Vlada je odluku o proglašenju Dana žalosti donijela na sjednici 30. prosinca, dan nakon razornog potresa u kojem je poginulo sedam ljudi.
Jedna je djevojčica život izgubila u Petrinji, petero ljudi u Majskim Poljanama kod Gline i orguljaš u crkvi u Žažini. Ozlijeđeno ih je više desetaka.
Dan žalosti označava se obveznim isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost.
DAN ŽALOSTI ZA STRADALE U POTRESU
Poput Hirošime: Raste broj stradalih, sada je šest poginulih
“Majske Poljane su definitivno najteže stradale, mislim da tu nema deset posto kuća koje su cijele, ni toliko. Ruševine su, zatrpane su obitelji. Još vade ljude iz ruševina. Stradalo je i Glinsko Novo Selo, ali nema žrtava. Ovdje su najveće žrtve”, rekla je dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić
Područje Petrinje nešto iza podneva pogodio je stravičan potres, magnitude 6,2 po Richteru. Prema mišljenju seizmologa, bio je čak 30 puta jači od onog koji je u ožujku pogodio Zagreb.
Gradonačelnik Darinko Dumbović potvrdio je da je u potresu u Petrinji poginulo dijete. Kako kaže, pola grada je razrušeno.
– Ovo je strašno. Ima mrtvih, ima ozlijeđenih. Vidjeli smo jedno dijete da je poginulo na trgu. Centar Petrinje je uništen. Naših sedam inženjera je ostalo zatrpano u ovoj zgradi, ali smo ih uspjeli izvuci. Ovo je katastrofa, šaljite svu pomoć koju imate – rekao je jedan od inženjera koji je otišao procjenjivati štetu.
Prema novim informacijama pet je osoba poginulo u Majskim Poljanama, selu kod Gline. Još se jedna osoba bori za život. Dakle, ukupno šest je osoba zasad poginulo u potresu, među njima i 12-godišnja djevojčica u Petrinji.
Više je desetaka ozlijeđenih, a potraga u ruševinama i dalje traje.
Ozlijeđeni i bolesnici iz Siska, Petrinje i okolice prebacuju se vozilima i helikopterima u zagrebačke bolnice, kao i one u drugim hrvatskim gradovima.
Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić izjavila je da su Majske Poljane, na glinskom području, najteže stradale.
“Majske Poljane definitivno, mislim da tu nema deset posto kuća koje su cijele, ni toliko. Ruševine su, zatrpane su obitelji. Još vade ljude iz ruševina. Stradalo je i Glinsko Novo Selo, ali nema žrtava. Ovdje su najveće žrtve”, rekla je Bakšić Mitić.
Dodala je kako u gradu Glini na igralištu podižu šatore za prihvat unesrećenih i onih koji su izgubili dom te je zamolila sve koji mogu da pomognu, primjerice kontejnerima za stanovanje. “Ovi ljudi nemaju gdje biti, zima je tu”, kaže.
Osnovna škola Glina izvijestila je da su otvorili vrata svoje dvorane za prihvat onih koji nisu u mogućnosti pronaći utočište.
Premijer Andrej Plenković potvrdio je kako je najveći dio centra Petrinje “u crvenom” i velika većina zgrada više nije upotrebljiva. Koordiniranje upravljanja posljedicama potresa uz gradonačelnika preuzimaju sada Damir Trut iz Civilne zaštite i načelnik Glavnog stožera OS RH Robert Hranj.
“U vojarni spremno 500 mjesta za one koji nemaju krov nad glavom, u Topusko u hotel može stotinu ljudi. Kontaktirana je i Karlovačka županija. Svi koji ne mogu u svoje kuće moraju se javiti Crvenom križu i Civilnoj zaštiti, nitko ne smije ostati na hladnom večeras”, dodao je Plenković, kazavši kako su ga kontaktirali brojni europski čelnici koji nude pomoć.
“Ovo je velika šteta i veliki potres, nadamo se da neće biti još dodatnih. Petrinja od jučer praktički nije isti grad više”, dodao je Plenković.
————————————————-
Prema novim inormacijama oko 20 ozlijeđenih u potresu je u bolnici, od toga je dvoje u teškom stanju.
Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut rekao je u utorak popodne da je u Petrinjipas pronašao jednu ženu koja je ostala zarušena i u tijeku je spašavanje, a na još tri lokacije se traga za osobama.
Osam pasa je na terenu u potrazi za stradalima u ruševimana od potresa.
Jedna osoba je još prije sat vremena pronađena i za sada nemamo drugih informacija da bi bilo još osoba pod ruševinama, izvijestio je Trut.
“Spašavatelji iz cijele Hrvatske krenuli su u Petrinju kako bi pomogli u traganju i spašavanju”, objavio je HGSS.
Prve scene iz Petrinje su strašne, pola grada je razrušeno. Čuju se krici, ima ozlijeđenih i poginulih.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je pomoć Hrvatskoj.
U Petrinji je poginulo jedno dijete, potvrdio je gradonačelnik Darinko Dumbović. Radi se o 12-godišnjoj djevojčici.
Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić rekao je u utorak da sisačka bolnica funkcionira unatoč oštećenjima, da se srušilo sve osim zgrade ginekologije i novog središnjeg paviljona no da su svi pacijenti zbrinuti.
„Bolnicu smo kompletno preselili u još nedovršeni objekt koji je trebao biti ovih dana završen, puštamo grijanje i zbrinuti su svi pacijenti s područja Petrinje i Gline”, rekao je župan Žinić. Potvrdio je da je u potresu koji pogodio Petrinju poginula 13- godišnja djevojčica i da je 20-ak osoba ozlijeđeno. Točnih informacija još nemamo, rekao je Žinić.
Pritom je napomenuo kako je u Glini više 200 ljudi ostalo bez domova, te da je Stožer civilne zaštite napravio prijemni centar na sportskom terenu i u sportskoj dvorani.
“Kao da je Hirošima, pola grada mi nema. Nalazim se trenutno pred mrtvom curicom koja je poginula, čekamo pomoć”, rekao je Dumbović.
“Izvukli smo malo dijete od četiri godine, grad je razrušen, ne može se u njemu više živjeti. Katastrofa, majke plaču za djecom, ne znam što mi je u jednom vrtiću, što u drugom. Supruga me zove, palo joj je na glavu nešto. Treba nam pomoć, trebaju nam hitne službe”, zavapio je.
Državni vrh posjetio je pogođeni grad, predsjednik Milanović i premijer Plenković.
Sve raspoložive vatrogasne ekipe iz Zagreba, na putu su prema Petrinji, gdje spasilačke službe i vatrogasci golim rukama pretražuju ruševine.
Iz jednog stambenog višekatnog objekta izvučeni su otac i dijete koji su vozilom Hitne medicinske pomoći prebačeni u bolnicu. Za sada se ne zna kakve su ozljede zadobili, ali su ih odnijeli na nosilima.
Premijer Plenković najavio je da se zbog katastrofalnog potresa ukidaju propusnice u cijeloj Hrvatskoj.
Iz Hrvatskih autocesta u utorak su objavili da će od 15 sati do sutra do 22 sata svim korisnicima omogućiti besplatnu cestarinu na autocesti Zagreb-Sisak.
U razornom potresu oštećen je i most Brest koji se nalazi 2,5 kilometra od Petrinje na prometnici koja taj grad povezuje sa Zagrebom, no njime se vozi uz ograničenje brzine od 30 kilometara na sat, izvijestio je u utorak Hrvatski autoklub (HAK).
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u Petrinji, nakon razornog potresa, da je Hrvatska pokrenula europski mehanizam uzbunjivanja te očekuje da će u kratkom roku početi pristizati sva oprema koja je dobrodošla u ovakvoj situaciji.
“Upravo sam razgovarao s povjerenikom Europske komisije za izvanredna stanja, cijeli niz zemalja je već ponudio pomoć, a na razini EU se organizira pomoć za ono što nam je u ovom trenutku najpotrebnije”, rekao je Božinović
Jak potres osjetio se u 12.20 u Karlovcu i cijeloj Karlovačkoj županiji, štete su neznatne, dojava o ozlijeđenima nema, a Civilna zaštita angažirala je sve snage, rekao je Hini zamjenik načelnika Stožera Civilne zaštite Goran Franković.
Vatrogasci i ostale interventne snage pokrenute su sa razine Karlovačke županije i u očekivanju su zahtjeva s ugroženih područja.Iako još traju izvidi, Franković kaže da prema prvim dojavama ima šteta u samom Karlovcu, ali su “neznatne”.
Neposredno nakon potresa telekomunikacije su izvan funkcije ili rade otežano, a Franković je rekao da “službe između sebe komuniciraju preko radiostanica, dok se preko mobitela probije tek pokoji poziv”.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj kazao je u utorak u Petrinji koju je pogodio razorni potres, trenutno angažirano oko 130 vojnika, a vojnim helikopterima iz sisačke bolnice bolesnici će se prevoziti u Zagreb.
„Vojska je osigurala nekoliko helikoptera, sada su dva u Sisku koji će prevozit bolesnike iz sisačke bolnice u Zagreb”, rekao je Hranj.
Ističe i kako je trenutno u Petrinji oko 130 vojnika s inženjerkom opremom i strojevima kao i nekoliko medicinskih timova koji pomažu unesrećenima. „Još snaga dolazi u Petrinju i u Sisak”, dodao je Hranj.
Potvrdio je i informaciju da se u vojarni u Petrinji planira smjestiti oko 500 ljudi kojima su domovi oštećeni.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) priopćila je da je razorni potres uzrokovao brojne kvarove na elektroenergetskoj mreži i objektima za proizvodnju energije te da su do daljnjega potrošači na području Petrinje i Velike Gorice bez opskrbe, a bez napajanja su dijelovi Siska i Zagreba.
Potres koji je u utorak pogodio Petrinju i središnji dio Hrvatske uzrokovao je brojne kvarove na elektroenergetskoj mreži i objektima za proizvodnju električne i toplinske energije. Uslijed težih kvarova, bez opskrbe su do daljnjega potrošači na području Petrinje i Velike Gorice. Bez napajanja su i dijelovi Siska i Zagreba, navode iz HEP-a.
