Blog • Stranica 72 od 171 • Sinovi Oluje

Društvo, Izdvojeno, Politika

25. kolovoza 1991. – počela bitka za Vukovar

Današnji dan, 25.08.1991., smatra se početkom bitke za Vukovar.

Borbe u gradu i oko grada, sa poginulima i ranjenima, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem JNA, uključujući avione.

Naime, tog dana Jugoslavenska narodna armija, koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ”tampon zona sukobljenih strana”, otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama. Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, JNA je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane Jugoslavenske narodne armije, uz pomoć srpskih paravojnih snaga, od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata. Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, i gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.

Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).

Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.

Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu, ukupan broj stradalih vojnika JNA i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (JNA priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo – još nitko nije odgovarao.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Najnovije, Vijesti

Vozači oprez: Pojačan promet prema moru, na granicama moguća duža čekanja

Pojačan je promet na većini cesta u smjeru mora.

Tijekom dana moguće su poteškoće u prometu na glavnim cestovnim pravcima uključujući autoceste A1 Zagreb-Split-Ploče, A6 Rijeka-Zagreb, A3 Bregana-Lipovac, A4 Goričan-Zagreb, Jadranskoj magistrali (DC8) na prilazima turističkih odredišta, Istarskom ipsilonu , trajektnim lukama i pristaništima te na graničnim prijelazima.

Povećana gustoća prometa zabilježena je na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče između naplatne postaje Lučko i čvora Karlovac u smjeru Dubrovnika

Smanjena je vidljivost zbog magle mjestimice u unutrašnjosti. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, upozorava HAK.

Zbog pojačanog prometa i aktualnih kontrola na većini graničnih prijelaza moguća su čekanja u putničkom prometu.

Državljani Hrvatske od 15. kolovoza za ulazak u Srbiju moraju imati negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, čak i ukoliko samo tranzitiraju kroz Srbiju.

Sve osobe koje iz Republike Hrvatske putuju u Italiju (od 13. kolovoza) i Austriju (od 18. kolovoza), prilikom ulaska moraju imati negativan test na COVID – 19 koji nije stariji od 72 sata ili se testirati u roku od 48 sati od ulaska u te zemlje. Odluka se odnosi na državljane Republike Hrvatske, ali i na osobe koje su boravile u Republici Hrvatskoj. Tranzit kroz Italiju i Austriju trenutno nije ograničen te za njega nije potreban negativan test.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

Izvor: narod.hr/HAK

Društvo, Izdvojeno, Najnovije, Vijesti

Božinović o slovenskim mjerama: ‘Županije u kojima borave imaju manje novooboljelih nego cijela Slovenija’

Hrvatska ima novi rekord novozaraženih u jednom danu od početka pandemije. Od 219 novozaraženih više od polovine ih je iz Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.

Oštre poruke stižu iz Slovenije, glasnogovornik njihove vlade Jerko Kacin rekao je da će se Hrvatska od sutra i službeno naći na njihovoj crvenoj listi. Hrvatska je nesigurna i stanje je dramatično, poručuju Slovenci.

O situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i porukama iz Slovenije za RTL Danas govorio je načelnik Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Naravno da Hrvatska nije nesigurna zemlja, ni po kojem aspektu praćenja sigurnosti. Što se tiče tih izjava, činjenica je da brojke raste, ali je Hrvatska istovremeno jedna od rijetkih zemalja koje imaju turizam u ovom razdoblju koji ide i do 70, 80 u usporedbi s prošlom godinom koja je bila rekordna. To nema niti jedna zemlja. Povećano je kretanje ljudi, ljudi kad su na odmoru sigurno se i opuste, tako da nije čudno da brojevi rastu”, odgovorio je Božinović na poruke iz Slovenije.

Na pitanje je li upravo to opuštanje razlog većeg broja novooboljelih, Božinović je odgovorio da “vjerojatno je”.

“Međutim, ono što bih htio reći, kad govorimo o tim ocjenama, naravno da one ne stoje i to moram odbaciti. Činjenica je da najveći broj slovenskih gostiju, njih je oko sto tisuća, je u županijama – Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska – koje danas imaju 10 novooboljelih, dakle, manje nego u Sloveniji. Ti ljudi vrlo dobro znaju kako se osjećaju i kako im je dobro u Hrvatskoj, da se osjećaju sigurnima. E sad, da bi ih se nekako uvjerilo da se treba vratiti doma i to čim prije, onda se možda malo podižu tenzije, no mi smo sigurni da će se turizam nastaviti, da će ljudi dolaziti iz svih ovih zemalja koje su sada na neki način počele pozivati svoje ljude natrag”, rekao je Božinović.

“Što se tiče mjera, one su propisivane sukladno situaciji. Već u svibnju HZJZ izradio cijeli niz preporuka vezane za turizam. Očito da se to popustilo, negdje više, negdje manje. Ono što je ohrabrujuće je da su danas čelnici lokalnih stožera, pogotovo u ovim županijama gdje je veći broj novooboljelih, počeli jasnije komunicirati i ukazivati na nepoštivanje mjera”, dodao je.

Božinović je istaknuo da sve zemlje koje govore da je Hrvatska nesigurna i pozivaju svoje građane natrag vrlo dobro znaju kakvo je naše stanje po županijama, u turističkim destinacijama.

