Nije bilo lako naslijediti najboljeg Dinamovog trenera u 21. stoljeću Nenada Bjelicu, ali Igoru Jovićeviću stvarno nije išlo. Izdržao je samo sedam kola, a u zadnjih pet utakmica upisao je dvije pobjede, dva remija i poraz od Rijeke.
Tko bi mogao naslijediti Jovićevića?
Jedna od realnih opcija je Zoran Mamić, ali spominje se bivši trener Hajduka Željko Kopić, šef maksimirske omladinske škole.
Na klupi Lokomotive uspješan je Goran Tomić, ali pred njima je tek finale Kupa.
Cvitanović o neobičnim taktičkim potezima bivšeg trenera Dinama
Prokomentirao je to u emisiji Stadion Igor Cvitanović.
– Iznenadilo me, nisam očekivao da će Igora tako brzo maknuti, bez obzira na ono što je Dinamo pružao. Mislio sam da je to nekakav zaokret, dogovor kluba i trenera, da će se više pažnje davati mladim igračima. Vjerojatno je to bila intencija i kluba i Jovićevića, da se mladi igrači što više afirmiraju, ali vjerojatno su i poraz i igra Dinama presudili Jovićeviću, smatra stručni komentator HRT-a.
Cvitanović je prokomentirao i neke čudne taktičke odluke bivšeg trenera Dinama, posebno postavljanje ofenzivnog nogometaša Ćužea u obranu.
– Ako Hrvoj nije mogao, onda je logično da Kadzior igra beka, a ne Ćuže, koji onda ispadne u dvije situacije. Ne možemo njega kriviti jer dečko nije bek, nego je krilo ili napadač. To mi nije bilo jasno.
Koje su sad opcije Dinama?
– Ne želim analizirati niti nekog favorizirati, Dinamo će sigurno naći prihvatljivo rješenje. No svakom treneru mora biti jasno kakav je teret voditi Dinamo, tko se s tim ne može nositi ne treba ni dolaziti, smatra Cvitanović.
Predsjednik HDZ-a, uvjerljivog pobjednika jučerašnjih parlamentarnih izbora, Andrej Plenković komentirao je poslije sastanka Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a rezultate jučerašnjih izbora i mogućnosti sastavljanja Vlade
– Iza nas je bio mandat pun izazova i kriza, sve smo to uspjeli riješiti. Bilo je sigurno i pogrešaka ali trudili smo se najbolje što smo mogli i znali. S obzirom na to, ljude na listama, rezultate koji su fascinantni, mi smo pobijedili u 9 od 11 izbornih jedinica.
Ostvarili smo u 3. i 8. jedinici, u kojima je lijeva koalicija bila ispred nas, drugi rezultat, ali HDZ nikad do sada nije dobio 4 mandata u 8. i 5 mandata u 3. jedinici. Ono što je ostalo kao mala žal na ovim izborima je zaista mali zaostatak u 10. i mali zaostatak u 6., malo više i u 7. za još jedan mandat.
Ja mogu iskazati zadovoljstvo rezultatom i zahvaliti svima koji su sudjelovali u kampanji – rekao je Plenković, kako prenosi Jutarnji list, pa nastavio.
Zagreb, 06.07.2020. – Hotel Westin, predsjedništvo i nacionalno vijeće HDZ-a. Na fotografiji Andrej Plenković daje izjavu nakon predsjedništva HDZ-a. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abuZagreb, 06.07.2020. – Hotel Westin, predsjedništvo i nacionalno vijeće HDZ-a. Na fotografiji Andrej Plenković daje izjavu nakon predsjedništva HDZ-a. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abuZagreb, 06.07.2020. – Hotel Westin, predsjedništvo i nacionalno vijeće HDZ-a. Na fotografiji Andrej Plenković daje izjavu nakon predsjedništva HDZ-a. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu
– Bilo je puno sinergije, kvalitetna kampanja u ovim okolnostima, kvalitetna prezentacija našeg programa… Dobili smo podršku koja je razliku nas i SDP-a bila 25 mandata, to je van svih očekivanja i prognoza. Zadovoljni smo. Nismo gubili vrijeme jutros jer RH i Zagreb nemaju vremena za čekanje. Obavio sam konzultacije sa svim zastupnicima nacionalnih manjina, s HNS-om, Štromarom, čelnikom Reformista Čačićem i svi su spremni podržati HDZ. S njima smo odlično surađivali i oni su naš izbor za potreban broj potpisa kako bismo dobili od PRH mandat za sastavljanje nove vlade.
