Blog • Stranica 63 od 171 • Sinovi Oluje

Društvo, Izdvojeno, Vijesti

Pomognimo hrvatskom branitelju

Hrvatski branitelj, specijalac, Stjepan Vrbanac (50), iz sela Prekopa pokraj Gline, imao je „sve“, a sad nakon razornog potresa nema – ništa. Kuća mu je obnovljena nakon što je stradala u hrvatskom Domovinskom ratu, ali kod prvog potresa „samo“ što se nije srušila. Međutim, kad je bio drugi, od nje nije ostalo – ništa, samo hrpa cigli i betona!

Što se tiče obnove kod mene je „lako“. Treba doći bager i sve pokupiti, jer se ništa ne da popravljati. Imam troje djece, dva sina i kćer. Sva sreća da nam se ništa nije dogodilo, živi smo. Evo, sada živim u manjoj kamp kućici i čekam da se nešto pokrene. Dolazi zima…-kaže Stjepan, koji je od prvih dana kao pripadnik specijalne postrojbe iz Siska sudjelovao u obrani hrvatske Domovine, od 1991.-1995., a danas je u mirovini.

Stjepan je prošao gotovo sva ratišta, ali ovo što je ostavio potres, čuli smo i od njegovih susjeda i prijatelja, koji žive u ovom selu, a od kojih su većina također sudjelovali u Domovinskom ratu, teško je usporediti, ili bolje rečeno sve izgleda kao u Vukovaru 1991.

Teško mi je moliti ljude za pomoć, ali ako ima neka dobra duša može mi se obratiti tijekom cijelog dana na broj mobitela 091-903-29-45, jer to je jedino što mi je ostalo od roditeljske kuće- rekao je.
A mi ćemo još objaviti i broj Stjepanovog tekućeg računa u OTP banki na koji mu se može izravno uplatiti pomoć: IBAN: HR88240 7000 3237 766 804.

Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

Izvor : bezcenzure.hr

Izdvojeno, Najnovije, Vijesti

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je spomendan u Hrvatskoj na jedan od najvećih dana u hrvatskoj povijesti. Njime se odaje počast međunarodnom priznanju Republike Hrvatske na dan 15. siječnja 1992. godine.
Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju sveukupnu političku i gospodarsku težinu kako bi pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest članica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH.
Predsjednik Franjo Tuđman, u obraćanju naciji preko televizije, te večeri je rekao:
“Današnji dan, 15. siječnja 1992., bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti.”
Toga dana Hrvatsku su za redom priznale: Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. To su već prije učinile Sveta Stolica, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino. Za Republiku Hrvatsku, tada još jednu od jugoslavenskih republika, važno je bilo međunarodno priznanje 12 zemalja EZ. Članicama EZ istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske, svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju.
Prve zemlje koje su priznale Republiku Hrvatsku još u jesen 1991. bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate: Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija.

Izvor : narod.hr

Društvo, Izdvojeno, Politika

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian u posjeti potresom pogođenoj Banovini

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian danas je u Petrinji rekao da svoj ranije dogovoreni posjet Hrvatskoj nije mogao započeti bez posjeta potresom pogođenoj Banovini.
”Htio sam započeti ovo putovanje posjetom Petrinji i regiji da iskažem svoje suosjećanje i pokažem koliko smo u Francuskoj pogođeni time što se dogodilo ovdašnjem stanovništvu”, kazao je francuski šef diplomacije i dodao da izražava solidarnost i sa spasiteljima koji ”rade izvrstan posao”. Le Drian je rekao i kako se Francuzi sjećaju hrvatske podrške dok je gorjela pariška crkva Notre-Dame. Francuska je Hrvatskoj odmah nakon potresa poslala 240 šatora s opremom, a na putu je i šest stambenih kontejnera.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman zahvalio je francuskom kolegi na dolasku, tjedan dana nakon što je potresom pogođena područja posjetio i mađarski ministar Peter Szijjarto.
”Zahvaljujem vam na potpori, financijskoj, materijalnoj, ali prije svega psihološkoj. Ovim izrazom solidarnosti pokazujete da građani Hrvatske i Banovine nisu sami”, kazao je hrvatski ministar na francuskom.
Le Drian, bivši ministar obrane u vladi socijalističkog predsjednika Francoisa Hollandea, potom je obišao petrinjsku vojarnu i razoreno središte grada u pratnji svojih domaćina.
Petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović Le Drianu je rekao kako je u Petrinji obitavala i Napoleonova vojska koja je ostavila trag na taj grad.

