Blog • Stranica 13 od 171 • Sinovi Oluje

Izdvojeno, Najnovije

Ministarstvo branitelja uz HGSS proslavilo dan svetog Bernarda

Veliku ulogu unutar sustava civilne zaštite HGSS je imao i u potresima te poplavama, kao i potragama poput nedavnog pada sportskog zrakoplova Cessna, kazao je ministar Medved

Hrvatska gorska služba spašavanja obilježila je 15. lipnja 2022. blagdan sv. Bernarda, zaštitnika planinara i gorskih spašavatelja, a s njima je u Mariji Bistrici bio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ujedno izaslanik predsjednika Vlade na toj tradicionalnoj proslavi.

Na proslavi su sudjelovali izaslanik Predsjednika RH brigadir Miroslav Kranjčec, izaslanica Predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Maja Grba Bujević, izaslanik Ravnatelja civilne zaštite Darko Majstorović, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, rektor hrvatskog nacionalnog Svetišta Majke Božje Bistričke Domagoj Matošević, načelnik općine Marija Bistrica Josip Milički i načelnica općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec te načelnici lokalnih policijskih postaja Mario Duktaj i Ivica Krivak.

U svečanom mimohodu koji predvodio je pročelnik HGSS-a Josip Granić brojni članovi i prijatelji HGSS-a stigli su do crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje je služena misa, a prigodan program tim povodom održan je nakon misnog slavlja u bistričkom Hotelu Kaj.

Pozdravljajući okupljene u ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministar Medved čestitao je članovima HGSS blagdan njihovog zaštitnika sv. Bernarda. Istaknuo je kako je HGSS nacionalna udruga od javnoga značaja, koja djeluje na dobrovoljnoj i humanitarnoj osnovi i brine o sigurnosti građana 24 sata dnevno.

Podsjetio je da je ta služba članica međunarodnih organizacija i primateljica raznih međunarodnih priznanja poput posebne nagrade Državne službe Ukrajine za izvanredne situacije za otklanjanje posljedica razornog potresa u Petrinji. Veliku ulogu unutar sustava civilne zaštite Republike Hrvatske HGSS je imao i u potresima te poplavama, kao i potragama poput nedavnog pada sportskog zrakoplova Cessna, kazao je ministar Medved.

Blagdan sv. Bernarda, nebeskog zaštitnika planinara, alpinista, skijaša, Alpa i gorskih spašavatelja članovima HGSS-a čestitali su i drugi uzvanici, istaknuvši njihovu ulogu u spašavanju unesrećenih.

HGSS osnovan je 1950. godine kao interna služba Planinarskog saveza Hrvatske, ima 25 stanica širom RH i više od tisuću članova. Osnovni ciljevi su sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći kod kojih je potrebno primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti specijalnu tehničku opremu za spašavanje.

Izdvojeno, Najnovije

Terenske aktivnosti vezano uz potragu za osobama nestalim u Domovinskom ratu

Na jednoj od lokacija na području Požeško-slavonske županije pronađeni su posmrtni ostaci ljudskog podrijetla koji se dovode u vezu s događanjima iz 1991. godine, a lokaciju je posjetio ministar Medved

U potrazi za osobama nestalim u Domovinskom ratu, u organizaciji i koordinaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, 31. svibnja 2022. započela su sustavna terenska istraživanja na više lokacija na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije.

Na jednoj od lokacija na području Požeško-slavonske županije, 13. lipnja 2022. pronađeni su posmrtni ostaci ljudskog podrijetla koji se dovode u vezu s događanjima iz 1991. godine, a lokaciju je 14. lipnja posjetio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Na lokaciji su bili i ravnateljica Uprave za zatečene i nestale Ivona Paltrinieri, načelnik Policijske uprave Požeško-slavonske Željko Grgić, gradonačelnica i predsjednik Gradskog vijeća Pakraca Anamarija Blažević i Miroslav Ivančić.

Nakon ekshumacije posmrtni ostaci biti će prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu poradi daljnje obrade i provedbe DNA analize u svrhu utvrđivanja identiteta.

Usporedno, Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja s sustavnim probnim iskapanjima na području Petrovačke dole kod Vukovara. Kao što smo i najavili ranije, ova aktivnost trajati će duže vremensko razdoblje poradi zahtjevnosti terena.

Podsjetimo, Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja traga za 1838 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata.