Dodaju da sve raspoložive ekipe radnika HEP-a otklanjaju kvarove i nastoje što prije uspostaviti opskrbu.
Iz HEP-a mole građane da ne uključuju velika trošila u stanovima i kućama radi vlastite sigurnosti te da bi se uključenja napona uspješno provela. Također, pozivaju građane da radi vlastite sigurnosti u srušenim i oštećenim objektima ne koriste električnu energiju.
Snažan potres izazvao je oštećenja na objektima u Zagrebu, ali zasad nemamo dojava o stradalim ljudima, izjavio je nakon snažnog potresa Hini pročelnik Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić.
Kalinić je rekao da odmah kreću pružiti pomoć stradalima u Petrinji i na ostalom području koje je strašno pogođeno potresom.
Nakon snažnog potresa koji je u utorak u 12,20 sati pogodio Hrvatsku, na području Krapinsko-zagorske županije dojave su o oštećenim objektima u Zaboku, Klanjcu i Kumrovcu, potvrdio je župan Željko Kolar.
Kolar je izjavio da se potres osjetio na području čitave županije te da ima materijalne štete.
„Već me zvalo nekoliko načelnika i gradonačelnika. Rekli su da su njihova mjesta i gradovi stradali, da ima materijalne štete. Ja se samo nadam da nema ljudskih žrtava, da nema teže povrijeđenih. To još uvijek ne znam“, izjavio je župan.
Hitne službe su izašle na teren, a Kolar je kazao da može potvrditi da su došli pozivi s područja gradova Zaboka i Klanjca te općine Kumrovec za potrebom intervencije vatrogasaca.
„Ima porušenih dimnjaka i ostatke ćemo morati maknuti“, rekao je Kolar i dodao da se potres snažno osjetio i u Krapini.
„Ima štete na zgradi Županije. Popucali su zidovi i s unutarnje i s vanjske strane, ali nisu takvog razmjera da se ne bi u zgradi moglo boraviti. Upravo sada i naši domari pregledavaju da vidimo u kakvom stanju su dimnjaci jer to je frekventna ulica, da ne bi slučajno palo na nekoga, ne dao Bog da se netko povrijedi“, izjavio je krapinsko-zagorski župan.
Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba izvijestio je da su danas u 12 sati i 19 minuta, seizmografi Seizmološke službe zabilježili izuzetno jak/razoran potres s epicentrom 5 kilometara jugozapadno od Petrinje.
Snažan potres od 6,2 stupnjeva koji je u utorak oko 12,20 sati pogodio Petrinju, osjetio se i na području cijele Brodsko-posavske županije, izvijestio je županijski stožer Civilne zaštite.
Prema informacijama iz Županijskog centra 112 Slavonski Brod, za sada nema dojava građana o materijalnim štetama na građevinskim objektima, osim dojave iz gradske uprave grada Nova Gradiška o manjoj materijalnoj šteti na zgradi gradske uprave.
Također, nema ni dojava o eventualno ozlijeđenim osobama.
Stožer civilne zaštite Brodsko-posavske županije poziva sve građane na povećani oprez te praćenje sredstava javnog priopćavanja s novim informacijama.
Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice.
Potres se osjetio u cijeloj Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Preuzeto s: novilist.hr
Splitska riva poplavljena: Orkanski vjetar dizao valove i do šest metara
Orkanski udari vjetra u ponedjeljak navečer na srednjodalmatinskom su području stvarali valove na otvorenom moru visoke i do šest metara, dok su u priobalju bili između dva i četiri metra, zapljuskujući obalu i rive.
U Dalmaciji je veći dio dana puhalo jako jugo s olujnim udarima. Navečer je jugo okrenulo na oštro, zatim i na lebić. Tada su u Splitu službeno zabilježeni orkanski udari do 122 km/h, na Crometeo mjernoj postaji Zvjezdano selo Mosor izmjereni su udari do 140 km/h, piše Dalmacija danas.
Poplavili su niži dijelovi obale, a nakon duže vremena more je povremeno plavilo veći dio splitske Rive. Najveći valovi more su dobacivali gotovo do Dioklecijanove palače.
Evo kako je to izgledalo.
Srna o nacionalnom stadionu: ‘Još više će podijeliti Hrvatsku i hrvatske navijače’
Darijo Srna danas je sportski direktor Šahtara. U razgovoru za Novu TV govorio je o svojoj karijeri, ali i nacionalnom stadionu.
“Ide dobro, adrenalina nema kao što si igrač, najbolje je biti sportaš, odradiš svoj trening i ideš kući. Ovako si zauzet od jutra do mraka. Imaš raznih situacija, nekad i konflikta s igračima. Nekad netko želi otići pa netko i produžiti ugovor… To je za mene sve novo. Jako se dobro snalazim i sretan sam”, opisuje trenutno stanje.
Potom se prebacio na reprezentaciju čiji je rekorder po broju nastupa.