S puno entuzijazma, snage i energije ići ćemo u ovaj mandat. Svi smo zadovoljni, na sastanku je bilo dosta konsenzusa.
Upitan hoće li HNS dobiti ministarsko mjesto, rekao je:
– Mi smo odlično surađivali do sada. I danas sam rekao da mi sada radimo RH za četvrto desetljeće njene samostalnosti. Ovakva politika koju vodimo otkad sam dobio povjerenje na čelu HDZ-a i koju smo obnovili uvjerljivom pobjedom na unutarstranačkim izborima: to je onaj HDZ na političkom spektru gdje ga je postavio i Tuđman, i takav HDZ je dobio jasnu potvrdu jučer i tu nema nikakve dileme.
S te strane uključivanje manjina u parlamentarnu većinu pokazali smo do sada. HDZ je to činio i u vrijeme Tuđmana i 2000-ih i to nije isključeno, ali danas nismo o tome razgovarali. O tome ćemo razgovarati i mislim da ćemo brzo postići konsenzus o tome kako idemo dalje – što se mene tiče, možemo i sutra.
Premijer je potvrdio i da se jučer čuo s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
– On i ja sad znamo dobro kako to funkcionira pa pričekajmo da prikupimo potpise, kad to prikupimo ja ću mu se javiti i idemo dalje.
Upitan o eventualnim razgovorima s drugim opcijama, rekao je sljedeće.
– Što se tiče Domovinskog pokreta, ne znam čime su izazvani da su išli u retoriku koja je bila prepisivanje, dokazano loša i nepotrebna politika uvjetovanja stranci koja dobije najveći broj mandata. Bilo mi je nevjerojatno da su to kondicionirali. Onaj tko to zagovara znači da nema iskustva, ne zna kako Vlada funkcionira, što znači držati većinu, tko ima snagu, tko nema…
Podsjetio je i da je se takvo uvjetovanje pokazalo katastrofalnim u praksi u slučaju bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
„Onaj tko može 2020. ponavljati priču koja se pokazala jalovom i neuspješnom 2015./16. i koja je u konačnici dovela do jedinih prijevremenih izbora u povijesti suvremene Hrvatske – onda taj ne razumije kako funkcionira vlast”, poručio je. Ja nikad ne bih rekao, ja sam ih čak zaštitio od napada SDP-a da su oni fašisti. Oni ako hoće mijenjati HDZ, neka dođu u HDZ, ili neka se vrate u HDZ pa ćemo onda ići na unutarstranačke izbore pa će oni predstaviti što oni to žele i vidjet ćemo kako će proći – rekao je Plenković.
Na pitanje o suradnji s Dalijom Orešković, Plenković kaže:
– Nismo mi ništa posebno razgovarali o mogućoj suradnji s njima. Danas smo dogovorili platformu o kojoj govorimo, ako ima drugih koji žele podržati našu većinu mi možemo razgovarati ali neće biti nikakvih kemijanja pod stolom…
Osvrnuo se na ostavku Davora Bernardića:
– Nije me iznenadila ostavka. I to je stvar SDP-a, njegova procjena. U političkom smislu je to logična posljedica jučerašnjih rezultata.
Plenković za sada ima potrebnih 76 ruku, a upitan o mogućoj suradnji s nekim drugim opcijama, kaže:
– Ne moram ni s kim više ako neću. Ako želim, mogu, ako ne želim, ne moram. Ovo su ljudi s kojima smo surađivali, koji su izrazili namjeru i spremnost da nastave suradnju. Nema tu puno više drugih, to je to. Poanta je da ne gubimo vrijeme, radimo, hoćemo formirati Vladu. Znamo kako parlamentarna većina funkcionira.
Najavio je i smanjenje broja ministarstava:
– Malo ćemo se još dodatno konzultirati unutar sebe, ali bit će manje ministarstava nego danas. Čim krenu službeni rokovi, bit ćemo spremni s potpisima za odlazak kod predsjednika i za dobivanje mandata za sastavljanje Vlade. Rekao sam da sve mora biti gotovo do 15. kolovoza, a mislim da treba i može biti i puno prije. Nemamo što čekati, zaključio je Plenković.
