Blog • Stranica 75 od 171 • Sinovi Oluje

Društvo, Izdvojeno, Politika

Uz Kanadu, još bi 4 države mogle odbiti suglasnost: Hrvatsko iseljeništvo ne može ostvariti svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo!

Na parlamentarnim izborima borit će se i za glasove Hrvata u iseljeništvu. No ove godine u nekim zemljama glasanje je upitno zbog koronakrize. Kanada Hrvatskoj nije dala suglasnost za organizaciju izbora na svom teritoriju, a to će vjerojatno učiniti još četiri zemlje, te tako Hrvatsko iseljeništvo neće moći ostvariti svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo!

No, Hrvati u Kanadi, zbog koronavirusa, 5. srpnja teško će na birališta. Tamo već godinama glasuje i Hrvatica Ana Bačić.

“Svi mi koji glasamo u Kanadi, a radi se o broju od najviše 1000 glasača, imamo čvrste veze s domovinom i Kanada, koja je demokratska zemlja, svima garantira ljudska prava. Smatram da bez obzira na izvanredno stanje da bi nam kanadska vlada trebala omogućiti izlazak na birališta”, kaže Ana.

Iako je iz Kanade odbijena suglasnost za provedbom izbora, ministar vanjskih i europski izbora Gordan Grlić Radman za Novu TV poručuje kako to ipak nije gotova stvar. Radi se na tome da i Hrvati u Kanadi glasuju. ”Ulažemo diplomatske napore. Naša je želja omogućiti hrvatskim građanima glasovanje, to je građansko pravo”, kazao je Grlić Radman.

Četiri zemlje vjerojatno će odbiti suglasnost

Zasad 16 zemalja planira dopustiti glasovanje Hrvatima – Argentina, Australija, Bugarska, Danska, Japan, Kosovo, Norveška, Slovenija, Ukrajina. Odluku tek trebaju donijeti 22 zemlje, a četiri će vjerojatno odbiti suglasnost.

”Zasad su Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Irska i Nizozemska rekli da vjerojatno neće dati suglasnost. DIP je objavio da je zadnji rok za to 20. lipnja zbog tehnike pripreme i slanja materijala na biračka mjesta diljem mjesta”, rekla je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva Ana Lovrin.

U Irskoj je prije četiri godine glasovao tek jedan Hrvat. Njihova uvjetna nesuglasnost nije pretjerano pogodila Jakova Rakića koji u Irskoj živi tri godine. “Dok sam živio u Hrvatskoj uredno sam izlazio, ali dok sam ovdje ne izlazim na zbore jer mislim da ljudi koji nisu tamo ne bi trebali odlučivati ni o čemu”, kaže Jakov.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine iz inozemstva je stiglo 20.000 glasova. Vladajuća stranka u Saboru ima dva zastupnika dijaspore, a tu je i Željko Glasnović. A najviše glasova već tradicionalno stiže iz Bosne i Hercegovine te Njemačke. BiH je dopustila glasovanje, dok Nijemci još razmišljaju.

Zašto HDZ nije stvorio uvjete za dopisno i e-glasovanje iako je to obećao?

Irska je nakon Kanade druga zemlja koja je odlučila ne dati suglasnost za organiziranje glasanja na hrvatskim parlamentarnim izborima zbog epidemije koronavirusa.

U Irskoj je na glasovanje na parlamentarnim izborima 2016. izašla jedna osoba, dok ih je u Kanadi bilo ipak nešto više – njih 405.

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Irskoj je na birališta izašlo 102 birača.

Umjesto da se u uvjetima pandemije, građanima zbog njihove sigurnosti, kao i transparentnosti uvede dopisno i elektroničko glasovanje, vladajući HDZ, kao i oporbeni SDP tu mogućnost rezolutno odbijaju.

Podsjetimo, HDZ-ov izborni program iz 2016. godine navodi kako je plan: uvesti dopisno glasovanje na svim lokalnim, parlamentarnim i izborima za predsjednika/cu države te kako će uvođenjem i korištenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvoriti preduvjete za elektroničko e-glasovanje. U ovogodišnjem se programu za predstojeće parlamentarne izbore mogućnost uvođenja dopisnog i elektroničkog glasovanja ne spominje.

Hoće li s popisa 50-ak država u kojima su se ranije provodili izbori otpasti još neka, pouzdano će se znati nakon 20. lipnja.

Hrvatsko iseljeništvo tretira se kao građane drugog reda

Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.

Hrvatski državljani izvan domovine imaju pravo glasa mogu glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i to u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, stoga su neki putovali i po stotinama kilometara kako bi konzumirali svoje ustavom zajamčeno biračko pravo.

Udruga U ime Obitelji jasno je utvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.

“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju prijeći i po 8 sati da bi mogli glasovati.

Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.

Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok je bivši ministar Kuščević tvrdio kako elektroničko glasovanje u Hrvatskoj nije moguće, iako su ga teleoperateri i HAKOM-a demantirali.

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jesu olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.

“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.

Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je za Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.

Isto je istaknula i dr. Natalija Kanački:

“HDZ i SDP nisu dorasli izazovu da se u novonastalim okolnostima pandemije koronavirusa svim hrvatskim državljanima u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske omogući elektroničko glasovanje. Ne samo da je upitno na koji način ćemo mi u Hrvatskoj izaći na parlamentarne izbore i kakve će mjere biti na snazi, već i na koji način će glasovati naša dijaspora koja može ostati zarobljena u žarištima pandemije. Podsjećam da oni moraju prolaziti stotine i tisuće kilometara da bi došli do glasačkih mjesta.”, upozorila je i dodala:

“Podsjećam da smo 2014.g. i 2018.g. kroz referendumske inicijative tražili uvođenje dopisnog i/ili elektroničkog glasovanja. Još nam je svježe sjećanje na ukradeni referendum. Hoće li nam HDZ-SDP ukrasti i ove izbore za zastupnike u Hrvatski sabor?”

Preuzeto s: narod.hr

Izdvojeno, Najnovije, Obrazovanje

Državna matura počinje danas: Kreće se s polaganjem testa iz hrvatskog jezika na A razini

Pisanjem testa iz hrvatskoga jezika na A razini počinje ovogodišnja Državna matura koja se održava u posebnim uvjetima zbog pandemije koronavirusa.

Prijavljeno je više od 32.000 pristupnika koje će nadzirati oko 7.000 nastavnika.