O rezultatima terenskih istraživanja po njihovu završetku izvijestiti ćemo javnost.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Izdvojeno, Najnovije

U Vukovaru sahranjen Danijel Rehak

Rehak je pokopan na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru uz sve vojne počasti

Na Memorijalno groblju žrtava iz Domovinskog rata 14. lipnja 2022. uz sve vojne počasti sahranjena je Danijel Rehak, vukovarski branitelj, pukovnik HV-a, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) i Centra za istraživanje ratnih zločina.

Uz obitelj, prijatelje i kolege, pogrebu su nazočili državna izaslanstva, predstavnici županije i grada te udruga iz Domovinskog rata, kao i brojni žitelji Vukovara i drugih krajeva Hrvatske.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved bio je izaslanik predsjednika Vlade, a u izaslanstvu Vlade počast Rehaku odao je i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

„Do posljednjeg trenutka svoga života sve je posvetio svojoj domovini. Neizmjerno smo mu zahvalni na svemu što je učinio i nastavit ćemo tim putem uvijek imajući na umu koliku je žrtvu Danijel Rehak podnio za Hrvatsku i koliko je energije ulagao u ljude koji su prošli pakao srpskih koncentracijskih logora. Na tom tragu nikada se nećemo umoriti, a njemu ostajemo vječno zahvalni“, istaknuo je ministar Medved.

Uz Rehakov odar od njega su se oprostili zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković-Mladi Jastreb i Ivan Lukić-Zolja.

U Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar održana je komemoracija.

Rehak je umro u Osijeku 10. lipnja u 74. godini, a ožalošćenoj obitelji, prijateljima i suborcima na komemoraciji se danas u ime ministra Medveda obratio državni tajnik Špiro Janović, istaknuvši da Vukovar danas ispraća još jednog od svojih branitelja, heroja Domovinskog rata.

“Ovdje smo kako bismo obilježili život i djelo sina ove zemlje i ovog grada koji je istinski bio onakav kakav se svaki roditelj nada da će mu biti djeca”, rekao je Janović i istaknuo da će ga Hrvatska pamtiti kao jednog od onih ljudi na čijoj je patnji i krvi izgrađena, a Vukovar kao čovjeka, profesora, susjeda, sportaša.

“Stvorili smo Hrvatsku, imamo Hrvatsku i bit će je i kada nas ne bude, poručio je Danijel Rehak prije godinu s Kninske tvrđave cijeloj Hrvatskoj, obraćajući se mladima porukom da budu strpljivi i solidarni, da budu odgovorni kao što su i oni bili i da nastave graditi i voljeti Hrvatsku, podsjetio je Janović.
Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić je poručio da „ima ljudi koji odu, a da nikada nisu otišli, ljudi koji su zaslužili da kroz sve nas koje su poznavali i voljeli ostanu trajno prisutni“. Dekanić je istaknuo da se istim žarom kojim se borio u ratu Rehak nastavio boriti i u miru za sve stradalnike Domovinskog rata, a posebno za logoraše srpskih koncentracijskih logora.

Gradonačelnik Ivan Penava je rekao da se Vukovar danas oprašta od Danijela Rehaka “čovjeka koji je bio poznat kao odgojitelj i profesor koji je izgurao mnoge generacije na pravilan životni put“. Dodao je da je u Domovinskom ratu Rehak pokazao svoj pravi karakter, ali i sve godine poslije rata djelujući kroz HDLSKL. Na koncu je rekao kako treba obećati da će biti završeni Rehakovi započeti projekti.

U ime HDLSKL-a od Rehaka se oprostio Dragutin Guzovski riječima kako je bio pravi vođa i predsjednik koji je imao volje, snage i želje da se bori da se istina nikad ne zaboravi. Podsjetio je da je Rehak 1992. u logoru u Sremskoj Mitrovici Međunarodnom crvenom križu imao hrabrosti prijaviti da se stotinjak hrvatskih branitelja vode nestalima, a da su zatočeni tko zna gdje. “Tada je MCK pokrenuo veliku potragu i tada smo prvi put sredinom travnja prestali biti nestali jer smo bili popisani od MCK iz Ženeve. Vratio si nam život jer danas bi Hrvatska tražila stotine ljudi više” , istaknuo je Guzovski.

Obitelj i prijatelji na komemoraciji su se oprostili onako kako je to Danijel Rehak najviše želio, uz zvuke tambure Bosutskih bećara i pjesmu Ne dirajte mi ravnicu.

