Karamarko je donio odluku da ga ne interesira što misli Povjerenstvo i da se neće izuzeti iz odlučivanja o INA-i.
Problem je bio reći da Hrvatska gubi arbitražu i onda zatražiti razgovore s MOL-om, time su se dvostruko smanjivale mogućnosti da INA dođe u hrvatske ruke. Zbog toga sam se ja izložio u javnosti i, nakon što sam popričao s odvjetnicima, rekao da Hrvatska dobro stoji u arbitraži.
Čelnik Mosta i predsjednik Sabora Božo Petrov dao je intervju za Novi list u kojem nije bio pretjerano uvjerljiv. Novinar Dražen Ciglenečki zaista se potrudio s pitanjima, no Petrov ima svoju verziju stvarnosti. Direktno.hr prenosi dio razgovora u kojem čelnik Mosta (ne)objašnjava ustroj stranke, suradnju s HDZ-om oko INA-e i gdje je ‘pukla ljubav’ s Tomislavom Karamarkom i Zoranom Milanovićem.
Tko je izabrao članove Nacionalnog vijeća Mosta?
U Nacionalnom vijeću bit će članovi predsjedništva stranke, ali i oni koji sklope ugovor o pristupanju platformi Mosta. Tako želimo privući sve koji žele sudjelovati u političkim zbivanjima, ali ne namjeravaju biti članovi stranke Most. Četiri člana Nacionalnog vijeća koji nisu članovi Mosta i pet članova predsjedništva stranke činit će Izvršni odbor, koji će donositi glavne odluke kad se Nacionalno vijeće neće moći sastati.
Ne razumijem ljude koji žele upravljati nekom strankom, ali da ne budu njezini članovi.
Niste razumjeli?
Jesam, ali nisam.
Mogu ispočetka.
Ne treba, shvatio sam strukturu Mosta, ali svejedno mi nije jasno što motivira ljude koji hoće voditi stranku u koju se ne žele učlaniti.
Želja nam je i njih uključiti u platformu Mosta, na taj način promoviramo najbolje ljude.
Eto, ima svakakvih ljudi, pa i onih koji žele donositi odluke o stranci koje nisu članovi.
Ima ljudi koji vole slobodu.
Ovakav ustroj Mosta svakako odudara od uobičajene stranačke strukture, ali vi i vaši suradnici u ovih ste nešto više od godina, otkad ste se pojavili na nacionalnoj sceni, ipak postali klasični političari, makar ste to u startu negirali. Ni po čemu niste više posebni, vi ste sasvim obični političari, kao što su to ljudi u HDZ-u, SDP-u, HNS-u… Posebni su, što je vaša bila ambicija, sada u Živom zidu. Je li tako?
Nije.
Kad ste svojeg kuma htjeli ubaciti u upravu Hrvatskih voda, čemu ste prethodno prilagodili statut tog poduzeća, postupali ste kao klasičan hrvatski političar.
Nisam ja predlagao svojeg kuma, a intencija je u tom trenutku bila dobiti što veću širinu ljudi koji mogu kandidirati za tu poziciju u Hrvatskim vodama. Broj dva, željeli smo postići rezultate, tri, najvažnije nam je bilo počistiti sve loše u Hrvatskim vodama. Ni po čemu se ne želim uspoređivati s HDZ-om, SDP-om i drugim strankama.
Da, njima se to ne bi moglo dogoditi. Predsjednici HDZ-a i SDP-a nikad nisu pokušali svoje kumove instalirati u neko javno poduzeće i još prije toga prilagoditi statut njihovim kvalifikacijama. Kod Sanadera, Milanovića ili Karamarka proradio bi politički refleks i rekli bi si: Ne mogu tamo gurati svojeg kuma.
Za razliku od drugih stranaka, mi možemo prihvatiti glas javnosti i reći, u redu, odustat ćemo od toga ako to javnosti nije prihvatljivo.
Isprva vam se činilo da bi stavljanje vašeg kuma u upravu Hrvatskih voda moglo biti javnosti prihvatljivo? Ako prođe, prođe?