Ljetni termin ispita državne mature trajat će od 8. lipnja do 3. srpnja, ali u dva bloka: prvi od 8. do 24. lipnja u kojemu će se polagati obvezni predmeti, a drugi od 25. lipnja do 3. srpnja kada će biti ispiti iz izbornih predmeta.

Prva je provjera iz hrvatskoga jezika – test i esej. Prvi pišu oni maturanti koji su prijavili ispit iz hrvatskoga jezika na A razini. Oni će tako danas u 9 sati početi pisati test iz hrvatskoga jezika.

U utorak 9. lipnja, pisanju testa iz hrvatskoga jezika na B razini pristupit će njihovi kolege koji su odabrali tu razinu ispita. Esej na A razini maturanti će pisati 10. lipnja, a na B razini 12. lipnja, a i svi ovi ispiti počet će u 9 sati.

Drugi ispitni tjedan počet će testovima iz materinskih jezika nacionalnih manjina: češkoga, mađarskoga, srpskoga i talijanskoga koji će maturanti pisati u ponedjeljak, 15. lipnja, s početkom u 9 sati.

Istoga dana u 14 sati maturanti će polagati ispit iz grčkoga jezika. Sljedeći dan, 16. lipnja u 9 sati maturanti će pisati esej iz materinskih jezika nacionalnih manjina, a u 14 sati ispit iz latinskoga jezika na A ili B razini.

Ispiti iz stranih jezika počet će 17. lipnja polaganjem njemačkoga u 9 sati i španjolskoga jezika u 14 sati na obje razine.

Ispit iz engleskoga jezika na A razini na rasporedu je 18. lipnja u 9 sati, dok će se u 14 sati polagati francuski jezik na obje razine. Engleski jezik na B razini maturanti će polagati 19. lipnja u 9 sati, a istoga dana u 14 sati talijanski jezik na obje razine.

Blok obveznih predmeta završit će ispitima iz matematike: 23. lipnja na A razini i 24. lipnja na B razini.

Drugi ispitni blok državne mature, u kojemu se polažu izborni predmeti, počet će 25. lipnja ispitima iz fizike u 9 sati i glazbene umjetnosti u 14 sati, a 26. lipnja maturanti će polagati ispite iz psihologije (9 sati) i logike (14 sati).

Zadnji tjedan mature počet će 29. lipnja ispitima iz biologije u 9 sati i filozofije u 14 sati. Maturanti će 30. lipnja polagati likovnu umjetnost u 9 sati i geografiju u 14 sati, a 1. srpnja kemiju (9 sati) i sociologiju (14 sati).

Politika i gospodarstvo na rasporedu su 2. srpnja u 9 sati, a etika i vjeronauk u 14 sati, a 3. srpnja maturanti će polagati informatiku (9 sati) i povijest (14 sati).

Rezultati ispita bit će objavljeni 15. srpnja, rok za prigovore je 17. srpnja, a konačni rezultati bit će objavljeni 20. srpnja. Maturantima će se svjedodžbe podijeliti 22. srpnja.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Najnovije, Svijet, Zdravlje

Blaćenje klorokina završilo znanstvenim skandalom

Kako se Svjetska zdravstvena organizacija i prestižni medicinski časopis Lancet udaljavaju od upitnih podataka koje pruža medicinska analitička tvrtka Surgisphere, postali su jasni posljednji motivi u vezi užurbane demonizacije hidroksiklorokina.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nesretno je u srijedu nastavila testirati patentirani malarijski lijek hidroksiklorokin kao mogući lijek protiv Covid-19, nakon što je pauzirala taj krak kliničkog ispitivanja „Solidarnosti“ na temelju podataka koji su navodno pokazali da su lijekovi pridonijeli većoj stopi smrti među ispitanicima. Ispostavilo se da ti podaci potječu od malene američke tvrtke koja se bavi analitikom zdravstvene zaštite pod nazivom Surgisphere, a nazvati je neispravnom bilo bi pretjerano dobrotvorno.

Ne samo da tvrtki Surgisphere nedostaje zdravstvene stručnosti; budući da njezini zaposlenici uključuju zabavljača iz filmova za odrasle i pisca znanstveno-fantastičnih romana, već je i šef te tvrtke Sapan Desai navodno, uz suradnju pomoćnika, odobrio studije koje su bile namijenjene ocrnjivanju hidroksiklorokin, lijeka koji je već temeljito ”izdemoniziran” u medijima zahvaljujući promoviranju Donalda Trumpa kao ubojice. Svi se podaci prikupljaju u vlasničkoj bazi podataka koja navodno sadrži istinski ocean u stvarnom vremenu, detaljne podatke o pacijentima, ali zanimljivo, oni ne postoje u postojećoj medicinskoj literaturi.

Studija koju je u javnost ”onečišćenu” pustila Surgisphere, pokazala je povećani rizik od bolničkih smrti i srčanih problema, dok lijek navodno (prema studijima ove tvrtke) nema koristi za liječenje Covid-19, čime se potvrđuju inklinacije zdravstvenih stručnjaka koji su negodovali u vezi razvoja lijeka, što se navodno ne bi mogli nastaviti zbog nedostatka profita i Trumpovog neprekidnog bio-terorizma. Italija, Francuska i Njemačka ubrzo su zabranile hidroksiklorokin, kao razlog navodeći ”povećani rizik za nuspojave, s neznatnim ili nikakvim dobrobitima za zdravlje pacijenata”.

No takve bezočne optužbe koje su objavljene protiv lijeka koji bi potencijalno mogao spasiti živote i za čije se djelovanje već provjereno zna, pogotovo zato što je lijek bio više nego uspješan u liječenju od malarije, lupusa i artritisa, koje su se mogle čuti od takozvanih ”svjetski renomiranih zdravstvenih stručnjaka”, uključujući i francuskog DidieraRaoulta, mogle su nastati samo kao potpomognute od strane industrijskih predrasuda. To bi zahtijevalo ignoriranje brojnih postojećih studija koje su dokazale da je hidroksiklorokin koristan u liječenju ranih stadija koronavirusa, kao i anegdotskih izvješća koja su govorila o tome da je na tisuće liječnika uspješno primijenilo ovaj lijek.