Sveta misa zadušnica nakon pokopa služena je u crkvi Gospe Fatimske u Borovu naselju.

Izdvojeno, Najnovije

Na današnji dan 1993. Biograd na Moru – srpski zločin nad mladim kupačima na plaži Soline

Na današnji dan prije 24 godine, 14. lipnja 1993. godine, ničim izazvani pobunjeni Srbi napali su Biograd na Moru raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem, s tzv. zvončićima koji su padali na plažu Soline, pri čemu je za samo nekoliko trenutaka poginulo pet mladih osoba: Lidija Vrankulj, Danijela Vidaković, Marijan Polić, Jozo Tomić i Karlo Paić, a sedmero je teško ranjeno.

“Bio je lijep, sunčan dan, rano poslijepodne. Na Solinama je bilo na desetke mladih ljudi, momaka i djevojaka, nešto malo starijih. Netko se kupao, netko se na obali sunčao i izležavao, igrala se briškula, sjedilo se, ćakulalo. Ništa nije slutilo na tragediju, isprekidanim glasom”, priča Sebastian Perišić Mofa, očevidac jednog od najtužnijih dana Biograda.

M-87 Orkan je samohodni višecjevni lanser raketa postavljen na šasiju kamiona. Kazetna bojevna glava sastoji se od 8 čeličnih kontejnera s ukupno 24 protuoklopne mine. Nakon ispaljivanja pad kontejnera usporava padobran, a nakon 2,5 sekunde iz kontejnera se izbacuju mine koje padaju stabilizirane uz pomoć četiri krilca, tzv. zvončići.

“Krv, jauci, plač, užas na Solinama. To je sve čega se sjećam, potom mrak, “pronašao” me je zvončić”, priča Mofa o danu koji je Biograd zavio u crno, potresao Hrvatsku.

Slijedili su mjeseci kome, godine liječenja, osnivanje obitelji.

– Dan danas imam noćne more, u znoju sanjam taj dan za koji nikad nitko nije odgovarao, govori Sebastian Perišić Mofa.

Bilo je to vrijeme poslije akcije Maslenica, vrijeme nadljudske borbe za očuvanje oslobođenog dijela zadarskog zaleđa.

“Orkan je ispaljen najvjerojatnije iz kave, odnosno kamenoloma u Zapužanima, gdje je agresor imao paljbeni položaj. Nedugo potom došla je tužna vijest, cijeli Biograd i Zadarska županija su tugovali, plakali za pet mladih nevinih ljudi. Otac tragično preminule Lidije Vrankulj bio je sa mnom u bojni,” kazao je Banić, zapovjednik JVP Biograd.

Lidija, Danijela, Marijan, Jozo i Karlo danas bi bili u naponu snage, imali obitelj, djecu. Život na oltar domovine položili su iako su bili kilometrima daleko od prvih crta obrane. San o hrvatskoj državi njihove obitelji, poput mnogih hrvatskih obitelji, platile su onim najvrjednijim – životom svoje djece.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Najnovije

Održan treći susret hrvatskih braniteljica

„Prisjetite se kakvu smo žrtvu kao narod za slobodu podnijeli, prenosite to na buduće generacije, neka hrvatski branitelji i braniteljice budu taj svjetionik kako se mladi trebaju odnositi prema svojoj domovini”, poručio je ministar Medved

Na Trećem susretu hrvatskih braniteljica Domovinskog rata održanom 4. lipnja 2022. u Karlovcu okupilo se njih 250 iz svih hrvatskih županija, a s njima je bio i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ujedno izaslanik predsjednika Vlade i pokrovitelj susreta, koji se ove godine održavaju u suorganizaciji Karlovačke županija i Grada Karlovca te PU Karlovačke.

„Prisjetite se kakvu smo žrtvu kao narod za slobodu podnijeli, prenosite to na buduće generacije, neka hrvatski branitelji i braniteljice budu taj svjetionik kako se mladi trebaju odnositi prema svojoj domovini”, poručio je ministar Medved na svečanoj akademiji upriličenoj u Domu HV-a Zrinski.

“Više od 23.000 žena imaju status hrvatske braniteljice, što je oko 4,9 posto ukupnog broja hrvatskih branitelja”, rekao je, pohvalivši ih što organiziraju ovakve susrete i druga događanja te se uključuju u razne aktivnosti, u čemu ih Vlada RH podupire.