“Svaki je rekord tu da se ruši, odigrati jednom za reprezentaciju je ostvarenje sna svakog mladog nogometaša. Ja sam imao privilegiju da 134 puta budem najsretniji čovjek na svijetu. Hrvatska reprezentacija je emocija… Ja bih promijenio sve svoje trofeje za medalju s Hrvatskom. Sve sam tom rečenicom rekao.”
Govorio je i o nacionalnom stadionu.
“Grade se i košarkaške arene, ne znam što se sve ne gradi, da se ne može pomoći da se napravi bolji stadion… Toliko je nogomet promovirao Hrvatsku da bi bilo lijepo da se to napravi”, rekao je pa dodao:
“Ja sam protiv nacionalnog stadiona, to će donijeti još više posljedica. Još više će podijeliti Hrvatsku i hrvatske navijače. U Europi nacionalni stadion imaju Francuska i Engleska, a jedna Italija i Španjolska nemaju nacionalni stadion. Hrvatska zaslužuje igrati u cijeloj Hrvatskoj.”
Govorio je i tome je li mu žao što u njegovo vrijeme Hrvatska više puta nije igrala na Poljudu.
“Nije samo meni žao, nego svima. Pogotovo kad igraš u Hajduku. Kad osjetiš tu poljudsku atmosferu, onda želiš svaku utakmicu igrati u Splitu. Za mene je sasvim logično da Hrvatska igra u Splitu, pa i u Zagrebu, Osijeku, Rijeci… Hrvatska nije samo Zagreb.”
Izvor: narod.hr
Sretan Božić!
Sretan i blagoslovljen Božić želi Vam Vaš portal Sinovi Oluje!
Na Badnjak katolici tradicionalno poste – je li im post obavezan?
Badnjak je, dan uoči svetkovine Božića. Tradicija je među vjernicima da na ovaj dan prakticiraju post i nemrs ili samo nemrs – blagujući riblju hranu.
No, je li post i nemrs na današnji dan obaveza za katolike?
“U našem tumačenju oslanjamo se na Zakonik kanonskog prava (1983.), kojega je za cijelu Latinsku Crkvu proglasio papa Ivan Pavao II. i koji obvezuje sve katolike u svijetu. Crkva propisuje pokorničke dane tijekom godine, a to su svaki petak u godini i korizmeno vrijeme. U te dane vjernici se obvezuju da se na poseban način posvete molitvi, da izvršuju djela pobožnosti i dobrotvornosti, da se odriču sebe, da izvršuju vjernije svoje obveze i da obdržavaju osobito post i nemrs.
Majka Crkva poziva da se uzdržavanje od mesne ili druge hrane obdržava svakog petka u godini, osim ako se podudaraju s nekim danom ubrojenim među svetkovine; nemrs pak i post na Pepelnicu (Čista srijeda) i na Petak muke i smrti Gospodina našega Isusa Krista (Veliki petak). Nekada je post i nemrs bio propisan i na Badnjak (24. prosinca), uoči Bezgrješnog začeća BDM-e (7. prosinca) i uoči Uznesenja BDM-e na nebo (14. kolovoza). Iako ta tri dana više nisu zakonom propisana kao dani posta i nemrsa, vjernici u Hrvatskoj tradicionalno na te dane i dalje obdržavaju post i nemrs.” – objašnjava se na stranici Svetišta Gospe Sinjske.
Na ovo pitanje o postu na Badnjak u časopisu Veritas – glasnik sv. Antuna Padovanskog odgovorio je fra Dragan Smiljan Kožul.
“Već je Bog u Starom zavjetu po Mojsiju i prorocima objavio da prava pobožnost uz unutarnja djela obraćenja, skrušenosti i kajanja, uključuje i izvanjska djela, a to su milostinja, post i molitva. Božji narod je sva ta djela vršio, dapače i naš Gospodin Isus Krist to je svojom praksom i riječima potvrdio, štoviše, on je milostinju, molitvu i post usmjerio “Ocu koji vidi u skrovitosti… i Otac koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti” (Mt 6, 1-18). Zato su i kršćani od apostolskih vremena rado činili ta vanjska djela pobožnosti, ne da bi ih ljudi vidjeli nego da tim djelima slave Gospodina.”
Da bi ta djela svi vjernici činili, Crkva je obznanila pet crkvenih zapovijedi, koje imaju mjesto u sklopu moralnog života. “Obvezatnost tih pozitivnih zakona, koje su proglasile pastoralne vlasti, ima za cilj da vjernicima zajamči prijeko potreban minimum za duh molitve, moralnu založenost i rast ljubavi prema Bogu i bližnjemu” (Katekizam Katoličke Crkve, br. 2041.), prenosi bitno.net.
U brojevima 2042. i 2043. Katekizam nabraja svih pet crkvenih zapovijedi. Peta crkvena zapovijed glasi: “Obdržavaj propisani post i nemrs”. Znači da Crkva propisuje postove i nemrse. Moram ovdje naglasiti da mnogi vjernici ne razlikuju post od nemrsa, te često riječju “post” označavaju i post i nemrs.