Nakon objave neslužbenih rezultata parlamentarnih izbora jasno je kako u Saboru svoje mjesto nemaju ni Ivan Pernar, ni itko iz Živog zida.
Stranka Milana Bandića doživjela je potpuni fijasko, a jako slab rezultat ostvarila je i Blaženka Divjak koja je u trećoj izbornoj jedinici na posljednjem mjestu na listi HNS-a dobila tek nešto više od 600 glasova.
Od SDP-ovaca, koji je na izborima prošao tragično, na kraju nije u Saboru ušao ni Gordan Maras.
Što se tiče liste HDZ-a, u Sabor nije ušao ni Stevo Culej, iako je dobio 3669 preferencijalnih glasova, odmah nakon nositelja Zdravka Marića, ali nedovoljno da uđe. Miro Kovač isto nije uspio skupiti dovoljno preferencijalnih glasova da bi s posljednjeg mjesta u šestoj izbornoj jedinici ušao u Sabor.
Lista Željka Keruma i Mladena Grdovića dobila je tek 2,86 posto glasova, sam Kerum je dobio 2599 glasova, a Grdović tek 347.
U Saboru neće biti ni Brune Esih, a čini se ni Željka Glasnovića. Za mjesto u Saboru nije se uspio izboriti ni Igor Peternel, koji je bio drugi na listi u Domovinskog pokreta u prvoj izbornoj jedinici, prošao je samo Zlatko Hasanbegović.
Ovi parlamentarni izbori ostat će zapamćeni po, nakon 93 posto pobrojanih glasova, 66 mandata HDZ-a, dok je SDP doživio debakl.
Zanimljivo je kako su se za ulazak u Sabor borila brojna poznata lica, koja su na kraju i ušla.
Gledajući po izbornim jedinicama, u prvoj izbornoj jedinici ulazi Marija Selak Raspudić, a i nekadašnja predsjednica Povjerenstva za sukob interesa Dalija Orešković također je našla svoje mjesto u Saboru.
Druga izborna jedinica donijela je mjesto u Saboru za Miroslava Škoru, Ninu Raspudića i s liste Možemo! Viliju Matuli.
U trećoj izbornoj jedinici ušao je na listi Miroslava Škore Davor Dretar Drele, kao i Škorina sestra Vesna Vučemilović, nositeljica u četvrtoj izbornoj jedinici.
Iz šeste izborne jedinice u Sabor će sa Škorine liste Željko Sačić i Stjepo Bartulica.
U 7. izbornoj jedinici ulazi Rada Borić, koja je za 0,5 posto imala više preferencijalnih glasova od Mile Kekina, frontmena Hladnog piva. Tu iz Domovinskog pokreta ulazi HOS-ov veteran Ante Prkačin.
U osmoj su izbornoj jedinici ušli Katarina Peović iz Radničke fronte i vjeroučitelj Marin Miletić na listi Mosta.
U devetoj je mjesto izborila Karolina Vidović Krišto iz Domovinskog pokreta, a u desetoj, ako se nešto ne promijeni, Marijana Puljak.
Pravo birati saborske zastupnike na izborima 5. srpnja ima ukupno 3.859.481 birač, objavilo je u petak Ministarstvo uprave.
S prebivalištem u Hrvatskoj po općinama i gradovima ih je 3.674.695, od čega 10.978 prethodno registriranih, stoji u Rješenju o zaključivanju popisa birača koji je donio ministar uprave Ivan Malenica.
Bez prebivališta u Hrvatskoj 184.786 birača je aktivno registrirano.
Najviše ih je u Mostaru (50.786), zatim u Beogradu (16.615), Subotici (14.621), Tuzli (12.036) itd.
Broj birača za parlamentarne izbore tek je neznatno (za 4.734) veći od onoga za predsjedničke izbore, kada je ukupan broj birača iznosi 3.854.747.
Nasuprot tome, za prijevremene izbore za zastupnike u Hrvatski sabor u rujnu 2016. Ministarstvo uprave navelo je da pravo glasa ima 3.799.609 birača. I to s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima bilo ih je 3.740.200, a bez prebivališta 59.409 birača.