Zahvalio je svim hrvatskim braniteljicama i braniteljima na njihovom doprinosu u obrani naše domovine te uručio braniteljske zahvalnice dosadašnjim i sadašnjem organizatoru susreta – Ljiljani Poje iz Vinkovaca, Katici Gašljević Tomić iz Petrinje, Seniji Bosančić iz Splitsko-dalmatinske županije i Sabini Protulipac iz Karlovca. Ujedno je najavio otvaranje Veteranskog centra u Šibeniku, prvoga od četiri koja će biti još u Sinju, Daruvari i Petrinji.

Saborska zastupnica Nada Murganić pozdravila je braniteljice u ime predsjednika Hrvatskog sabora, poručivši im: “Vi niste trebale biti u ratu, niste bile vojne obveznice, a ipak ste uz inat prema agresoru i uz domoljublje, postale ‘žene, majke, ratnice’, pa i danas radite puno na dobrobit Hrvatske”.

Županica Martina Furdek Hajdin zahvalila je braniteljicama što su se uključile u obrambeni Domovinski rat protiv brojem i naoružanjem nadmoćnijeg neprijatelja i time pridonijele da se ostvari “dugo sanjana, slobodna i neovisna država”.

Gradonačelnik Damir Mandić čestitao je braniteljicama što su 90-ih godina bile spremne sebe i cijeli svoj život darovati hrvatskoj domovini, te je poželio da ih ovakvu susreti oplemene.

Predsjednica karlovačkog Kluba žena Domovinskog rata Sabina Protulipac rekla je u ime 700 braniteljica s područja Karlovačke županije kako su sve one ponosne što su utabale put današnjim generacijama djevojaka i žena u redovima Hrvatske vojske i policije.

Govoreći o Karlovačkoj županiji u Domovinskom ratu, braniteljica Marina Uđbinac je podsjetila da je pod okupacijom velikosrpskog agresora bilo 52 posto teritorija i prisjetila se golemih žrtava – poginulih, nestalih, umrlih i ranjenih hrvatskih branitelja i civila, dodavši da je samo na Karlovac palo oko 11.500 neprijateljskih projektila.

U crkvi Presvetog Srca Isusova služena je misa, kojoj je također nazočio ministar Medved, a nakon svečane akademije uslijedio je mimohod braniteljica karlovačkim ulicama te je kod spomen-obilježja na Trgu hrvatskih branitelja odana počast svim poginulim, nestalim i umrlim braniteljima. Vijence su položila izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade te gradova i općina Karlovačke županije, kao i hrvatske braniteljice te predstavnici udruga iz Domovinskog rata.

Mimohod hrvatskih braniteljica završio je milenijskom fotografijom u obliku Karlovačke zvijezde, nakon čega je uslijedilo zajedničko druženje, a najavljen je i idući susret u Vukovaru.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Izdvojeno, Najnovije

Na Jarunu predstavljen Hrvatski model traženja nestalih osoba i proizvodi braniteljskih zadruga

„Ovo je veliki dan za Hrvatsku vojsku i hrvatsku državu, ovo su dani za prisjetiti se svih žrtava koje smo kroz povijest imali, a koje su sanjale i borile se za slobodu u kojoj danas živimo”, poručio je ministar Medved

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske te 31. obljetnice povijesnog postrojavanja Zbora narodne garde, na Dan državnosti 30. svibnja 2022. na ŠRC Jarun održan je tradicionalni taktičko-tehnički zbor Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva hrvatskih branitelja na kojem su predstavljeni naoružanje i oprema te borbena i neborbena tehnika postrojbi Hrvatske vojske i policije, kao i civilne zaštite, vatrogasaca i Crvenoga križa.

TT zbor obišli su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar obrane Mario Banožić te su nazočili pokaznim vježbama Počasno-zaštitne bojne, Pukovnije vojne policije i Zapovjedništva specijalnih snaga. Čestitajući svima Dan državnosti, posebno su se prisjetili svih koji su položili život za samostalnu, neovisnu i slobodnu hrvatsku državu.

„Ovo je veliki dan za Hrvatsku vojsku i hrvatsku državu, ovo su dani za prisjetiti se svih žrtava koje smo kroz povijest imali, a koje su sanjale i borile se za slobodu u kojoj danas živimo”, poručio je ministar Medved.