Post je uzdržavanje od jela na taj način da se ujutro i na večer uzme samo malo hrane, a na podne se uzme normalan obrok (ručak). Post može biti i stroži, pa je najstroži post onda kada se posti o kruhu i vodi, takozvano “žažinjanje”.
Nemrs je uzdržavanje od mesa i masnih jela. I kod nemrsa ima raznih shvaćanja. Najstrože shvaćanje je ono koje isključuje, ne samo meso i masna jela, nego i jaja, mlijeko i sir.
Crkva za neke dane propisuje i post i nemrs, a za neke samo post ili samo nemrs.
Kada je riječ o sadašnjim crkvenim propisima, imamo samo dva dana strogog posta i nemrsa, to su Čista srijeda i Veliki petak. Nekada je takav strogi post i nemrs bio propisan za Badnjak, te uoči Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i njezina Uznesenja na nebo. Ti dani nisu više zapovjeđeni, jer Crkva zna da se ljudi danas hrane po menzama, što im čini post i nemrs teško obdrživima. Mnogi vjernici, što je hvale vrijedno, tih dana ipak poste. Budući da su post i nemrs molitve tijela, Bog će ih za to nagraditi.
Kada je riječ o nemrsu, Crkva propisuje da se vjernici svih petaka u godini uzdržavaju od uzimanja mesa i mesnih proizvoda.
Što se tiče dana kvatri, Crkva ne propisuje ni post ni nemrs, no i tu vrijedi ono što sam gore spomenuo za Badnjak i ostale nekadašnje dane posta: Bogu je ugodan post i nemrs i sigurno oni koji poste ili održavaju nemrs u kvatrene dane primit će nagradu od “Oca koji vidi u tajnosti”.
Želim na kraju spomenuti da je Kraljica mira u svojim porukama često pozivala vjernike na strogi post i nemrs, petkom, to jest na post o kruhu i vodi. Međutim, ono što je posebno zanimljivo, Kraljica Mira je u svojim porukama naglašavala da je Bogu najdraži post od onoga što čovjeku uništava zdravlje: post od alkohola, droge, pornografije i pretjeranog gledanja televizijskih programa. Blago onima koji poslušaju Gospu i oslobode se tih ovisnosti!”
Izvor: narod.hr
Tajni dokumenti: Komunistička Kina skrivala informacije o virusu represijom i cenzurom
U ranim satima 7. veljače snažni kineski cenzori interneta doživjeli su nepoznatu i duboko uznemirujuću senzaciju. Osjećali su da gube kontrolu.
Vijest da je od COVID-19 preminuo Li Wenliang, liječnik koji je upozorio na neobično novo izbijanje virusa, a kojemu je istodobno policija prijetila, rapidno se proširila medijskim prostorom. Tuga i bijes procurili su društvenim mrežama, a ljudima u zemlji i inozemstvu Wenliangova smrt pokazala je strašnu cijenu instinkta kineske vlade za suzbijanje neugodnih informacija, navodi Večernji list.
Ipak, cenzori su odlučili udvostručiti svoje napore. Upozoravajući na “neviđeni izazov” koji je smrt liječnika Wenlianga postavila te “efekt leptira” koji je možda započeo, dužnosnici su se potrudili potisnuti neugodne vijesti i povratiti pozitivni narativ.
Zaključci su to udruge ProPublica i New York Timesa koji su u svom istraživanju pregledali tisuće tajnih direktiva i ostalih dokumenata koji su procurili u javnost kako bi doznali što se događalo u kineskim medijima u vrijeme samog početka širenja bolesti prouzročene virusom SARS-CoV-2. Iznimno su detaljno razotkrili sustave koji su kineskim vlastima pomogli da oblikuju mišljenje putem interneta tijekom pandemije.
Naložili su portalima da ne šalju notifikacije upozoravajući čitatelje na njegovu smrt. Društvene platforme trebale su postupno uklanjati njegovo ime s popularnih stranica te su aktivirali lažne internetske komentatore da preplave društvene stranice. Naredbe su bile među tisućama tajnih vladinih direktiva i drugih dokumenata koje su pregledali The New York Times i ProPublica.
U vrijeme kada digitalni mediji produbljuju društvene podjele u zapadnim demokracijama, Kina manipulira internetskim diskursom kako bi provodila samo agendu Komunističke partije. Kako bi scenski upravljale onim što se početkom ove godine pojavilo na kineskom internetu, vlasti su izdale stroge zapovijedi o sadržaju i tonu izvještavanja, platile tzv. trolovima da preplavljuju društvene medije i rasporedile sigurnosne snage kako bi prigušile nesankcionirane glasove.
Iako Kina ne krije da vjeruje u krute internetske kontrole, dokumenti pokazuju koliko je napora iza kulisa uloženo u održavanje “čvrstog stiska”. Potrebna je ogromna birokracija, vojske ljudi, specijalizirana tehnologija privatnih dobavljača, stalno praćenje digitalnih vijesti i platformi društvenih medija – i, vjerojatno, puno novca. Potrebno je puno više od pukog prekidača da biste blokirali određene nepoželjne ideje, slike ili vijesti. Kinesko obuzdavanje informacija o izbijanju virusa počelo je početkom siječnja, prije nego što je novi koronavirus uopće bio definitivno identificiran, pokazuju dokumenti.