To znači da je na parlamentarnim izborima 2020. godine 59.872 birača više nego na parlamentarnim izborima iz 2016.
Ali, dok je ukupan broj birača za toliko veći sada nego prije četiri godine, broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj danas je za čak 65.505 manji nego prije četiri godine. Odnosno, u četiri godine broj birača u Hrvatskoj osjetno se smanjio, dok se onih izvan Hrvatske jako povećao.
Brojkama to znači da je 2016. izvan Hrvatske bilo registrirano 50.409 birača, da bi ih danas, 2020., izvan Hrvatske bilo registrirano čak 184.786. U četiri godine nastala je razlika od čak 134.377 građana više s pravom glasa na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.
Podsjetimo, zbog pandemije brojnim će Hrvatima izvan RH biti onemogućen izlazak na izbore i ostvarivanje njihovog Ustavom zajamčenog biračkog prava.
Irska je nakon Kanade druga zemlja koja je odlučila ne dati suglasnost za organiziranje glasanja na hrvatskim parlamentarnim izborima zbog epidemije koronavirusa.
Hrvatsko iseljeništvo se tretira kao građane drugog reda
Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.
Hrvatski državljani izvan domovine imaju pravo glasa mogu glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i to u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, stoga su neki putovali i po stotinama kilometara kako bi konzumirali svoje ustavom zajamčeno biračko pravo.
Udruga U ime Obitelji jasno je utvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.
“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju prijeći i po 8 sati da bi mogli glasovati.
Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.
Ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.
“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.
Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je za Narod.hr Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.
Isto je istaknula i dr. Natalija Kanački:
“HDZ i SDP nisu dorasli izazovuda se u novonastalim okolnostima pandemije koronavirusa svim hrvatskim državljanima u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske omogući elektroničko glasovanje. Ne samo da je upitno na koji način ćemo mi u Hrvatskoj izaći na parlamentarne izbore i kakve će mjere biti na snazi, već i na koji način će glasovati naša dijaspora koja može ostati zarobljena u žarištima pandemije. Podsjećam da oni moraju prolaziti stotine i tisuće kilometara da bi došli do glasačkih mjesta.”, upozorila je te dodala: “Podsjećam da smo 2014.g. i 2018.g. kroz referendumske inicijative tražili uvođenje dopisnog i/ili elektroničkog glasovanja. Još nam je svježe sjećanje na ukradeni referendum. Hoće li nam HDZ-SDP ukrasti i ove izbore za zastupnike u Hrvatski sabor?”
HRT je objavio istraživanje javnog mnijenja HR rejting. Riječ je o prvoj velikoj anketi po izbornim jedinicama koja je provedena od 14. do 22. lipnja. Uzorak je šest tisuća ispitanika. U nastavku donosimo rezultate za drugu, treću i četvrtu izbornu jedinicu.
Druga izborna jedinica
U 2. izbornoj jedinici u igri za mandate je pet političkih opcija: Prvi izbor birača je Restart koalicija koju u ovoj izbornoj jedinici predvodi Rajko Ostojić. Dobivaju 31 posto, javlja HRT.
Lista HDZ-a i HSLS-a na čelu s Gordanom Jandrokovićem osvaja tri posto manje (28,0 posto).
Miroslav Škoro, koji u 2. izbornoj jedinici predvodi koaliciju svog Domovinskog pokreta, Suverenista, Bloka za Hrvatsku, HKS-a, Hrasta, Grujićeve Stranke umirovljenika i Zelene liste dobiva 11,3 posto.
U borbi za mandat još su Mostov predvodnik Nino Raspudić sa 4,6 posto ali zbog d’Hondtove metode predačunavanja glasova i Bandićeva stranka rada i solidarnosti iako u anketi dobiva samo 3,6 posto.
U skladu s d’Hondtovom metodom preračunavanja protiv koje mnogi negoduju, ali bolju dosad nitko nije ponudio, mandati se moraju podijeliti na takozvane fiksne i rubne.
Na fiksne statistička pogreška od 4 posto nema utjecaja. Takvih je sigurnih mandata prema Hrejtinga u 2. izbornoj jedinici – 13. Šest ih pripada SDP-ovoj koaliciji, pet HDZ-ovoj i dva koaliciji Domovinskog pokreta.