Društvo, Izdvojeno, Najnovije, Sport

Svaka čast našim Kaubojima

Hrvatski rukometaši nalaze se u Egiptu gdje danas počinje Svjetsko rukometno prvenstvo. Hrvatska će prvu utakmicu na turniru igrati u petak. Izabranici Line Červara nalaze se u Aleksandriji.
Našli su načina da se prisjete i teških trenutaka koji preživljava naša domovina, poglavito jedan dio nje, Banovina, koja je stradala u katastrofalnom potresu. “Svaka čast našim Kaubojima! Stigli su u Egipat na Svjetsko prvenstvo pa izvjesili hrvatski barjak s porukom potpore potresom pogođenom narodu. Zato što svoje volim˝, napisao je Miroslav Škoro potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Domovinskog pokreta.

Društvo, Izdvojeno, Kultura

12. siječnja 1995.- Povijesna odluka državnika i vođe hrvatskog naroda Franje Tuđmana

Na današnji dan 12. siječnja 1995. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman donio je i obavijestio hrvatsku javnost sa povijesnom odlukom – međunarodne snage UNPROFOR-a koje su bile na okupiranim područjima pod vlašću Srba moraju otići iz Hrvatske.
Ova hrabra i dalekovidna odluka, koja je kod međunarodne i velikog dijela domaće javnosti, dočekana s nepovjerenjem pokazala se kao povijesni potez hrvatskog predsjednika. Vidjevši da se na okupiranim teritorijima situacija ne mijenja i da Hrvatska na ovaj način neće uspjeti vratiti svoj teritorij, Tuđman donosi hrabru i riskantnu odluku odluku koja šokira svijet – odlazite van iz Hrvatske!
Međunarodna zajednica je reagirala kako i uvijek reagira, u smislu zadržavanja postojećeg stanja, pa je generalni tajnik UN-a Boutros Ghali izrazio bojazan da bi to izazvalo ponovne sukobe Hrvata i Srba. Predsjednik Tuđman je tada poveo živu i aktivnu diplomatsku aktivnost, te je nakon sastanka sa potpredsjednikom SAD-a Al Goreom (naklonjenom Hrvatima) dogovorio kompromis o produljenju mandata UNPROFOR-a, ali pod imenom UNCRO.
Međutim, uskoro Franjo Tuđman i hrvatsko vodstvo donosi povijesne hrabre odluke kakve donose pravi državnici: Hrvatska namjerava vojno osloboditi okupirane teritorije jer ima i vojne snage i čvrstoću morala za to.
To se i dogodilo u ljeto 1995. kada je vojnom akcijom Oluja pometena tzv. SAO Krajina, a Hrvatska postala slobodna država.