Budući da se infekcija koronavirusom počela rapidno širiti nekoliko tjedana kasnije, vlasti su zaustavile sve što bi potencijalno Kinu moglo baciti u “negativno“ svjetlo. Sjedinjene Države i druge zemlje mjesecima su optuživale Kinu da pokušava sakriti opseg izbijanja u ranoj fazi. Možda nikada neće biti jasno bi li slobodniji protok informacija iz Kine spriječio da se epidemija pretvori u globalnu zdravstvenu katastrofu. No, dokumenti pokazuju da su kineski dužnosnici pokušali usmjeriti narativ ne samo kako bi spriječili paniku i razotkrivanje štetnih netočnosti na domaćem terenu, već su željeli virus prikazati manje ozbiljnim, a vlasti – sposobnijima, prenosi Net.hr.
Dokumenti uključuju više od 3200 direktiva i 1800 dopisa i ostalih datoteka iz ureda internetskog regulatora zemlje, Kineske uprave za kiberprostor u gradu Hangzhou na istoku. Uključuju i interne datoteke i računalni kod kineske tvrtke Urun Big Data Services koja izrađuje softver koji lokalne vlasti koriste za praćenje internetske rasprave i upravljanje vojskama internetskih komentatora.
Dokumente je The Timesu i ProPublici podijelila hakerska skupina koja sebe naziva CCP Unmasked. Times i ProPublica neovisno su provjerili autentičnost mnogih dokumenata, od kojih je neke zasebno pribavio China Digital Times, web stranica koja prati kinesku cenzuru na internetu.
„Kina ima politički oružani sustav cenzure; pročišćen je, organiziran, koordiniran i podržan državnim resursima ”, rekao je Xiao Qiang, znanstvenik u Školi informacija na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley i osnivač China Digital Timesa. “Također imaju snažan aparat za konstruiranje naracije i usmjeravanje na bilo koju metu s ogromnim razmjerima. Ovo je ogromna stvar”, dodao je. “To nema nijedna druga zemlja.”
Kineski glavni čelnik Xi Jinping stvorio je Kinesku upravu za kineski prostor (engl. “Cyberspace Administration of China”, CAC) 2014. godine kako bi centralizirao upravljanje internetskom cenzurom i propagandom, kao i drugim aspektima digitalne politike. CAC-ova kontrola koronavirusa započela je u prvom tjednu siječnja. Direktiva agencije naložila je da web stranice s vijestima koriste samo vladino objavljeni materijal i da ne povlače nikakve paralele sa smrtonosnim izbijanjem SARS-a u Kini i drugdje koje je započelo 2002. godine, čak i dok je Svjetska zdravstvena organizacija primjećivala sličnosti.
Početkom veljače, sastanak na visokoj razini koji je vodio Xi pozvao je na strože upravljanje digitalnim medijima, a uredi CAC-a u cijeloj zemlji krenuli su u akciju. Direktiva u provinciji Zhejiang, čiji je glavni grad Hangzhou, kaže da bi agencija trebala ne samo kontrolirati poruku u Kini, već i nastojati “aktivno utjecati na međunarodno mišljenje”. Agencijski radnici počeli su dobivati upute o tekstovima koje su trebali promovirati na lokalnim vijestima i društvenim mrežama. Direktive su precizirale koje poveznice trebaju biti na početnim zaslonima web stranica s vijestima, koliko sati trebaju ostati na mreži, pa čak i koji bi se naslovi trebali pojaviti podebljanim slovima.
Internetska izvješća trebala bi predstavljati herojske napore lokalnih medicinskih radnika upućenih u Wuhan, kineski grad u kojem je virus prvi put prijavljen, kao i vitalni doprinos članova Komunističke partije, navodi se u naredbi agencije. Naslovi se trebaju kloniti riječi “neizlječivo” i “fatalno”, navodi se u jednoj direktivi, “kako bi se izbjeglo izazivanje društvene panike.” Prilikom pokrivanja ograničenja kretanja i putovanja, riječ “zaključavanje” ne smije se koristiti. Višestruke direktive naglašavale su da se “negativne” vijesti o virusu ne smiju promicati. Novinskim vijestima rečeno je da ne puštaju izvještaje o donacijama i kupnjama medicinskih potrepština iz inozemstva. Uputa je bila “Izbjegavajte davati lažni dojam da se naša borba protiv epidemije oslanja na strane donacije“.
Smrt liječnika u Wuhanu, Lija Wenlianga, izazvala je buru osjećaja kod građana te je prijetilo da će se društvene mreže istrgnuti iz kontrole CAC-a. Agencija nije imala drugog izbora nego dopustiti izražavanje tuge, iako samo do određene točke. Ako je netko senzacionalizirao priču kako bi generirao internetski promet, s njihovim bi se računom trebalo postupati “strogo”, kaže se u jednoj direktivi.