Onaj preostali – 14. mandat je rubni, jer d’Hondtovom metodom preračunavanja glasova u mandate mogle bi ga osvojiti četiri liste (Restart, HDZ, Most, BM 365). Prema HRT-ovoj anketi najviše šansi ima Most.Reproduktor videozapisa00:0001:32
Situacija u trećoj izbornoj jedinici
U trećoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća cijelu Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju, izborni prag prelaze samo dvije političke opcije.
Prva je Restart koalicija s 41,8 posto biračke potpore, a drugi s gotovo 20 posto manje – HDZ (22,4 posto).
Šanse za ulazak u Sabor anketa još daje koaliciji predvođenoj Domovinskim pokretom (4,7posto) te izjednačenom HNS-u i koaliciji Čačićevih Reformista (3,9posto).
12 fiksnih ili sigurnih mandata dijele Restart i HDZ i to u omjeru 8 prema 4 u korist Restarta. Za preostala dva mandata bori se pet lista, ali su mu Restart i Domovinski pokret bliže nego HDZ, HNS i Reformisti.
Četvrta izborna jedinica
Da će u Hrvatskom saboru imati zastupnike iz 4. izborne jedinice, sigurne prema HRejtingu mogu biti samo tri liste i to ovim redoslijedom:
Prvi HDZ s 32,4 posto, Druga, s deset posto manje – koalicija Miroslava Škore (22,2 posto) i treća Restart koalicija koja je blizu 19 posto (18,7 posto).
Kad se ovi postoci preračunaju u mandate, od 13 fiksnih HDZ dobiva 6, koalicija predvođena Domovinskim pokretom 4, koalicija predvođena SDP-om 3. Ta se koalicija s HDZ-om bori za ono još jedno preostalo zastupničko mjesto u 4. izbornoj jedinici, s time da mu je – prema d’Hondtovoj metodi preračunavanja- bliže HDZ.
Danka Derifaj je 2016. godine, kad je održan prvi Hod za život u Hrvatskoj, samo u Zagrebu, napravila razgovor s dr. Željkom Markić i unatoč njezinoj izjavi i uputama gdje može provjeriti izjavu, plasirala klevetu kako je dr. Markić zarađivala na prodaji kontracepciji i abortivnih sredstava iako njezina tvrtka nikad nije bila registrirana za trgovinu lijekovima.
Jučerašnja prostačka objava Danke Derifaj, vodeće novinarke i urednice na RTL-u, zorno objašnjava njezin odnos prema ljudima koji se zalažu za pravo na život svakog čovjeka bez diskriminacije.
“Cijeli dan sam iskopčana i sad vidim da je glavna tema imaju li silovane žene pravo glasa. Muškarci nas uzeli u usta i ne puštaju. Popizdila sam. Odjeb*te više od moje maternice i moje pi*ke, isto tako i od onih moje prijateljice, kolegice, majke, kćeri ili bilo koje druge žene. Ima da nas pustite na miru i poštujete. A za sve koji će se zgroziti nad mojim rječnikom nek’ usmjere svoje zgražanje prema onima što bi gospodarili tuđim tijelom. Moja maternica, moja stvar, moje tijelo moja stvar, moja pi*ka, moja stvar i nema te sile koja će njome gospodariti”, objavila je Derifaj na Facebooku.
Dr. Markić: ‘Danka Derifaj napravila je prilog u kojem je prevarila gledatelje i širila laži o meni’
Podsjetimo, dr. Željka Markić tužila je Danku Derifaj, novinarku RTL-a, zbog klevete. Ranije je za Narod.hr dala komentar u kojem je objasnila razloge za tužbu.