Izvor : narod.hr

Društvo, Izdvojeno, Najnovije, Vijesti

Stambeni kontejneri za pogođene potresom proizvode se u Hrvatskoj

Stambene kontejnere za dvije osobe, duge šest i široke dva i pol metra, površine oko 15 kvadrata i volumena 37 kubnih metara, koji proizvodi tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca u Međimurskoj županiji trenutno se najčešće može vidjeti na području pogođenim potresom gdje su mnogi stanovnici ostali bez krova nad glavom.
Ti kontejneri posjeduju dva kreveta, stol i dva stolca, kuhinju s hladnjakom i kuhalom, tuš-kabinu, električni bojler kapaciteta 50 litara, umivaonik, WC školjku, električne grijalice, stropnu LED rasvjetu, klima-uređaj za grijanje i hlađenje kapaciteta 2,7 kW, kompletne vodovodne i električne instalacije…
Više nego ikad, pokazala se potreba za takvim brzim rješenjem za tisuće stradalih kojima su srušene kuće, pa hitno trebaju krov nad glavom i krevet u kojem neće strepiti od novih podrhtavanja tla. Hrvatske tvrtke spremne su proizvesti ih i isporučiti pogođenim gradovima i selima.
“Premijer Andrej Plenković jasno je rekao da bi trebalo isporučiti što više stambenih modula kontejnera. Molio je da ih napravimo što više. Mi smo spremni. Imamo već gotov projekt koji smo radili za Hrvatski Caritas, s kojim smo ugovorili stotinu komada, ali i nešto većih stambeno-modularnih kontejnera s četiri ležaja, površine 18 kvadrata. Nakon potresa na Banovini, nekoliko tvrtki koje se bave tom proizvodnjom dogovara standard za područja pogođena potresom. Konkurenciju ne doživljavamo kao neprijatelje, nego kao prijatelje”, govori Đuro Horvat, direktor Tehnixa.

Izdvojeno, Sport, Vijesti

Odgođena rukometna utakmica Hrvatske i Španjolske

Snijeg nošen hladnim vjetrom nastavio je u subotu padati u Madridu zbog čega će tamošnji aerodrom ostati zatvoren tijekom čitavog dana, a zbog mećave koja je pogodila veliki dio Španjolske promet je otežan ili prekinut na oko 480 prometnica diljem zemlje.
Madrid i okolicu sa 6,6 milijuna stanovnika u petak navečer je pogodila snježna mećava zadnji put zabilježena 1971. godine. Ulice su zatrpane snijegom i automobili u najvećem dijelu grada ne voze jer nema ralica. Stotine vozila, uključujući gradske autobuse, ostale su blokirane u snijegu. Vlakovi ne voze u Madrid niti iz njega.
Zbog slabe vidljivosti i snijega otkazane su sve operacije u zračnoj luci Adolfo Suárez Madrid-Barajas tijekom čitavog dana, izvijestio je operater aerodroma AENA. Zbog toga ondje nije mogla sletjeti hrvatska rukometna reprezentacija koja je u subotu u 18 sati trebela igrati utakmicu sa Španjolskom. Čarter let Croatia Airlinesa nije poletio iz Zagreba. U Madridu je odgođena i utakmica španjolskog nogometnog prvenstva između Atlético Madrida i Athletic Bilbaa jer gosti iz Baskije također nisu mogli doputovati. Snijeg je padao čitavu noć.

Društvo, Gospodarstvo, Izdvojeno, Najnovije

Plenković: Neće biti PDV-a na donacije u robi, naručit ćemo dodatne kontejnere

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je najavio izmjenu Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona kojom će donacije isporučene na područje pogođeno katastrofalnim potresom biti oslobođene plaćanja PDV-a.
“Ovo je još jedna važna gesta, slična onoj koje smo napravili u vrijeme mjera koje su se odnosile na pandemiju Covida-19. Na taj način ove donacije neće biti opterećene ni porezom na dobit niti porezom na dohodak, odnosno predstavljat će porezne olakšice”, izjavio je Plenković na početku sjednice Vlade. Najavio je i kako će potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Vlade detaljnije obrazložiti izmjene toga pravilnika.
Podsjetimo, krajem prošle godine Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) od Vlade je zatražila prestanak obračuna poreznih i ostalih davanja na donacije za područja pogođena potresima, ponajprije obračun i plaćanje PDV-a na isporuku dobara i usluga.
Trenutno su donacije novčanih sredstava oslobođene PDV-a, no donacije u obliku isporuke dobara i usluga su predmet oporezivanja. Stoga su poslodavci apelirali da Vlada donese odluku da se “u što hitnijem roku oslobodi donatore, kako pravne tako i fizičke osobe, od plaćanja PDV-a na donacije roba i usluga za borbu protiv učinaka potresa”. I Udruga Glas poduzetnika je prije nekoliko dana poslala dopis Vladi i Ministarstvu financija u kojemu smo zamolili da se rasterete tvrtke koje nesebično pomažu građanima iz Sisačko-moslavačke županije. U ime svih onih koji doniraju u robi i novcu zamolili su da se izmijene odluke u kojima bi se uredili porezno priznati rashodi. Osim toga, tražili su da se donatori roba oslobode od plaćanja PDV-a.”