“Današnji dan je podsjetnik na sve što su Hrvatska vojska i hrvatski branitelji značili za hrvatsku slobodu. Upravo zato drago mi je što hrvatski branitelji i danas sudjeluju u razvoju obrambenog resora i što ih zanima u kojem će se smjeru Hrvatska vojska dalje opremati i modernizirati”, rekao je ministar Banožić.

Ministarstvo hrvatskih branitelja predstavilo je aktivnosti Uprave za zatočene i nestale i Uprave za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata i članove njihovih obitelji, u suradnji s braniteljskim zadrugama.

Tako je javnosti predočena i približena suradnja Ministarstva hrvatskih branitelja s Ministarstvom obrane u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu te žrtava Drugog svjetskoga rata i poslijeratnoga razdoblja. Prikazana je provedba aktivnosti izvida, terenskih istraživanja, probnih iskapanja, ekshumacija i identifikacije te pogrebne skrbi o žrtvama Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Posjetitelji su ovim putem dobili uvid u aktivnosti traženja nestalih osoba putem videoprojekcije nastale tijekom neposrednog provođenja terenskih istraživanja djelatnih timova Uprave za zatočene i nestale u suradnji s djelatnicima Pododsjeka za ekshumacije Opslužne bojne Zapovjedništva za potporu Glavnog stožera OSRH i djelatnicima Vojno–obavještajne satnije Gardijske oklopno-mehanizirane brigade HKoV-a te putem realnoga prikaza zajedničkoga rada, odnosno demonstracije pretraživanja terena snimanjem lokacije iz zraka i geološkim radarom.

Izlaganjem metodologije rada na panoima i osobnim prezentiranjem rada te promidžbenim materijalima Uprava za zatočene i nestale, u suradnji s MORH-om kao logističkom potporom, približila je javnosti metodologiju svoga rada – Hrvatski model traženja nestalih osoba, čiji je temeljni cilj vraćanje dostojanstva žrtvama Domovinskog rata te Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Braniteljske zadruge tradicionalno su predstavile svoje domaće proizvode, projekte i usluge. Ove godine na sajmu je sudjelovalo 20 braniteljskih zadruga iz svih krajeva Hrvatske, a posjetitelji su mogli pogledati i kupiti različite proizvode kao što su maslinovo ulje, svježe i sušeno voće, orašaste plodove, voćna vina i likere, prirodne voćne sokove, džemove, med, eterična ulja i ljekovito bilje, prirodnu kozmetiku, razne vrste konzerviranog povrća, suhomesnate proizvode i čvarke, ali i pletenu galanteriju poput košara i sjedalica od vrbovog pruća, proizvode za kućanstvo i poljoprivredu, kao i tradicionalne ručne radove te razne druge rukotvorine. Pojedine braniteljske zadruge su, pak, predstavile provedbu svojih EU projekata koji se odnose na razvoj društvenog poduzetništva i zapošljavanje ranjivih društvenih skupina.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Izdvojeno, Najnovije

Na današnji dan: Sjećanje na Vitez i 10. lipnja 1993.

Brutalno ubojstvo osmero djece granatom koju su ispalili pripadnici muslimanske vojske Armije BiH na dječje igralište u Vitezu 10. lipnja 1993. godine, bit će obilježeno diljem Bosne i Hercegovine i regije.

Mladi hrvatski aktivisti će sutra, 10. lipnja u 20 sati u brojnim gradovima BiH (Livno, Mostar, Vitez, Široki Brijeg, Orašje itd.) te u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Split) zapaliti osam bijelih svijeća u sjećanje na jedan od najstrašnijih događaja u Domovinskom ratu. Cilj im je pokazati da ubijena djeca nisu zaboravljena i da još ima onih koji se bore za istinu.

Tog kobnog 10. lipnja petero je djece poginulo je na mjestu, a troje je naknadno umrlo od posljedica, u bolnici. Ostala djeca dobila su trajnu tjelesnu invalidnost. Za zločin nikad nitko nije odgovarao!

Živote su izgubili: Boris Antičević (1983.), Dražen Čečura (1978.), Sanja Garić, (1975.), njezin brat Milan Garić (1981.), Velimir Grebenar (1981.), njegova sestra Augustina Grebenar (1984.), Sanja Križanović (1978.) i Dragan Ramljak (1978.)

Još tragičnije je što je tada bio potpisan sporazum o prestanku sukoba između sukobljenih strana.