“Danki Derifaj dala sam izjavu o ponavljanoj laži kako se moja tvrtka „bogati prodajom i kliničkim ispitivanjima kontraceptivnih ili abortivnih sredstava“. U kameru sam joj ponovila da je to laž. Kao dokaz sam ponovila da moja tvrtka uopće nije registrirana za trgovinu lijekovima ili kontracepcijom i abortivnim sredstvima te da nije nikad dobila obavezno dopuštenje za kliničko ispitivanje vezano za kontracepciju ili abortivnu pilulu za dan poslije – što se lako može provjeriti u nadležnim institucijama. Unatoč svemu tome, Danka Derifaj napravila je prilog u kojem je prevarila gledatelje i širila laži o meni. Danku Derifaj osobno poznajem, surađivala sam s njom 3 godine na Novoj TV kad sam ja radila kao urednica Dnevnika i emisije Provjereno, a ona kao novinarka. Upravo sam njoj dala izjavu, jer sam računala da je profesionalac i da će, bez obzira, slagala se ili ne sa Hodom za život, obitelj i Hrvatsku – profesionalno obaviti svoj posao. Tužila sam ju za klevetu, jer mislim da je važno početi razlikovati profesionalne od neprofesionalnih novinara u Hrvatskoj”, rekla nam je tada dr. Markić.
Sredinom veljače 2020. kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu održana je rasprava u sporu koji je još u lipnju 2016. pokrenula dr. Željka Markić protiv RTL-ove novinarke Danke Derifaj zbog klevete. Ni četiri godine kasnije još nema presude.
Bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pridružila se zamjenici gradonačelnika Osijeka, HNS-ovoj Žani Gamoš u pokazivanju srednjeg prsta predsjedniku Domovinskog pokreta Miroslavu Škori.
Ta je reakcija nastala na Škorine riječi koji je u srijedu u sučeljavanju s Gordanom Jandrokovićem kazao: “Država, ako drži do sebe, ima bezbroj mehanizama kako da pomogne svakoj obitelji, ženi, majci koja se odlučuje na takav čin. Nismo mi primitivna zajednica, ne zabrana, ali učiniti sve da se sačuva život” te dodao kako bi se silovane žene trebale konzultirati sa svojom obitelji o pobačaju.
Dogradonačelnica Gamoš pozvala je i druge žene da učine isto, pa su se nanizali uglavnom prostački komentari, a svemu se s prostačkom gestom iznenađujuće, pridružila i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, inače članica Hrvatske demokratske zajednice.
Ona je za Jutarnji list ustvrdila: “Pridružujem se svim ženama koje ovim “nepristojnim” činom pokazuju svoj stav i dižu glas protiv onih koji nas pokušavaju vratiti stoljećima unazad. Prošlo je vrijeme kad je žena sjedila u ćošku i čekala što će baja reći. Uvijek sam bila za život, ali i za život koji ima pravo na izbor. Bez pritiska, bez stigmatizacije i uvjetovanja, posebno u najosjetljivim životnim situacijama poput silovanja. Stoga i ja u znak potpore dižem srednji prst za nas žene i naša prava, ali i za muškarce koji nas podržavaju”.
Podsjetimo, Grabar-Kitarović je za vrijeme svoga predsjedničkog mandata više puta kazala da je za život, ali da nije za zabrane te je u svibnju 2019. godine, na Pantovčaku primila predstavnike inicijative Hod za život koji se zalažu za neotuđivo pravo na život svih ljudi, a posebice nerođene djece.
Inicijativu je primila povodom održavanja Hoda za život u pet hrvatskih gradova, a tom se prilikom fotografirala sa slikom na koje se nalazi nerođeno dijete staro deset tjedana.
Kako napetosti između Washingtona i Pekinga i dalje rastu, kineske su kompanije počele razmišljati o alternativnim mjestima za ponuditi svoje akcije, posebno tvrtke s kopna Kine i Hong Konga.
Podaci koje je sakupio Bloomberg pokazuju da su do sada, kineske kompanije, koje kotiraju na američkim burzama, prodale oko 8,1 milijardi dolara akcija uključujući i razna zaduženja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada kada nije bilo transakcija, ovo je ujedno i najaveća transakcijska vrijednost za bilo koju godinu još od 2015., kada su ukupne transakcije iznosile 29,8 milijardi dolara.
Do toga dolazi jer američki predsjednik Donald Trump razmatra veći pritisk na kineske tvrtke, a Nasdaq priprema nova pravila, zbog kojih će početne javne ponude (IPO) biti teže za neke od tvrtki. Ovog mjeseca Trump je optužio Kinu da koristi američko tržište kapitala “bez poštovanja kritične zaštite”, nakon čega je naložio regulatorima da u narednih 60 dana pronađu načine pooštravanja nadzora kineskih poduzeća, koja kapital traže na američkom tržištu.
