od četiri do pet milijuna. Kad se uzme u obzir, prema informaciji koju imam kao generalni konzul RH u Melbourneu, u kojem živi oko 80 tisuća Hrvata i njihovih potomaka, da od onih koji su do sada uzeli hrvatsko državljanstvo u Hrvatsku se vratilo manje od 5%, radi se o potpuno poražavajućim podatcima.
Također Vas želim izvijestiti da, prema informacijama koje su mi bile dostupne kao generalnom konzulu u Melbourneu, postupak za dobivanje hrvatskog državljanstva u hrvatskim diplomatskim predstavništvima u svijetu često traje i više godina, od dvije do četiri godine, što odbija i one koji žele uzeti hrvatsko državljanstvo. Razlog je sporost i sabotaža hrvatske birokracije, a posebno u MUP-u. To se odnosi na cijelo razdoblje od 1991. do danas.
Ne znam kome je trebao, i za koju svrhu, gotovo sigurno netočan podatak da se u Hrvatsku 2015. vratilo gotovo 12 tisuća iseljenika, uglavnom treće i četvrte generacije. Osim ako nije bila riječ o naručenom članku ili su Vam u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske dali pogrješne podatke, kako bi odgovorili na sve veće kritike iz iseljeništva o dokazanom negativnom institucionalnom odnosu Republike Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu.
Budući da ste naveliki kako se i iz Australije vraća veliki broj potpomaka hrvatskih iseljenika, što se u Zagrebu uopće ne osjeća, pozvat ću hrvatske iseljeničke organizacije i osobne prijatelje u Australiji da naprave svoje istraživanje, kojiko se mladih ljudi iz njihove sredine vratilo u Hrvatsku za stalno u zadnjih nekoliko godina netočnosti navoda u Vašem članku kad je riječ o broju povratnika iz iseljeništva.
Ne želim u ovom dopisu ulaziti u detaljnu raščlambu. U svojim mislima pokušavam samo racionalizirati kako je moguće da se samo u jednoj godinu vratio tako veliki broj iseljenika, kad je riječ o godini u kojoj smo imali jedan pravi exodus mladih ljudi iz Hrvatske u toj istoj godini? Gdje rade i gdje su zaposleni to mladi povratnici iz iseljeništva? Možda u praznoj i opuštenoj Slavoniji?
Predlažem Vam da na tu temu napravite intervju s predsjednicom države gospođom Kolindom Grabar – Kitarović i predsjednikom Vlade g. Andrejom Plenkoviću, koji evidentno imaju različita razmišljanja kad je riječ o hrvatskim iseljenicima i njihovoj ulozi u demografskoj obnovi Republike Hrvatske.
Ovaj Vam dopis šaljem samo zbog toga da nam se ne ponovi još jedan slučaj Agrokor, o kojem smo slušali i čitali bajkovite napise u novinama i drugim medijima. Sada vidimo da je sve to bio fake news. Zato treba puhati i na hladno kad nas državni birokrati žele uvjeriti kako je u Hrvatskoj sve funkcionira sjajno, ali mi obični ljudi to još ne osjećamo niti vidimo. Gotvo sam uvjeren da će većina hrvatskih iseljenika Vaš članak doživjeti na način na koji su doživljavali jugoslavensku komunističku propagandu u vrijeme Titove Jugoslavije. Ovoga puta ta je propaganda namjenjena za spas vlastitih stolica državnih birokrata u Vladi Republike Hrvatske i uvjeravanje nadređenih kako sve ide u pravom smjeru. Možda će poneki čitatelj Vaših novina koji ne zna puno o tom području prihvatiti podatke koji su citiranu u Vašem članku. Međutim, vjerujte mi, hrvatski iseljenici su daleko više sofisticirani da bi kupili te evidentno netočne podatke. Naime, svi će se upitati: “kako to da mi ne poznamo te ljude koji su se vratili u Hrvatsku, a iz naše su sredine”?
Da bi kao novinarka bili bolje upoznati s činjenicama o negativnom institucionalnom odnosu Vlade RH prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske, u privitku Vam dostavljam dvije analize na tu temu.
S poštovanjem,
Antun Babić