Dan ranije su general Milivoj Petković (načelnik Glavnog stožera HVO) i general Rasim Delić (načelnik Glavnog štaba Armije BiH) u Kiseljaku sastavili sporazum o prestanku sukoba između sukobljenih strana. Taj je sporazum je proširen i potpisan sljedeći dan kada i stupa na snagu.

Prema Član(k)u 1., koji je nosio naziv “Prestanak neprijateljstva”, dogovoreno je da: “Počevši od 14.00 sati 10.juna/lipnja 1993. godine, uspostavit će se apsolutni prekid vatre (op. a.) i zamrzavanje vojnih aktivnosti, uključujući vojne pokrete, raspoređivanje snaga i dalju fortifikaciju”.

Međutim, istoga dana, u 20:45 h, iz područja pod nadzorom ABiH, Šljivičice i Kruščice, ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 mm, koja je pala u Podgradinu, jedno od naselja Viteza, i napravila spomenuti zločin i tragediju. Iako je mjesto stradanja snimljeno kamerama, za nekoliko je dana na jednoj švicarskoj televiziji objavljeno kako je riječ o događaju gdje su “Hrvati pobili muslimansku djecu”.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Najnovije

Na današnji dan 1991. Vlado Laučan – prva žrtva rata u Zapadnoj Slavoniji ubijena mučki hicem u leđa

Prva žrtva Domovinskog rata sa područja Zapadne Slavonije, grada Pakraca, ubijena je mučki hicem iz šume u leđa. Njegovo ime je Vlado Laučan, bio je policajac, branitelj i dragovoljac Domovinskog rata u najteže vrijeme za opstanak hrvatskog naroda.

Čak je i njegov pogreb bio obilježen prijetnjama četnika i lokalnih srpskih teritorijalaca. Četnika koji su se u napadima na Hrvate pozivali na ugroženost od fašista, antifašizam i „Titovu armiju“ – govor koji u Hrvatskoj ima odjek i 2019 g.

Vlado Laučan je svoj posao obavljao sa „srcem“, bez kalkulacija, bez vidljivog straha za svoj život – govori Miroslav Ivančić, predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika. Ubijen na današnji dan 1991. godine, a do danas nitko nije odgovarao za taj zločin, piše 24sata.hr

Pakrac – središte velikosrpske pobune protiv Hrvatske

Vlado Laučan rođen je 31. oujka1961. godine u Pakracu u hrvatskoj obitelji koja i u vremenu komunizma držala do vjere i svoga naroda, ističe Ivančić. Iako je Pakrac prije Domovinskog rata bio grad sa raznim nacionalnostima, relativnu većinu gradu čine Srbi, kojih je prema popisu iz 1991. bilo 42,8%, dok je Hrvata bilo 37%. Slična situacija je bila i u Lipiku koji je pripadao općini Pakrac , gdje je živio jednak broj Hrvata i Srba, negdje oko 40%.

Pakrac je odabran od velikosrba da bude središte pobune protiv Hrvatske, a Hrvatima. Česima i drugim stanovnicima namijenjena je bila grobna jama ili etničko čišćenje ako su imali sreće preživjeti velikosrpski teror.

Vlado sa svojom obitelji živi u Prekopakri koju čine uglavnom katolici Hrvati i nešto Čeha.

Vlado se s mladićima iz Pakraca javlja u obranu svog grada

– Početkom demokratskih promjena u Hrvatskoj komplicira se situacija i u bivšoj općini Pakrac koju čine sadašnji gradovi Pakrac i Lipik. Srbi se organiziraju, a Hrvati naivno vjeruju da do rata neće doći. Razmišljaju “pa neće valjda oni pucati po nama, zajedno živimo, ženimo se međusobno, kumovi smo jedni drugima”… – priča Ivančić.

Međutim, krajem veljače i početkom ožujka 1991. godine sve je postalo jasno. Vlado se kao i ostali mladići u Pakracu javlja da stane u obranu svog grada i domovine.

– Vlado svoj posao obavlja u vrlo složenoj situaciji, miniraju se ulazna vrata župne crkve Uznesenja blažene Djevice Marije u Pakracu, kapelica Svetog Josipa na ulazu u Pakrac, kuće viđenijih Hrvata, noćima se čuju hitci iz vatrenog naoružanja, zvukovi helikoptera tzv. JNA, šire se informacije o podijeli oružja, o napadu pobunjenih Srba skoro svaki vikend. To što su tada radili hrvatski policajci u Pakracu više nije bio posao policajca, već ratnika, tajnih službi, političara – naglašava Ivančić.