Nasdaq Golden Dragon China indeks, koji prati kineske tvrtke koje posluju u Sjedinjenim Američkim Državama, u utorak je u New Yorku porastao za više od jedan posto.
“Ubrzana trakcija kineskih tvrtki koje posluju u SAD-u i koje žele postati privatne, odnosi se na njihove izglede u odmjeravanju prednosti i nedostataka održavanja statusa tvrtki koje smiju poslovati u SAD-u. Posebno se odnosi na troškove usklađivanja i pravnih rizika”, rekao je za Bloomberg Christopher Ma, savjetnik u odvjetničkoj tvrtki Simmons & Simmons iz Hong Konga.
Prema Stevenu Tranu, hongkonškom partneru u odvjetničkoj tvrtki Mayer Brown, pandemija Covid-19 također je doprinijela tomu da neke kineske tvrtke, koje kotiraju u SAD-u, sada izgledaju podcijenjeno.
Analitičari ističu da sve veći broj kineskih tvrtki, koje kotiraju na američkim burzama, razmatraju alternativna mjesta za prodaju akcija, s time da je za sada Hong Kong favorizirano odredište za sekundarne kotacije. U Kini regulator vrijednosnih papira ubrzava preusmjeravanje, koje bi moglo pojednostaviti postupak prijave za IPO.
“Jednom kada budu privatizirane, ove kineske tvrtke i njihovi novi vlasnici bez sumnje će biti okrenuti prema Hong Kongu i kineskom kopnu, ako se javi potreba za nečime takvim”, završava je Tran.
Kina se očito boji blokade koju SAD priprema kineskim poduzuećima koja nastoje prikupiti kapital na burzama Sjedinjenih država, te sve više potencira domaće držište za potražnju svježeg kapitala.
Nakon priopćenja predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića po pitanju pozdrava “Za dom spremni” u pjesmi Marka Perkovića Thompsona Bojna Čavoglave, podsjećamo i na druge sporne odluke ovog sastava Ustavnog suda.
Ovom prilikom izdvajamo odluku Ustavnog suda po pitanju Zakona o pobačaju iz 2017.
Odluka o Zakonu o pobačaju
Početkom ožujka 2017. Ustavni je sud objavio je svoju odluku donesenu 21. veljače, a vezanu uz tzv. Zakon o ostvarivanju prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.
Prema njoj Ustavni sud ne prihvaća prijedlog koji je podnesen još 1991. za pokretanje postupka za ocjenom ustavnosti tog zakona. Istovremeno, Ustavni sud nalaže Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi Zakon te da taj zakon ne smije uključivati zabranu pobačaja.
U ovom se slučaju radilo o tome da Ustavni sud procjeni je li Zakon koji je na snazi iz 1978. u skladu s Hrvatskim Ustavom koji štiti pravo na život, a donesen je nakon osamostaljenja, 1991.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tom je prilikom rekao kako ocjena ustavnosti zakona ovisi o tome je li zakonodavac uspostavio ravnotežu između suprotstavljenih prava i interesa, a to nije u nadležnosti Ustavnog suda, već zakonodavca.
Sudac Šumanović se izuzeo
Također, odluka da Hrvatski sabor mora donijeti novi Zakon u kojemu ne smije u potpunosti zaštititi nerođeni život, u suprotnosti je s izjavom liječnika koji su, na upit Ustavnog suda, jasno istaknuli da ljudski život počinje začećem.
S ovom odlukom Ustavnog suda nije se složio samo jedan od 13 ustavnih sudaca, Miroslav Šumanović, koji je u svojem izdvojenom mišljenju istaknuo da je dužnost države zaštititi pravo na život nerođenog bića.
Podsjetimo, nedavno je Ustavni sud uputio javnosti priopćenje vezano uz odluku Visokog prekršajnog suda, koji je zaključio da poklik “Za dom spremni” u pjesmi Marka Perkovića Thompsona nije prekršaj. Ustavni sud je priopćio da ne komentira odluke i rješenja sudova, ali da je o pozdravu ‘Za dom spremni’ već ranije izrazio svoje stajalište.
“U odnosu na pozdrav ,,Za dom, spremni”, Ustavni sud je u nekoliko svojih odluka izrazio jasno stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske.” – stoji u priopćenju kojeg potpisuje predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