Nije nam bio cilj nekoga uhljebiti nego poboljšati rad Hrvatskih voda. Osim toga, od svih ljudi koji dođu s Mostom očekujem i da odu s Mostom. To je također jedna razlika između političkih stranaka i Mosta, kazao je Petrov za Novi list.
Ciglenečkog je, osim ustroja Mosta, zanimao i način funkcioniranja Vlade HDZ-a i Mosta, osobito po pitanju otkupa INA-e.
Uzmimo vašeg Miru Bulja, taj čovjek govori o nacionalnim interesima i valjda dok priča o seksu. Mislite da ga se u javnosti zbog toga još uvijek ozbiljno shvaća?
Ti nacionalni interesi o kojima je gospodin Bulj pričao napravili su to da INA danas nije u mađarskim rukama.
Želite reći da je Karamarko htio INA-u predati u mađarske ruke?
Hoću samo reći da je gospodin Bulj javno pustio glas kada to nitko drugi nije htio. Koliko je zastupnika imalo informaciju o INA-i i MOL-u, a da ju je javno iznijelo? Gdje su nestali hrabrost i odgovornost?
Ponavljam, Bulj je spriječio Karamarka da INA-u izruči Mađarima?
Mi smo uspjeli zaštiti INA-u i predstaviti javnosti što je borba za nacionalni interes, unatoč pritiscima.
Je li Karamarko, dok ste zajedno bili u Vladi, predlagao vama da se Vlada nagodi s MOL-om mimo arbitraže? Na kojoj bi to osnovi bilo?
Karamarko je o tome dovoljno javno govorio. U trenutku kad vaša država vodi arbitražni proces i pokušava se izboriti za najbolji ishod, ne možete kao potpredsjednik Vlade govoriti da država loše stoji u tom sporu. Nije bio problem razgovarati s mađarskom stranom ako ona tom zatraži. Problem je bio reći da Hrvatska gubi arbitražu i onda zatražiti razgovore s MOL-om, time su se dvostruko smanjivale mogućnosti da INA dođe u hrvatske ruke. Zbog toga sam se ja izložio u javnosti i, nakon što sam popričao s odvjetnicima, rekao da Hrvatska dobro stoji u arbitraži.
To bi vam kao potpredsjedniku Vlade bila dužnost i da ste imali informacije da ne stojimo dobro.
Mislim da je to jasno.
Danas je situacija s INA-om u novoj fazi. S premijerom Andrejom Plenkovićem dogovorili ste se o otkupu MOL-ovih dionica.
Da, to je u cilju energetske neovisnosti Hrvatske, a osim toga puno bismo izgubili ako ništa ne poduzmemo s obzirom na to kako je mađarska strana svih ovih godina vodila INA-u.
Kad ste se s Plenkovićem dogovorili da se novac potreban za kupnju MOL-ovih dionica namakne prodajom dijela HEP-a?
Osnovano je povjerenstvo koje će odlučiti o najboljem modelu.
Ako je premijer objavio da je prodaja HEP-a najbolji model to sugerira da je prethodno o tome postignut dogovor. Tako vlade funkcioniraju širom Europe.
O modelu vraćanja INA-e tek se trebamo dogovoriti kroz povjerenstvo, temeljem argumenata i činjenica.
Vi niste prvo osnovali povjerenstvo nego je Plenković prije mjesec dana objavio da se kreće u privatizaciju HEP-a.
Koliko se sjećam, premijer je tada na Novoj tv izjavio da je prodaja dijela HEP-a jedna od opcija.
Dva dana nakon toga izjavio je da je to najbolji model.
Za njega.
Nije vam to smetalo?
Zbog čega bi mi smetalo tuđe mišljenje? Zar nije konstruktivno da se na osnovu svačijih mišljenja odabere najbolji model?
To što govorite vrlo je neobično. Ako imate s HDZ-om Vladu, podrazumijeva se da o ovako krupnoj stvari partneri ne izlaze van sa svojim mišljenjem, a da tek potom kreće usaglašavanje o tome što će se napraviti.
Za mene je ovo pravo na slobodu govora. Različita mišljenja ne znače sukob, mi s našim partnerima ovaj put razgovaramo argumentima i nemam ništa protiv toga da netko ima drukčije mišljenje od mene.