To također zahtijeva vjerovanje naglo nastalim tvrtkama, koje nemaju prisutnost niti u medijima niti na internetu, što je dovelo do donošenja odluka koje bi mogle utjecati na živote milijuna. Nije da nisu postojali znaci upozorenja koji su sugerirali na to da je Surgisphere nešto više od top analitičke tvrtke za medicinske podatke, kakvom se ona prikazivala. Tvrtka je započela kao tvrtka za reklamiranje osnovana 2008., koja je većinu od svojih 11 zaposlenika zaposlila prije dva mjeseca. Tako kažu istraživanja koja je obavio The Guardian. No bez obzira na to, tvrtka tvrdi kako posjeduje ogromnu međunarodnu bazu podataka od 96.000 pacijenata i 1.200 bolnica širom svijeta. Jedan od stručnjaka koji je bio intervjuiran rekao je da bi za nacionalne agencije za statistiku bilo teško postići u nekoliko godina ono što je Surgusphereu navodno pošlo za rukom u nekoliko tjedana, nakon čega je tu njihovu bazu podataka nazvao ”vrlo vjerojatno lažnom”. No nitko iz Lanceta ili WHO-a nije pomislio na to da ”poklonjenom konju pogleda u usta”; ne kada je taj dar zabio kolac u srce hidroksiklorokina kao potencijalnog načina liječenja za Covid-19.

Iako su australski znanstvenici pronašli nedostatke u podacima Surgispherea nakon objave Lancetove studije od 22. svibnja, ukazujući kako je broj umrlih od koronavirusa koje navodi ta studija i koji dolaze ih pet bolnica prešao cjelokupan broj umrlih od koronavirusa u cijeloj Australiji koji je dotad zabilježen, Lancet umjesto da je istražio kakva je zapravo tvrtka Surgisphere i zašto je učinila takvu ogromnu pogrešku u izvještavanju o broju umrlih, jednostavno je objavio malenu ispravku u odnosu na australske podatke i tako umirio sve vezano uz tu kontroverzu.

Potpuni frontalan napad na hidroksiklorokin bio je dopušten i ništa u vezi njega nije se analiziralo. U isto vrijeme, ”mainstream” mediji nastavljali su pumpati podatke podrške za remdesivir; skupi i netestirani lijek kojeg je osmislila tvrtka Gilead, koja je dosad poznata po lošim rezultatima u pogledu kliničkih ispitivanja i neuspjehu u pogledu traženja lijeka za Covid-19. To što je hidroksiklorokin označen kao lijek koji nije za pacijente znali da je službeno mrtav što se financiranja tiče, dok će remdesivir i svaki drugi lijek koji dobije zeleno svjetlo jako puno ljudi učiniti vrlo bogatima. Možda je pravi razlog za mržnju prema hidroksiklorokinu micanje pažnje javnosti od pravih problema. Nekoliko medija izjavilo je kako je Trump želio zaraditi novac od tog lijeka (koji košta oko 60 centi po piluli), no čak i Snopes, koji nije ljubitelj ”Velikog narančastog čovjeka” morao je odmahnuti rukom na takvu špekulaciju.

The Lancet i New English Journal of Medicine su sa zakašnjenjem objavili ”izražavanje zabrinutosti” zbog studije koju je navodno Surgisphere napravio u vezi hidroksiklorokina, kao i to da se obavila neovisna studija. No problem toga da će neke zdravstvene organizacije pristrano prihvatiti neka testiranja na neke lijekove, dok će odbaciti druga vjerojatno neće ovdje stati.

Lancetova studija jedva je pokazala da hidroksiklorokinu nedostaje efikasnosti u liječenju Covid-19. Višestruka ispitivanja koja su proveli u Nacionalnom zavodu za zdravstvo SAD-a na hospitaliziranim (tj. teško bolesnim) pacijentima s koronavirusom dala su loše rezultate, ali čak i najvjerniji zagovaratelji lijeka priznaju da ne pomaže pacijentima u završnoj fazi ili jako bolesnim pacijentima. Raoult je čak tvrdio da je Francuska zabranila uporabu lijeka svim bolesnicima, osim najteže bolesnih, u cilju diskreditacije kao liječenja. Američki Nacionalni zdravstveni instituti objavljivali su studije u svom časopisu Virology, u kojima je klorokin predstavljen kao “moćan inhibitor SARS infekcije koronavirusa” još 2005. godine, dok “kralj koronavirusa” Anthony Fauci ocrnjuje lijek kad god dobije priliku za to.

Sve dok se na Covid-19 gleda kao na izvore zarade provo, dok se na pitanja o ljudskim pravima gleda kao na druga po redu (ili treća, ili deseta …), tretmani koji nisu profitabilni uvijek će biti marginalizirani u korist skupih i često manje učinkovitih lijekova. Profesionalna proizvodnja lijekova već je ubila stotine tisuća, ako ne i milijuna, samo u SAD-u. Izvlačenje profita iz zdravstvene zaštite može pomoći kako bi broj preminulih ostao što je moguće niži.

Kraj članka ćemo dopuniti s dvije nove informacije. Iako mudru šuti, New English Journal of Medicine je ranije objavio jednu drugu studiju iste privatne američke kontraverzne tvrtke Surgisphere, koji ćemo također propitati. 4 člana tima koji su objavili studiju u Lancetu su se upravo ogradili od studije, jer im nije dozvoljen pristup podatcima.

Zapadni znanstveni časopisi su definitivno kompromitirani, kao i odluke koje su se pozivale na objavljene studije. Ostaje pitanje odgovornosti zbog posljedica neliječenja klorokinom, gdje se moglo spasiti na tisuće izgubljenih života.

Preuzeto s: logicno.com

Društvo, Izdvojeno, Kultura

Policija podigla kaznenu prijavu za kriminal u projektu Rijeka kao Europska prijestolnica kulture 2020. – pogodovalo se tvrtki iz Srbije?

Osumnjičenici su, kako se doznaje, zaposlenici Rijeke 2020, i to B.F., I.G., B.G.P., D.B., I.M. i J.P., a tvrtka kojoj se navodno pogodovalo je Studio Berar rental iz Srbije.

Nakon provedene istrage, policija kazneno tereti ukupno šest hrvatskih državljana, u dobi od 31 do 49 godina, za kaznena djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, a prema neslužbenim informacijama, radi se o ljudima iz tvrtke Rijeka 2020, zaduženima za provedbu projekta Europska prijestolnica kulture.

Prema navodima Policijske uprave primorsko-goranske, tereti ih se da su, kao članovi stručnog povjerenstva u postupku javne nabave, provedenom krajem prošle godine, kao najpovoljnijeg ponuditelja izabrali tvrtku sa sjedištem u stranoj državi, iako ona nije ispunjavala tražene uvjete te je trebala biti diskvalificirana. Time su počinili kazneno djelo nezakonito pogodovanje zato što je riječka tvrtka s izabranom tvrtkom sklopila ugovor o poslovanju veće materijalne vrijednosti.

Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, radi se o oko 1,6 milijuna kuna vrijednom poslu nabave pozornice s krovom i audiovizualnom opremom za otvorenje EPK, koje se 1. veljače održalo u riječkoj luci. Osumnjičenici su, kako smo neslužbeno doznali, zaposlenici Rijeke 2020, i to B.F., I.G., B.G.P., D.B., I.M. i J.P., a tvrtka kojoj se navodno pogodovalo je Studio Berar rental iz Novog Sada, koja nije imala potvrde da nema poreznog duga prema Republici Hrvatskoj, zbog čega je morala biti isključena iz javne nabave. Slučaj je otkrila Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave (DOKOM), koja je sve i prijavila policiji.

U PU PG ističu da je, zbog sumnje u počinjenje navedenog kaznenog djela, nakon završetka kriminalističkog istraživanja, protiv svih osumnjičenika podnijeta kaznena prijava mjerodavnom državnom odvjetništvu.

Već ranije je projekt Rijeka kao Europska prijestolnica kulture izazvao ne samo kontroverze i zgražanje velikog dijela javnosti projektom zbog pojedinih postava, već je bio i meta državne revizije koja je pronašla nepravilnosti.

Za spot od 3 minute platili 550.000 kuna

Podsjetimo, ovaj projekt prvi puta se našao u središtu javnosti u ožujku prošle godine kada je objavljeno kako je za spot u trajanju od 3 minuta u kojem se pokazuju zvončar (pokladničar), astronaut, našminkani muškarac u ženskom baletnom kostimu, žena varioc, ronioc i punkerica isplaćeno 550.000 kuna. Redatelj spota bio je Dalibor Matanić, a spotom se trebao prikazati Grad Rijeka ususret otvaranju projekta. Unatoč tome spotom su dominirale uglavnom puste, napuštene ili čak derutne lokacije uz iznimku nekoliko kratkih kadrova poznatijih riječkih lokacija. Spot su inače financirale Turistička zajednica Grada Rijeke i Turistička zajednica Primorsko-goranske županije.

U sklopu projekta Rijeka 2020. – EPK, na riječkom Korzu objavljen je plakat zastave SFRJ-a, a svečano otvorenje pod motom ‘Luka različitosti’ u HNK Ivana pl. Zajca vodio je transvestit.

Tom je prilikom potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica uručila riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu plaketu koju EU dodjeljuje za iznimno kvalitetnu pripremu programa.

Izvor: narod.hr/jutarnji.hr

Društvo, Izdvojeno, Obitelj

Papa povodom svjetskog dana društvenog priopćavanja: ‘Dobra priča može nadići granice prostora i vremena’

Na 7. vazmenu nedjelju, a ove godine to je nedjelja 24. svibnja, u Katoličkoj Crkvi se proslavlja Dan sredstava društvenih komunikacija. Svake godine uz tu nedjelju poglavar Katoličke Crkve upućuje prigodnu poruku.

Tako je ove godine papa Franjo uputio poruku za 54. Svjetski dan sredstava društvenog priopćavanja pod nazivom: »Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku« (Izl 10, 2). Život postaje priča.

Poruku u nastavku prenosimo u cijelosti.

»Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku« (Izl 10, 2). Život postaje priča

Želio bih ovogodišnju Poruku posvetiti temi pripovijedanja, jer vjerujem da, ako se ne želimo izgubiti na svome putu, moramo udisati dah istine sadržane u dobrim pričama. Priče su to koje izgrađuju, a ne ruše; priče koje nam pomažu ponovno otkriti korijene i snagu koji su potrebni da zajedno krenemo naprijed. Usred konfuzije glasova i poruka kojima smo obasuti sa svih strana potrebna nam je ljudska priča koja nam govori o nama i ljepoti koja prebiva u nama; priča koja svijet i ono što se u njemu zbiva zna gledati s pogledom punim nježnosti; priča koja nam može reći da smo dio tkanja života; priča koja otkriva isprepletene niti kojima smo povezani jedni s drugima.

1. Istkati priče

Čovjek je biće koje pripovijeda. Još od malih nogu gladni smo priča jednako kao što osjećamo glad za hranom. Bilo da su u obliku bajki, romana, filmova, pjesama, vijesti… priče utječu na naš život čak i ako toga nismo svjesni. Često odlučujemo što je ispravno ili pogrešno na temelju ličnosti i priča koje smo upijali u sebe. Priče ostavljaju svoj trag na nama, oblikuju naša uvjerenja i naša ponašanja. One nam mogu pomoći da razumijemo i kažemo tko smo.

Čovjek nije samo jedino biće koje treba odjeću da bi pokrilo svoju golotinju (usp. Post 3, 21), nego je također jedini koji ima potrebu pripovijedati o sebi, “zaodjenuti se” u priče kako bi zaštitio svoj život. Mi ne tkamo samo odjeću, nego i priče: naime, čovjekova sposobnost “tkanja” (latinski texere) upućuje i na tekstil i na tekstove. Svevremenske priče imaju zajednički “tkalački stan”: njihova struktura predviđa “junake”, uključujući i one obične, svakodnevne, koji se, slijedeći svoj san, hvataju u koštac s teškim situacijama i bore protiv zla, vođeni snagom koja im ulijeva hrabrost – snagom ljubavi. Uranjajući u priče možemo pronaći razloge da se junački nosimo sa životnim izazovima.

Čovjek je pripovjedač zato što je biće u nastajanju, koje sebe otkriva i obogaćuje u tkanjima danâ svojega života. Ipak, od samog početka, naša je priča ugrožena: kroz povijest se migolji zlo.

2. Nisu sve priče dobre

»Onog dana kad budete s njega jeli… vi ćete biti kao bogovi« (usp. Post 3, 4): zmijina napast unosi u tkanje povijesti čvrsti čvor koji treba razvezati. “Ako budeš posjedovao, postat ćeš ovo, postići ćeš ono…”, šapuću oni koji i dan-danas koriste tzv. storytelling u instrumentalne svrhe. Kolike nas priče omamljuju uvjeravajući nas da, ako želimo biti sretni, trebamo stalno imati, posjedovati i konzumirati. Gotovo ni ne opažamo koliko postajemo pohlepni za tračevima i klevetama, koliko nasilja i neistina konzumiramo. Često s komunikacijskih razboja umjesto konstruktivnih priča koje služe jačanju društvenih veza i kulturnog tkiva izlaze destruktivne i provokativne priče koje uništavaju i trgaju krhke niti suživota. Skupljajući neprovjerene informacije, ponavljajući banalne diskurse i tvrdnje koje su lažne, ali uvjerljive, nasrćući na druge porukama mržnje ne pomažemo u tkanju ljudske povijesti, nego čovjeka lišavamo njegova dostojanstva.