U takvoj situaciji „rata bez objavljenog rata“, prisjeća se Ivančić, Vlado Laučan je 09.06.1991. godine u popodnevnim satima upućen sa kolegom na zadatak „kontrole prometa“ na prometnici između Pakraca i Daruvara, u šumovitom dijelu na skretanju za tzv. Toranjski put.

Hrvatski junak ubijen mučki: iz šume hicem u leđa

– Moramo napomenuti da to nije bila klasična regulacija prometa, da netko ne bi netko pogrešno shvatio okolnosti, prije bi se to moglo nazvati „kontrolni punkt“. U kasnim popodnevnim satima iz šume, hitcem u leđa ubijen je Vlado Laučan. Odmah je upućena Specijalna policije „Omege“ iz Bjelovara, izvršena je pretraga terena, no na žalost ubojica nije otkriven – ističe Ivančić te dodaje kako se među građanima brzo proširila priča o identitetu ubojice, međutim do danas nitko nije odgovarao za taj zločin.

– Ni sahrana nije protekla u ozračju mira i pijeteta prema žrtvi, puštane su informacije o napadu na pogrebnu povorku i slično, međutim ništa i nitko nije mogao spriječiti Pakračane, Lipičane i veliki broj domoljuba iz cijele Hrvatske da dođu na Vladin posljednji ispraćaj. Toliki broj ljudi nikada nije nikoga ispratilo u Pakracu na posljednje počivalište i vjerojatno i neće – govori Ivančić.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Najnovije

Na današnji dan 1997. Dolazak Vlaka mira i predsjednika Tuđmana u grad heroj – Vukovar

Dana 8. lipnja 1997. krenuo je iz Zagreba u Vukovar Vlak mira u kojem se nalazio hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, najviši politički dužnosnici, crkveni velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora i brojni drugi uglednici iz javnog života.

Taj vlak označio je na simboličan način povratak okupiranog grada Vukovara u teritorijalni integritet Hrvatske.

Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman s brojnim hrvatskim dužnosnicima i uzvanicima, predstavnicima svih županija, članovima diplomatskoga zbora i novinarima, Vlakom mira, koji je sačinjavala kompozicija od 21 vagona (broj županija Hrvatske) doputovao je 8. lipnja 1997., svečano ispraćen iz Zagreba, u Vukovar. Tamo ga je svečano dočekalo mnoštvo Hrvata iz čitave Hrvatske, predstavnika svih nacionalnih manjina i predstavnika UNTAES-a.

Vlak se kraće vrijeme zadržao u Vinkovcima gdje ga je pozdravima i pjesmom dočekalo nekoliko tisuća oduševljenih ljudi. Na dijelu željezničke pruge kod Borova Naselja, vlak je kamenovala skupina Srba. Na sreću, nitko nije stradao, jedino je razbijeno nekoliko prozora.

U Vukovaru ispred željezničkog kolodvora počela je svečanost s hrvatskom državnom himnom i minutom šutnje za poginule heroje – branitelje Vukovara. Pozdravljajući skup, prijelazni upravitelj general Klein je podsjetio na riječi predsjednika Tuđmana u Belom Manastiru da je sudbina Hrvata i Srba u njihovim rukama.

Obraćajući se okupljenom narodu, predsjednik Tuđman pozvao je na praštanje jer pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih zala, a hrvatski narod to ne želi niti je želio ovdje u Vukovaru. Dolazak u Vukovar, simbol hrvatske patnje, otpora, težnji za slobodom i povratkom na istočne granice, na hrvatski Dunav, znak je naše odlučnosti da želimo mir, pomirbu, da želimo stvarati primirje i da više nikad ne dopustimo da nam se dogodi ono što nam se dogodilo u Vukovaru. Ovu hirošimsku panoramu usred Europe, grad Vukovar lakše ćemo obnoviti u materijalnom smislu, ali teško u našem sjećanju, rekao je dr. Tuđman.

Dolaskom Vlaka mira u Vukovar, Hrvatska se zauvijek vratila na svoje istočne granice, na obale Dunava. Bio je to završetak velike bitke koja je započela još za vrijeme Jugoslavije kada su srbijanski komunisti, dobar dio projugoslavenskih komunista u Hrvatskoj i JNA zaprijetili uništenjem Hrvatima. To su svom silinom pokušali učiniti 1991, kada su zaustavljeni do tada svijetu nepoznatim herojstvom golorukog naroda protiv treće najjače vojne sile Europe.