Izvor : jutarnji.hr

Izdvojeno, Najnovije

Dubrovčani o generalu Marinoviću: ‘Njegovo herojstvo se ne može mjeriti riječima’

Dubrovčani i stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije se opraštaju od generala Nojka Marinovića. Mnogi su na svojim Facebook profilima podijelili riječi zahvale i ganuća uslijed njegova odlaska.

– Njegovo herojstvo i doprinos slobodi koju danas uživamo ne može se mjeriti riječima. Za svoje zasluge odlikovan je brojnim priznanjima, a jednom od rijetkih javnih istupa poručio je kako mlade treba učiti da pamte, a ne da mrze. Uz neizmjernu zahvalnost generale, neka vam je vječna slava i laka hrvatska zemlja – poručio je načelnik Općine Konavle Božo Lasić te dodao kako ga je vijest o njegovom odlasku neopisivo pogodila.

Od Marinovića dirljivim riječima pozdravili su se i u Facebook grupiBranitelji Dubrovnika.

– General Nojko Marinović je bio ratni zapovjednik obrane Dubrovnika u onim najkritičnjim danima dok je grad bio pod potpunom opsadom. Nositelj je više ratnih odličja, a tijekom obilaska položaja 1992. godine teško je ranjen u predjelu glave. General Marinović je danas na žalost preminuo. Njegovoj obitelji izražavam najiskreniju sućut, a njemu vječna slava i hvala. Počivao u miru Božjem – zapisao je dubrovački branitelj Braco Elezović.

Kako mu je bila čast poznavati ga, izjavio je i novinar Andrija Jarak:

‘Umro je general Nojko Marinovic. Ratni zapovjednik obrane Grada. Prvi i najvažniji, u presudnim trenucima opsade. Teško ranjen na prvoj liniji obrane. Nažalost geleri u glavi pretvorili su mu život u patnju zadnja dva desetljeća. Počivaj u miru generale. Bila mi je čast zapovjedniče.’

Podsjetimo, general Nojko Marinović preminuo je u ponedjeljak, 4. siječnja 2021. u OB Dubrovnik nakon duge i teške bolesti.

Izvor : dulist.hr

Društvo, Izdvojeno, Najnovije

Kanadski Hrvati prikupljaju novac za Banovinu

Nakon tragičnog potresa koji je uzdrmao cijelu Hrvatsku te razorio sela i gradove Banovine, u Kanadi su se mobilizirali kanadski Hrvati, njihovi potomci, ali i šire društvo. Najnoviji prilog od 100 000 kanadskih dolara uplatila je jedna od vodećih kanadskih sjeverno-američkih financijskih institucija CIBC preko kanadskog Crvenog križa.

Na čelu poslovne grupe CIBC (Canadian Imperial Bank of Commerce) kanadski je poslovni čovjek hrvatskog podrijetla Victor Dodig. “Potres u Hrvatskoj zahtjeva hitni odaziv svih ljudi pozivu za pomoć nastradalim područjima. Usred ove katastrofe priključujemo se našim klijentima i članovima tima koji su već podržali prikupljanje sredstava za nastradale u potresu“, ističe gosp. Dodig čiji su roditelji imigrirali u Kanadu iz Hercegovine šezdesetih godina.
Najbolji je primjer solidarnosti i humanitarnog aktivizma kampanja na GoFundMe platformi u cijeloj Kanadi koja je već četvrti dan zaredom broj jedan. Do sada je prikupljeno oko 180.000 kanadskih dolara iz svih dijelova Kanade. Nakon potresa, ujutro po kanadskom vremenu, otvorena je GoFundMe kampanja koja je sljedećih nekoliko dana postala broj jedan u Kanadi.

Izvor : vecernji.hr