No dok su priče koje se koriste u instrumentalne svrhe i moć kratkoga vijeka, dobra priča može nadići granice prostora i vremena. Stoljećima kasnije ostaje aktualna jer hrani život.

U doba u kojem je falsifikacija sve sofisticiranija i postiže zapanjujuće razmjere (deepfake), treba nam mudrost kako bismo mogli prigrliti i stvarati lijepe, istinite i dobre priče. Potrebna nam je hrabrost da odbacimo lažne i zle priče. Potrebni su nam strpljivost i moć raspoznavanja kako bismo ponovno otkrili priče koje nam pomažu da ne izgubimo nît vodilju usred mnogih današnjih razdora. Potrebne su nam priče koje će iznijeti na vidjelo istinu o nama samima, također u skrovitom junaštvu svakodnevnog života.

3. Priča nad pričama

Sveto pismo je Priča nad pričama. Koliko je samo događaja, naroda i pojedinaca u njemu prikazano! Ono nam pokazuje od samoga početka Boga koji je i Stvoritelj i istodobno Pripovjedač. On, naime, zbori svoju Riječ i sve nastaje (usp. Post 1). Svojom riječju Bog sve poziva na život, a kao vrhunac stvara muškarca i ženu kao svoje slobodne sugovornike koji zajedno s njim oblikuju povijest. U jednom od psalama stvor govori Stvoritelju: »Jer ti si moje stvorio bubrege, satkao me u krilu majčinu. Hvala ti što sam stvoren tako čudesno […] kosti moje ne bjehu ti sakrite dok nastajah u tajnosti, otkan u dubini zemlje« (139, 13-15). Nismo rođeni cjeloviti, već nas treba neprestano “tkati”, “prȅsti”. Život nam je darovan kao poziv da nastavimo tkati onu “čudesnost” koju predstavljamo mi sami.

U tome smislu Biblija je velika povijest ljubavi između Boga i čovjeka. U njenom središtu je Isus: njegova povijest privodi punini Božju ljubav prema čovjeku i istodobno čovjekovu povijest ljubavi prema Bogu. Čovjek će tako biti pozvan, iz naraštaj u naraštaj, prepričavati i čuvati sjećanje na najznačajnije zgode iz te priče nad pričama, zgode koje mogu najbolje prenositi smisao i značenje onoga što se zbilo.

Naslov ovogodišnje Poruke preuzet je iz Knjige Izlaska, temeljnog biblijskog izvješća koje svjedoči o Božjem zahvatu u povijest svoga naroda. Kad mu Izraelova djeca uzdižu svoj vapaj, Bog sluša i sjeća se: »Bog… sjetio se svoga saveza s Abrahamom, Izakom i Jakovom. I pogleda Bog na Izraelce i zauze se za njih« (Izl 2, 24-25). Plod Božjeg sjećanja je oslobađanje od tlačenja, oslobađanja koje se zbiva nizom znakova i čudesa. Gospodin tada otkriva Mojsiju značenje svih tih znakova: »da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku što sam učinio Egipćanima i kakva sam znamenja izvodio među njima, kako biste znali da sam ja Jahve« (Izl 10, 2). Iskustvo Izlaska uči nas da se znanje o Gospodinu prenosi poglavito pripovijedanjem, iz naraštaja u naraštaj, o njegovoj trajnoj prisutnosti. Bog života nam se objavljuje kroz priče o životu.

Isus nije o Bogu govorio apstraktnim diskursima, nego prispodobama, kratkim pričama preuzetim iz svakodnevnog života. Tu život postaje priča, a zatim, za slušatelja, priča postaje život: ta priča ulazi u život onih koji je slušaju i mijenja ga.

Evanđelja su također priče, i to ne slučajno. Dok nas upoznaju s Isusom, ona su “performativna”[1] s obzirom na Isusa; suobličuju nas njemu. Evanđelje traži od čitatelja da bude dionikom iste vjere kako bi mogao dijeliti isti život. U Ivanovu Evanđelju nam se kaže da Pripovjedač u pravom smislu riječi – Riječ – postaje priča: »Jedinorođenac – Bog – koji je u krilu Očevu, on ga obznani« (Iv 1, 18). Upotrijebio sam izraz “obznani” jer izvornik exegésato može se prevesti i kao “objavi” i kao “obznani”. Bog se osobno utkao u naše čovještvo i tako nam je dao novi način oblikovanja naših povijesti.

4. Povijest koja se obnavlja

Kristova povijest nije baština iz prošlosti; to je naša povijest, trajno aktualna. Ona nam pokazuje da je Bogu toliko stalo do čovjeka, našega tijela i naše povijesti da je postao čovjek, tijelo i povijest. Također nam govori da ne postoje beznačajne ili male ljudske priče. Nakon što je Bog postao povijest, svaka ljudska povijest u stanovitom je smislu Božja povijest. U povijesti svake osobe Otac ponovno vidi povijest svoga Sina koji je sišao na zemlju. Svaka ljudska povijest ima neuništivu vrijednost. Zato čovjek zaslužuje priče koje su na njegovoj visini, na očaravajućoj visini koja ostavlja bez daha na koju ga je Isus uzdigao.

»Vi ste – pisao je sveti Pavao – pismo Kristovo… napisano ne crnilom, nego Duhom Boga živoga; ne na pločama kamenim, nego na pločama od mesa, u srcima« (2 Kor 3, 3). Duh Sveti, ljubav Božja, piše u nama. I dok u nama piše usađuje u nas dobrotu i stalno nas na to podsjeća. Podsjećati znači dovesti u srce (tal. “ri-cordare”, nap. pr.), “pisati” na srcu. Po Duhu Svetom svaka priča, čak i ona koja je pala u najveći zaborav, čak i ona koja izgleda kao da je pisana na najiskrivljenijim crtama, može pružiti nadahnuće, može se iznova roditi kao remek-djelo i postati dodatak Evanđelju. Poput Augustinovih Ispovijesti. Poput Hodočasnikove ispovijesti svetog Ignacija. Poput Povijesti jedne duše Terezije od Djeteta Isusa. Poput Zaručnika, poput Braće Karamazova. Poput nebrojenih drugih priča koje su na divan način oslikale susret između Božje slobode i čovjekove slobode. Svaki od nas zna različite priče koje imaju miris Evanđelja, koje svjedoče o ljubavi koja preobražava život. Te priče traže da ih se dijeli, prepričava i oživljava u svakom dobu, na svakom jeziku, svim sredstvima.