Povratak u Vukovar bio je kruna Oluje 1995,. životnog djela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i neugasive želje Hrvata za slobodom u svojoj državi.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Najnovije

Na današnji dan 1993. poginuo legendarni hrvatski košarkaš Dražen Petrović

Na današnji dan 7. lipnja 1993. poginuo je u automobilskoj nesreći u Njemačkoj hrvatski košarkaš Dražen Petrović, jedan od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena.

Nesreća se dogodila oko 17 sati i 20 minuta na kišnoj autocesti A 9, kod gradića Denkendorfa, dvadesetak kilometara sjeverno od bavarskog grada Ingolstadta. Dražen se vozio u crvenom Volkswagen Golfu, spavajući na suvozačkom sjedalu, a automobilom je upravljala njegova djevojka Klara Szalantzy, njemačka manekenka i košarkašica. Na stražnjem sjedalu bila je Hilal Edebal, mlada turska košarkašica, koju su usput povezli. Iz suprotnog je smjera dolazio kamion, koji je pokušavajući zaobići jedno vozilo izgubio kontrolu, probio središnju ogradu i ispriječio se na cesti. Vidljivost je bila vrlo slaba i Golf je udario u kamion, tako da je Dražen poginuo na licu mjesta.

Dražen Petrović – neponovljivi genij iz Hrvatske

Svoju sjajnu karijeru počeo je u rodnom gradu Šibeniku gdje je lokalnom prvoligašu „Šibenki“ sa 17 godina (!) donio prvi naslov prvaka tada izuzetno jake jugoslavenske lige u čuvenom ispolitiziranom finalu protiv favorizirane Bosne iz Sarajeva. Naime, u Jugoslaviji su hrvatski klubovi bili pod posebnom pažnjom komunističke politike i po svaku cijenu ih se nastojalo držati „na uzdi“.

U vrijeme kada je to bilo političko pitanje i kada su se političkim i drugim pritiscima najbolji hrvatski sportaši trebali skoncentrirati u Beogradu, gdje su se stvarali „politički“ sportski prvaci Crvena Zvezda u nogometu i Partizan u košarci, pokojni Dražen odolijeva tim pritiscima i odlazi u zagrebačku Cibonu.

Taj potez dovođenja Dražena, pod vodstvom genijalnog stratega Mirka Novosela, odaslao je Cibonu u sam vrh europske košarke. Predvođena „velikim Draženom“ Cibona osvaja dvije titule europskog prvaka 1984. i 1985., i utire put potpunoj dominaciji hrvatske klupske košarke u Europi u drugoj polovini 80-ih koja je hrvatskim klubovima donijela pet naslova prvaka Europe!

Veliki Real iz Madrida uvijek je želio Dražena koji je ih je gotovo sam pobjeđivao u svim utakmicama. Tako je u svoje redove uspio dovesti i Petrovića. Nakon dvije sezone u Realu, odlazi u NBA gdje postaje igrač Portlanda, a 1992. prelazi u newyorške Netse gdje ostvaruje prosjek od preko 20 koševa po utakmici. Tako postaje prvi europski igrač koji utire put Europljanima u NBA.

Te ratne 1992. osvaja s novom i mladom reprezentacijom Hrvatske srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Barceloni u čuvenom finalu protiv najbolje košarkaške reprezentacije svih vremena predvođene Michaelom Jordanom – američkog „dream teama“.

Hrvati nikada nisu prežalili Dražena

Pogibija i smrt Dražena Petrovića odjeknula je bolno među Hrvatima te ratne 1993. Nevjerica se očitovala i na licima ljudi koji su svakodnevno gledali smrt u oči tih godina. Svi su se pitali: „Zar i Dražen?“

Svoj posljednji počinak Dražen Petrović našao je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Tisuće ljudi koje dolaze sa tihom molitvom na njegov grob svakodnevno paleći svijeće dokazuju da Hrvati i nakon više od 20 godina nisu zaboravili „svog Dražena“.

Taj izuzetni sportaš i veliki domoljub ostao je trajno zapisan u srcima hrvatskih ljudi i hrvatskog naroda.

Izvor: narod.hr