Dan nakon Lijeve smrti, direktiva je uključila uzorak materijala za koji se smatralo da “koristi ovaj incident za pobuđivanje javnog mnijenja”: video intervju u kojem se Lijeva majka s suzama prisjeća svog sina. Nadzor nije popustio ni u danima koji su slijedili. Lokalni uredi trebali su obratiti posebnu pozornost na objave sa slikama svijeća, ljudima koji nose maske, potpuno crnom slikom ili drugim naporima da incident eskalira.
U Hangzhouu su propagandni radnici u danonoćnim smjenama pisali izvještaje opisujući kako osiguravaju da ljudi ne vide ništa što bi se kosilo s umirujućom porukom Komunističke partije: da je virus čvrsto pod kontrolom. Dužnosnici u jednom okrugu izvijestili su da su zaposlenici koji su ih zaposlili objavili mrežne komentare koji su pročitani više od 40.000 puta, “učinkovito uklanjajući paniku stanovnika grada”.
Istraživači su procijenili da stotine tisuća ljudi u Kini honorarno rade na objavljivanju komentara i dijeljenju sadržaja koji jačaju državnu ideologiju, piše ProPublica. Mnogi od njih su zaposlenici niske razine u vladinim odjelima i stranačkim organizacijama. Sveučilišta su za taj zadatak angažirala studente i nastavnike, a lokalne vlasti održale treninge.
Izvor: narod.hr/vecernji.hr
I Hrvatska obustavlja zračni promet iz Britanije: Prioritet je zaštita zdravlja građana
Hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je na svom Twitteru da će se privremeno obustaviti zračni promet iz Velike Britanije na 48 sati.
”S obzirom na nova saznanja o bržem intenzitetu širenja COVID19 u Ujedinjenoj Kraljevini, Hrvatska će iz mjere opreza privremeno obustaviti putnički zračni promet iz Velike Britanije na 48 sati, dok se ne preciziraju informacije o mogućem novom soju virusa. Prioritet je zaštita zdravlja građana”, napisao je Plenković na Twitteru.
Hrvatska je posljednja u nizu europskih zemalja koja je obustavila zračne veze s Velikom Britanijom nakon pojave novog, zaraznijeg koronavirusa. Putničke letove ranije su prekinule Njemačka, Nizozemska, Belgija i Italija zbog virusa koji se nekontrolirano širi Britanijom.
Izvor: narod.hr
Nakon tragikomičnog filma o Bandiću njemački vlasnik želi ugasiti RTL televiziju?
Na RTL televiziji prikazan je film “Kumek”, a ako nije bilo jasno ranije, sada je. Ako je ovaj film najjači dokaz protiv Milana Bandića, onda za zagrebačkog gradonačelnika nema straha za svibanj 2021. kada se održavaju izbori u hrvatskoj metropoli.
Dario Juričan još je jednom potvrdio izvrstan smisao za loš humor i dojam je da je trebao angažirati svjetonazoru bliskog vicmahera Stipu Mesića da bi fore, shvatljive samo Juričanu, mogle proći i kod običnog naroda.
Pokušao je i s golotinjom i užasnim psovkama, ismijavanjem religije… i to je sve što može zadovoljiti Juričanove istomišljenike jer stvari koje ljudi ne znaju, a koje nisu dokazane, uopće nema. Za gledatelje iz Hercegovine najzanimljiviji je trebao biti pogled na Bandićevu rodnu općinu Grude. Iako Juričan tvrdi da je bio i u Grudama, snimke u duhanu Juričan je mogao napraviti bilo gdje, a kadar s benzinskom crpkom u središtu Gruda pokazuje da je možda ovom redatelju netko dostavio arhivske snimke, a da ih on nije snimao, jer je snimljena crpka zatvorena već godinama. Također, Juričan je namjerno uzeo najružnije kadrove iz općine Grude iz ranijih godina (većina ih preuređena osim hotela Grude koji je lani dobio privatnog vlasnika i uskoro se očekuju radovi) kako bi sramoćenje bilo što uvjerljivije, međutim filmom za koji je dobio kvalitetan iznos novca uspio je samo sebe osramotiti. Iako je govorio da je najveći strah osjećao dok je snimao u Grudama, strahovati je mogao jedino, ako je već bio tu, od ugriza nekog poskoka u duhanu, jer sugovornika nitko nije vidio. Također, na snimkama nema ni silne Bandićeve imovine koju bi i Gruđani, koje Juričan stalno proziva, voljeli vidjeti da vide čime raspolaže najdugovječniji gradonačelnik Zagreba.