5. Povijest koja obnavlja nas

U svaku veliku priču ulazi naša vlastita priča. Dok čitamo Sveto pismo, zgode iz života svetaca, ali i one tekstove koji su uspjeli proniknuti čovjekov duh i pokazati njegovu ljepotu, Duh Sveti je slobodan pisati u našemu srcu, obnavljajući u nama sjećanje na to tko smo u Božjim očima. Kad se sjetimo ljubavi koja nas je stvorila i spasila, kad ljubav postane dijelom naših svakodnevnih priča, kada svoje dane ispredamo nitima milosrđa, mi tada okrećemo drugu stranicu. Više nismo sputani sponama žaljenja i tuge, sponama nezdravog sjećanja koje nam zatvara srce, nego, otvarajući se drugima, otvaramo se samoj viziji velikog Pripovjedača. Pripovijedati Bogu našu priču nikad nije beskorisno, čak i kada kronika događaja ostaje nepromijenjena, značenje i perspektiva se mijenjaju. Ispričati našu priču Gospodinu znači ući u njegov pogled suosjećajne ljubavi prema nama i prema drugima. Njemu možemo pripovijedati priče koje živimo, njemu možemo donositi ljude i povjeravati situacije. S njim možemo ponovo povezati tkanje života, krpajući pukotine i rupe u njemu. Koliko nam je samo svima to potrebno!

Pogledom velikog Pripovjedača – jedinog koji ima neograničen pogled – približimo se potom protagonistima, našoj braći i sestrama, koji su s nama akteri današnje povijesti. Dà, jer na pozornici svijeta nitko nije suvišan i svačija je priča otvorena mogućoj promjeni. Čak i kad pričamo o zlu možemo ostaviti prostora otkupljenju, možemo prepoznati usred zla također dinamizam dobrote i dati mu prostora.

Nije riječ, stoga, o tome da slijedimo logike onih koji se služe umijećem pričanja priča (storytelling) niti o tome da oglašavamo neku stvar ili sebe same nego da se spomenemo toga tko smo u Božjim očima, da svjedočimo ono što Duh piše u našim srcima i otkrivamo svakom pojedincu da njegova priča sadrži u sebi divne i čudesne stvari. Da bismo mogli to učiniti povjerimo se ženi koja je u svome krilu istkala čovještvo Božje i, govori nam Evanđelje, ispredala u sebi sve događaje iz svog života. Djevica Marija je, naime, sve čuvala i o tome razmišljala u svome srcu (usp. Lk 2, 19). Zamolimo za pomoć nju, koja je znala krotkom snagom ljubavi razvezati čvorove života:

O Marijo, ženo i majko, u tvome se krilu istkala Božja Riječ. Ti si svojim životom pripovijedala veličanstvena Božja djela. Slušaj naše priče, pohrani ih u svome srcu i neka budu tvoje i one priče koje nitko ne želi čuti. Nauči nas prepoznati dobru nît koja se provlači kroz povijest. Svrni svoj pogled na zapetljane čvorove u koje se zapleo naš život paralizirajući naše sjećanje. Tvoje nježne ruke mogu razvezati svaki čvor. Ženo Duha, majko povjerenja, nadahnjuj također nas. Pomozi nam istkati priče o miru, priče o budućnosti. I pokaži nam kako ih zajedno živjeti.

Rim, pri Svetom Ivanu Lateranskom, 24. siječnja 2020., spomen svetog Franje Saleškog.

Izvor: narod.hr

Društvo, Izdvojeno

Pogledajte koju su poruku poslali BBB kod Kamenog križa u Vukovaru

BBB, navijači Dinama, kod Kamenog križa na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru poslali su važnu poruku.

“Zločincu u uniformama hrvatska realnost. Na kraj će im stati hrvatska mladost. Hrvatima rešetke i patnja Srbima zaštita i pratnja MUP ili SUP. Ćao inspektore”, stoji u poruci koju su objavili na Facebooku.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Vijesti

Pljuskovi s grmljavinom: U području Posavine i Karlovca moguće i 50 litara kiše po četvornom metru

Tijekom srijede, osobito prijepodne, u nekim će hrvatskim krajevima biti i obilnije kiše, gdjegod i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom, a osobito se u Dalmaciji ne smije isključiti mogućnost nevremena s tučom.

Dodatne bi nevolje u kopnenom području mogao prouzročiti i često umjeren, mjestimice i jak, na udare i olujan sjeveroistočnjak, na Jadranu većinom još jača bura – na sjevernom dijelu lokalno vjerojatno i s orkanskim udarima, piše HRT.

I dok će razmjerno vjetrovito biti i u četvrtak, posebice u prvom dijelu dana, oblaka će biti zamjetno manje nego u srijedu, ponegdje vjerojatno i nimalo. Sunčano će biti i u mirniji petak te ponovno malo vjetrovitiju subotu, kad će dnevna temperatura zraka uz južni i jugozapadni vjetar ponovno porasti. No jutra će u petak i subotu u većini krajeva, osobito unutrašnjosti, biti najsvježija u ovome tjednu.

Već u nedjelju ponovno je velika vjerojatnost za novu promjenu vremena, na kopnu i sjeverni vjetar, na sjevernom dijelu Jadrana buru, osobito u kopnenom području i pad temperature te u većini krajeva kratkotrajnu kišu.

I ta moguća kiša dodatno će ublažiti posljedice dosadašnje suše, a i smanjiti opasnost od požara otvorenog prostora, koja je ovoga proljeća već ponegdje bila neuobičajeno visoka.

“U srijedu će na istoku Hrvatske prevladavati oblačno s povremenom kišom, pa i u obliku pljuskova s grmljavinom, posebno ujutro i prijepodne, kad mjestimice mogu biti i obilniji. Poslijepodne će kiša postupno prestati, a ponegdje će se i dijelom razvedriti. Puhat će umjeren i jak sjeverni te sjeveroistočni vjetar”, prognozira HRT.

Razmjerno vjetrovito bit će i u središnjoj Hrvatskoj, gdje će također glavnina kiše pasti prijepodne, a ponegdje će biti i obilna, posebice u dijelu Posavine te na širem karlovačkom području, gdje može pasti i više od 50 litara po četvornom metru. Popodne će se sa zapada razvedravati.