I ubuduće ćete s HDZ-om, suprotno praksi valjda 99 posto europskih koalicijskih vlada, prvo imati javni dijalog, pa ćete se onda dogovarati iza zatvorenih vrata?
Nije ovo bio javni dijalog, premijera su pitali što misli i on je to rekao.
On je javno iznio svoje mišljenje, vi svoje i sad premijer vas uvjerava da prihvatite njegovo mišljenje i obratno?
Nemamo se potrebe međusobno uvjeravati. Povjerenstvo će, temeljem činjenica, donijeti najbolju odluku.
A to nije bilo moguće prije nego što ste vi i Plenković javno rekli za koji ste model zalažete?
Vi se zalažete da mi šutimo kad nam se postavljaju pitanja?
Ne, meni je kao novinaru super to što radite, samo kažem da to odudara od uobičajenog funkcioniranja vlada. Mislio sam da vama ne odgovara kad vas Plenković pokušava dovesti pred svršeni čin, kao u ovom i u slučaju porezne reforme, koju je predstavio, a da vas nije ništa pitao.
Problem bi bio jedino da netko stavi pred nas dokument i kaže, uzmi ili ostavi, bez mogućnosti rasprave. Naša je suradnja vrlo dobra, moja iskustva s premijerom Plenkovićem su pozitivna.
Bolja nego s Karamarkom?
Bolja.
Karamarko je funkcionira po načelu ‘uzmi ili ostavi’?
Podsjetit ću vas na situaciju kad se htjelo smijeniti ljude u obavještajnoj službi.
Karamarko je samo iznosio svoje mišljenje da treba smijeniti Dragana Lozančića, imao je valjda i pravo na slobodu govora. Vi i Orešković imali ste svoje mišljenje o tome.
Nije problem?
Nije.
I onda zbog toga što to nije problem, gospodin Karamarko je odlučio da više neće dati povjerenje Vladi.
On je iskazao nepovjerenje Vladi nakon što je SDP zatražio glasovanje o nepovjerenju Karamarku, s čim ste se vi složili.
Pola sata prije nego što je Karamarko objavio da premijer Orešković više ne uživa njegovo povjerenje, ja sam izjavio da sam spreman odstupiti ako bi Vlada mogla nastaviti bez mene. No, rekao sam i da nije politički dobro da on bude u Vladi ako Povjerenstvo o sukobu interesa ne donese odluku da se gospodin Karamarko nalazio u sukobu interesa.
To sad možete reći i za Martinu Dalić?
Bitno je pričekati odluku Povjerenstva i znati zbog čega su donijeli takvu odluku.
U Karamarkovom primjeru vaš je stav bio jasan, ako Povjerenstvo zaključi da je u sukobu interesa on treba napustiti Vladu. Vrijedi li to i za Martinu Dalić?
Kad je Povjerenstvo donijelo zaključak da je Karamarko u sukobu interesa, on je to negirao.
Kao što sad Plenković negira za Martinu Dalić i ona sama za sebe.
Bitno je pričekati mišljenje relevantnog tijela, dok njega nema nije potrebno dizati tenzije. Ne vjerujem da Martina Dalić neće poštovati odluku Povjerenstva.
Što to znači? Nije Povjerenstvo donijelo odluku da Karamarko mora otići iz Vlade, oni s tim veze nemaju.
Tako je, ali Karamarko je donio odluku da ga ne interesira što misli Povjerenstvo i da se neće izuzeti iz odlučivanja o INA-i.
To nije istina, Karamarko je objavio da neće sudjelovati u procesu odlučivanja o INA-i sve dok Povjerenstvo ne okonča postupak.
A zbog čega je onda oduzeo povjerenje Vladi?
Zato što ste se vi priključili SDP-u koji je njega htio srušiti.
Nisam ja imao nikakve osvetničke porive, da jesam ne bih ponudio da se povučem iz Vlade premda nisam bio ništa kriv. Karamarko je jednostavno procjenio da je on važniji od Vlade i da je njegovo mišljenje važnije od toga što kaže Povjerenstvo i svi drugi. Zašto je tako procjenio? Možda stoga što je mislio da mu može uspjeti preslagivanje, kazao je Petrov u velikom intervjuu za Novi list.
I:direktno.hr