Što se samog naslova mog maila tiče, Nijemci bi uistinu mogli razmisliti o gašenju RTL televizije koja nije stavila ni oznaku da film koji sadrži golotinju i psovke ne bi trebali gledati mlađi od 18, 15 ili 12 godina. S obzirom na kvalitetu filma, oznaka je ipak trebala biti: Zabranjeno gledanje mlađima od 120 godina jer RTL i na Sam u kući stavlja upozorenja…
P.S. Iako je ostalo još nekoliko minuta do kraja filma, većina gledatelja ga nije mogla odgledati do kraja. Kada smo mislili da nema ništa očajnije od 2020. godine pojavi se milijunski film Kumek… Ako Juričanu smetaju Hercegovci, pitanje je kako on komentira činjenicu da je čovjek kojeg on podupire, Tomislav Tomašević, podrijetlom iz Bosne (urođeni psihički problem nekih likova je da ako mrze ljude iz Hercegovine, onda još više mrze ljude iz Bosne), a rođak mu je glavni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević kojeg bi zasigurno zgrozio ovakav uradak prepun odvratne psovke koja se na RTL televiziji servira nekoliko dana prije Božića.
Autor: Čitatelj/Grude.com
Preuzeto s: grude.com
Anketa: Gotovo 2/3 Hrvata protiv obveznog cijepljenja
Hrvatski građani podijeljeni su oko toga treba li se cijepiti protiv koronavirusa, pa ih tako 46 posto kaže da će se cijepiti, 44 posto da neće, a deset posto ih još nije odlučilo, pokazalo je istraživanje agencije IPSOS napravljeno za Novu TV.
Osim podijeljenosti stanovnika oko cijepljenja, istraživanje je pokazalo i da sklonost cijepljenju ovisi o starosti ispitanika, ali i regionalnoj te stranačkoj pripadnosti.
Hoće li se Hrvati cijepiti protiv koronavirusa?
Sigurno ili vjerojatno će se cijepiti njih 46 posto, dok čak 44 posto ispitanika – vjerojatno ili sigurno neće. Njih 10 posto još nije odlučilo. Stariji, bez dvojbe, skloniji su cijepljenju i to kako godine idu – sve više ljudi se izjasnilo za cjepivo. Najveća bitka vodit će se za mlade i srednju generaciju. Čak tri četvrtine mlađih od 29 godina, a pitali smo samo punoljetne, nema se namjeru cijepiti ili vjerojatno to neće učiniti, kao i gotovo polovica građana starosti od 30 do 44 godine.
Najveća skepsa vlada među Dalmatincima i građanima sjeverne Hrvatske. Među Ličanima, stanovnicima Banovine i Korduna te potom Zagrepčanima više je onih koji su spremni primiti cjepivo od onih skeptičnih. Kad je riječ o obrazovanju – među visokoobrazovanim građanima najveći postotak ispitanika je za cijepljenje.
Među glasačima platforme Možemo, više je onih koji su za cijepljenje od onih koji su protiv njega, dok su takvi među biračima Mosta u manjini. I jedan zanimljiv podatak – premijer je uvjerio tek 46 posto birača HDZ-a da prime cjepivo.
Zašto ćete se cijepiti?
Kad je riječ o onima koji se žele cijepiti, na prvom mjestu je želja da zaštite sebe, kao i svoje bližnje – tako se izjasnilo njih gotovo 40 posto. Jedna četvrtina želi spriječiti širenje bolesti, dok je njih 14 posto u rizičnim skupinama. Radi posla – to su primjerice zdravstveni djelatnici – cjepivo želi primiti njih 8 posto, a stožer i znanstvenike sluša i to kao razlog navodi 4 posto građana. Ima i ostalih razloga, primjerice, jer to će učiniti okolina.
Zašto se nećete cijepiti?
Kao razlog zbog kojeg se ne žele cijepiti, najčešći odgovor ispitanika je da je cjepivo prebrzo razvijeno. To kaže 26 posto građana. Njih 12 posto se boji nuspojava, a 11 posto ne vjeruje da će im cjepivo pomoći. 9 posto navodi da nisu u rizičnoj skupini i zato misle da ne trebaju primiti cjepivo, dok se 8 posto se ne boji za zdravlje. Isto toliko ispitanika kaže kako nema dovoljno informacija o svemu, a tu je i manji dio koji vjeruje da su cjepiva štetna ili ne pomažu.
Zašto još niste donijeli odluku?
Za onih 10 posto građana koji još nisu donijeli odluku hoće li se cijepiti ili ne, razlozi za to su različiti. Čak 24 posto njih tvrdi kako nema dovoljno informacija o cjepivu. Da je cjepivo prebrzo razvijeno – smatra 16 posto. Nuspojava se boji 8 posto, a neke druge razloge navodi njih 25 posto. Ne zna njih 27 posto.
Treba li cijepljenje biti obavezno?
Gotovo dvije trećine građana smatra da cjepivo ne treba biti obavezno. Slavonci su izrazito protiv, pa onda i Istrijani i Primorci. Među visoko obrazovanima su u većini oni koji su protiv obaveze, a takvi prevladavaju i među biračima stranaka okupljenih oko platforme Možemo. Za obvezno cijepljenje je 30 posto građana. Takvi su u manjini u svakoj regiji, no među Ličanima te stanovnicima Banovine i Korduna postotno ih je više nego li je to slučaj u drugim regijama. I zanimljivo – među biračima nekadašnje SDP-ove koalicije više je onih koji bi propisalo cijepljenje protiv korone kao obavezu, od onih koji se tome protive. Onih koji ne znaju je 6%.
Izvor: narod.hr/dnevnik.hr