U Gorskom kotaru i Lici bit će prevladavajuće oblačno, prijepodne kišovito, i uz obilniju kišu. Prema večeri kiše će biti sve manje, a na zapadu će se naoblaka raskidati. Na sjevernom Jadranu promjenljivo uz mjestimičnu kišu ili poneki pljusak praćen grmljavinom, vjerojatnije u prvom dijelu dana. Puhat će jaka i vrlo jaka bura, podno Velebita s olujnim i orkanskim udarima.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije bit će promjenljivo oblačno, ponegdje s kišom, pa i u obliku pljuskova s grmljavinom, a bit će moguća i tuča. Zapuhat će umjerena i jaka bura, na otvorenom moru sjeverozapadnjak, a temperatura zraka bit će malo niža nego u utorak.

Vrlo nestabilno bit će i na krajnjem jugu gdje će veći dio prijepodneva još puhati jugo i jugozapadnjak, a uz pljuskove i grmljavinu, moguća je i tuča, ali i pijavice. Poslijepodne će zapuhati bura.

“Do subote će na kopnu biti prevladavajuće sunčano i danju malo toplije, a jutra će biti svježija. Sjeverni i sjeveroistočni vjetar u četvrtak će slabjeti, a u subotu će zapuhati južni i jugozapadni vjetar, najavljujući promjenu u nedjelju.

I na Jadranu većinom sunčano i ugodno toplo, u četvrtak uz slabljenje bure, koja će u početku još često biti jaka, ujutro ponegdje i olujna. U subotu slab do umjeren jugozapadnjak, u Dalmaciji i sjeverozapadnjak, te prema večeri sve oblačnije”, navodi se u prognozi DHMZ-a za HRT.

Društvo, Izdvojeno

Uhićen Youtuber koji je kardinalu Puljiću prijetio smrću zbog mise zadušnice za Bleiburške žrtve

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u ponedjeljak su u Mostaru lišili slobode jednu osobu zbog postojanja osnova sumnje da je počinila kazneno djelo iz članka 183. Kaznenog zakona FBiH “Ugrožavanje sigurnosti” i članka 163. istog zakona “Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”.

Postupajući po nalogu Županijskog tužiteljstva Mostar, policijski službenici SIPA-e, u suradnji sa policijskim službenicima MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, poduzeli su mjere i radnje s ciljem dokumentiranja navedenih kaznenih djela koja se odnose na prijetnje upućene prema više osoba posredstvom YouTube kanala. Prijetnje su upućene i kardinalu Vinku Puljiću zbog mise zadušnice za Bleiburške žrtve.

Osumnjičena osoba privedena je u prostorije SIPA-e i nad njom se vrši kriminalistička obrada, nakon čega će, uz odgovarajuće izvješće, biti predata u nadležnost Županijskom tužiteljstvu Mostar, navodi se u priopćenju.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Svijet, Zdravlje

Mobilizira li Trump vojsku zbog cjepiva?

Trump je izašao i rekao da će mobilizirati vojsku da administrira cjepiva do kraja godine, kada budu spremna. Mnogi ovo vide kao izdaju svega protiv čega se bori.

Savjetovao sam mnoge, mnoge vlade u vrijeme krize. Ono što je Trump učinio zapravo je potrebno. Mediji su toliko mentalno terorizirali stanovništvo da danas vidite ljude kako se voze u svojim automobilima i dalje nose masku. Kako kaže jedan čitatelj, vjerojatno spavaju i sami noću i s maskom i s kondomom, samo da bi bili sigurni. Ti su ljudi beznadni. Nikad ih nećete uvjeriti da je sigurno izaći vani bez maske. Čak je i CDC objavio: “Nema dobrog razloga za korištenje ovih maski, osim ako se psihološki uvjerite da nešto time radite”. Da je Trump rekao da je malo sunčeve svjetlosti dobro je za vas, oni bi izlazili samo noću.

U sezoni gripe 2018.-2019., Prema procjeni CDC-a, procjenjuje se da 35.5 milijuna ljudi u SAD razboli od gripe, 16.5 milijuna ljudi, koji se jave liječniku zbog svoje bolesti, 490.600 bude hospitalizirano, dok postoji 34.200 smrtnih slučajeva. Ukupni broj oboljelih od gripe tijekom sezone 2017.-2018. procijenjen je na 45 milijuna, 21 milijuna liječničkih posjeta povezanih s gripom, 810.000 hospitalizacija povezanih s gripom i 61.000 smrtnih slučajeva povezanih s gripom. Opseg prevare koji je nastao tako što se govorilo da su ljudi koji su umrli od gripe, umrli od koronavirusa, zahtjeva istragu zbog prevare. Plaćaju im više za govor o smrti od COVID-19, ali ne i za testiranja, kako bi dokazali koji je uistinu uzrok smrti. Da sam liječnik, bolje bi im bilo da isprave te smrtovnice, jer bi mogli ići u zatvor na jako dugo vremena. To je isto kao prijevara Medicare.

U tom je pogledu, SWAMP ostvario odlučujuću pobjedu. Trump se bori da održi gospodarstvo otvorenim, ali to nije lako. NAJBOLJI savjet koji bih dao je da se igra s cjepivom svog neprijatelja. Da, proglasite da će vojska biti mobilizirana za pružanje cjepiva i da se to ne može koristiti kao dio kampanje. NEMA KONSTITUCIONALNI autoritet da se to učini OBVEZNIM. Igrao bih njihovu igru, razoružao ih pitanjem cjepiva i zatim je dragovoljno stavio na raspolaganje svim ljudima kojima je ispran mozak.

Savjetovao sam vlade u kriznim vremenima, jer razumijem igru. Ovo je poput igranja šaha. Morate razviti strategiju, razoružati svog protivnika i uzeti njegove ključne dijelove, a zatim napraviti šah-mat. Tim stvarima ne možete pristupati površno. Zbog toga sam toliko puta pozvan. Znaju da razumijem i da to mora biti politički i strateški. Čak su me pitali bih li predavao na dva od 10 najboljih sveučilišta u svijetu. Odbio sam jer jednostavno nemam vremena. Možda ću to staviti u knjigu i neka to ide odavde. Znam da mnogi misle da mogu savjetovati vlade o nekoj ideji. Oprosti, moraš imati evidenciju. Nitko neće riskirati karijeru na hipotetski prijedlog. Ne radi se to tako!

Unajmio bih TOTALNO nepovezan laboratorij, koji bi analizirao bilo koje takvo cjepivo, da vidim što ono zaista sadrži. Demokratima bi bilo bolje da se mole da nema skrivenog plana.

Jasno sam pojasnio, JEDINI način da za vođenje ovog psihološkog rata, kojeg mediji i ljevica vode, jest kriminalistička istraga trgovine koja ide sve do Gatesa. Strateška opcija je DOKAZIVATI da je to prijevara kako bi se zaradio novac. Ne možete se boriti protiv statistike, jer oni kontroliraju previše lažnih studijskih skupina. Moramo promijeniti obranu i SADA za izbore u studenom ili ćemo izgubiti sve što smo nekada smatrali normalnim. Njihovi dizajni za stvaranje Nulte stope CO2 su suludi! Ne možete stvoriti ekonomiju kakvu nije stvorila vlada. To je Nevidljiva ruka, a ne vlade. Marx je to pokušao i to je propalo.

Doista, mirna osoba može biti vrlo duboka i rijetko kaže mnogo. Međutim, ”tiha voda brege dere”, kao što je Anthony Trollope jednom rekao. U ovom slučaju, Trump je ozbiljno podcijenio koliko je duboka ova Močvara. U tom pogledu nije uspio. Niti se močvara može isušiti, niti se mogu ograničiti rokovi bez revolucije, u kojoj morate početi iznova.

Izvor: Armstroneconomics | Martin Armstrong

Društvo, Izdvojeno, Zdravlje

Jesu li ispunjeni uvjeti za regularno održavanje izbora u srpnju?

Teško je ne reagirati na intervju koji je Jutarnjem listu dao predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP-a) u kojem se nameće niz pitanja i sadrži mnoge nedorečenosti .

Na postavljeno pitanje, što ako zbog epidemioloških mjera neće moći glasati svi građani do 19h, Predsjednik izbornog povjerenstva odgovorio je da „svi koji su u redu …moći će glasati“.

Nameće se pitanje, na koji način će se regulirati izbori ako će na dan izbora „ u redu“ stajati glasači i nakon 24 sata – što je na nekim biračkim mjestima vrlo izgledno.

Naime, čl. 5 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje da se Odlukom o raspisivanju izbora određuje dan provedbe izbora, i u sljedećem stavku stoji da je dan izbora neradni dan.

Konkretno ako se izbori propišu za 12. srpanj 2020.(nedjelja), hoće li se glasačima koji stoje u redu omogućiti glasanje i 13. srpnja 2020. ( ponedjeljak).

Dovoljno je prisjetiti se situacije u Mostaru kada se stajalo u redu i glasalo do ponoći u situaciji bez koronavirusa.

Na pitanje što će biti s glasačima koji su izolirani ili koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu izaći na birališta, predsjednik izbornog povjerenstva odgovorio je da će u toj situaciji, sukladno zakonu, dva člana biračkoga odbora doći u stan birača, a procedurom će se odrediti zaštita.

Nastavno, predsjednik izbornog povjerenstva navodi da će kod provjere identiteta birači na kratko skinuti masku.

Članove biračkog odbora bit će potrebno zaštiti na identičan način kao što se štite zdravstveni radnici koji dolaze u kontakt s potencijalno zaraženim osobama.

Ako slijedimo propisane epidemiološke mjere uočavamo nesuglasje te stoga smatram važnim istaknuti činjenice :

– maska koja se jednom skine, ne smije se vratiti na lice jer je potencijalno kontaminirana

– u situaciji kada dva člana biračkog tijela dolaze u stan bolesne/ izolirane osobe moraju imati istovjetne uvjete kao i zdravstveno i drugo osoblje koje dolazi u kontakt s potencijalno zaraženim osobama

– kompletna oprema ( maska,vezir, zaštitno odijelo) se skida u strogo kontroliranim uvjetima što znači da se ne može ostaviti na primjer u stubištu ili se vratiti na biračko mjesto

-zaštitna oprema smije se u ovim uvjetima koristiti samo jednom,a prilikom odlaska kod drugog glasača obavezno je uzeti novu opremu,jer prethodna može biti kontaminirana

Također, sporna je i izjava predsjednika Državnog izbornog povjerenstva da je maska samo preporuka.

Tu je važno istaknuti da je maska i obveza kod izoliranih osoba koji prema uputi gospodina Capaka mogu izaći na birališta.

Zaključno, jesu li u državnom proračunu RH izdvojena sredstva za zdravstvenu zaštitu kako članova biračkih odbora tako i glasača koji su u samoizolaciji,a koji prema uputama mogu izaći s masksama na glasačka mjesta?

Jesu li organizirani tečajevi za pravilnu primjenu svih epidemioloških mjera?

Pravna struka će vam reći da članovi biračkog ovlasti nemaju ovlasti zatražiti od birača da sa sebe skinu bilo koji dio odjeće, pa tako ni masku.

Zakon točno propisuje tko i u kojim okolnostima ima zakonske ovlasti zatražiti takvo postupanje i po čijem nalogu je građanin dužan postupiti na zahtjev .

Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva nadalje navodi da je prvi preduvjet za provođenje izbora za hrvatske državljane u inozemstvu da zemlja u kojoj se izbori trebaju provesti – dopusti njihovo provođenje.

Postavlja se pitanje jesu li izbori legalni ako na njih ne mogu izaći državljani RH koji imaju prebivalište ili boravište u stranoj zemlji i žele izaći na glasanje? Jer, to je ustavno pravo svakog građanina RH – a ostvarivanje njihovog prava može biti zapriječeno zbog epidemioloških mjera u državama boravka/ prebivališta.

Mi danas ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija za 2 mjeseca. kada se predviđaju izbori.
Sada znamo, da se nakon popuštanja epidemioloških mjera u Njemačkoj broj zaraženih utrostručio.
Poznato je i da će doći određen broj glasača iz Srbije na glasačka mjesta u RH, kao i iz BIH.

Kad potencijalni glasači iz nekih susjednih država, pristupe biralištima u RH,prema mjerama koje su danas na snazi moraju ili napraviti test ne stariji od 72 sata ili ići u izolaciju na dva tjedna. Pitamo se, ako se testiraju na čiji će to biti račun?

Previše je upitnika. Kada sve gore navedeno sagledamo nameće se pitanje svih pitanja. Jesu li ispunjeni svi uvjeti za regularno održavanje izbora s obzirom na izvanredne okolnosti u RH?

Teško je povjerovati da je u interesu građana da se izbori održavaju u uvjetima u kojima svi nemaju priliku iskoristiti svoje Ustavom zajamčeno pravo na izbor političkih predstavnika u Hrvatskom saboru.

Izvor: narod.hr