“Siguran sam da će se svi na neki način morati potruditi svojim građanima objasniti tu odluku jer mi niti imamo velik broj, ispod jedan posto, turista koji su se ovdje inficirali. A s druge strane ljudi su najbolji svjedoci toga kakvo je stanje u Hrvatskoj, a to su sigurno povoljne ocjene turista iz svih ovih zemalja”, kazao je.

I dalje su problem mladi i noćni klubovi, u tijeku je desetodnevna zabrana rada iza ponoći. Hoće li se to produljiti?

“Sigurno će se produljiti, vidjet ćemo ima li tu prostora za neke modifikacije jer vidjeli ste da se to pokušavalo zaobići kroz druge objekte… Inspekcije rade, znam da je nekoliko klubova u međuvremenu zatvoreno, naložena je dezinfekcija, testiranje osoblja, to će se nastaviti”, odgovorio je Božinović.

Što se tiče mogućih mjera na jesen, Božinović kaže da će “sigurno promišljati kao što i rade svaki dan”.

“O konkretnim mjerama, ako ih bude, a pretpostavljam da ih može biti, ćemo informirati na vrijeme”, zaključio je šef Nacionalnog stožera.

Izvor: narod.hr/rtl.vijesti.hr

Društvo, Izdvojeno, Obrazovanje

Koordinatorica radne skupine otkrila što u novoj školskoj godini čeka učenike, roditelje i nastavnike

Napokon je službeno – svi 7. rujna sjedaju u školske klupe. Zna se i kako.

Maske neće nositi učenici nižih razreda osnovne škole, ali studenti hoće. Što će biti s onima viših razreda i srednjoškolcima tek se odlučuje. U hodu će se rješavati problemi koje Radna skupina nije predvidjela, a u planu im je izraditi hodogram za sve vrste škola i sve vrste mogućih problema. Pitanje je samo imaju li dovoljno vremena jer danas i sami priznaju da sve odgovore nemaju.

U zagrebačkim školama pogođenim potresom, a koje će raditi u dvije smjene sat će biti kraći pet minuta za dezinfekciju između smjena. 26 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola je to zatražilo i dobilo. Iz Ureda pravobraniteljice za djecu podržavaju povratak u škole – jer su i mjesto socijalizacije.

Sve mjere Radna skupina će donijeti do 31. kolovoza – tjedan dana prije početka školske godine. No, i dalje je puno nepoznanica. Za RTL Danas o svemu je govorila Ivana Pavić Šimetin, koordinatorica radne skupine za početak školske godine od koje smo doznali detalje koji čekaju učenike, roditelje i nastavnike.

S obzirom na datum je li prvi sastanak prekasno?

“Sastanak je danas trajao četiri sata i moram reći bio je izuzetno konstruktivan i jako puno prijedloga je raspravljeno i rečeno. Puno je izazova koje imamo u školi.

Sa strane HZJZ nije kasno, mi na tome radimo od travnja, ako ne i prije toga. Mi smo već puno preporuka izradili zajedno s ministarstvom znanosti i obrazovanja i drugim akterima tako da smo već puno toga pripremili. Ovo je samo nastavak aktivnosti od proljeća i pitanje je kretanje djece od 5. do 8. razreda.

Jeste li danas pronašli odgovor za učenike viših razreda osnovne i srednju školu. Hoće li nositi maske?

“To je pitanje na koje ćemo zadnje dati konkretni odgovor, imat ćemo još sastanke i poslušati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Ono što znamo jest da za mlađe učenike i vrtićku dob ne preporučujemo maske, jer ih ne mogu pravilno nositi, a nepravilno nošenje ima više štete nego koristi. Za studente je preporuka da nose maske, a za one između još ćemo razmotriti.

Imamo preporuke na kojima radimo i razmišljamo kako smanjiti kontakt jedne obrazovne grupe s drugom, to je primjerice pitanje ulaska i izlaska iz škole, odmora kao i odlazaka na toalet.

Rješenje su i različiti termini početka nastave. Moramo inzistirati da što manje jedna obrazovna grupa dođe u dodir s drugom jer to je ključ prevencije, jer ako netko i bude pozitivan broj osoba će time biti što manji.”

Što trebaju roditelji ako se ispostavi da je njihovo dijete pozitivno – tko sve ide u samoizolaciju, testiranje?

“U slučaju da je neki učenik pozitivan, to je nešto što preuzima epidemiološka služba koja radi izvid u školi i određuje tko mora u izolaciju. Naravno, svi zaraženi, od učenika do nastavnika, moraju to javiti školi, a ravnatelj nakon toga javlja nadležnom epidemiologu.”, kaže Pavić Šimetin.

Izvor: narod.hr/rtl.vijesti.hr

Izdvojeno, Najnovije, Tehnologija, Zdravlje

Što je serološki test i koliko dugo antitijela na koronu ostaju u organizmu?

Zbog povratka u svoje zemlje turisti se masovno testiraju u Hrvatskoj. Neke hotelske kuće čak im i plaćaju testove kako bi ih zadržali.

No, osim testova koji odmah ukazuju na prisutnost koronavirusa u tijelu, postoje i serološki testovi koji otkrivaju je li osoba u nekom proteklom razdoblju imala koronu.

Zbog porasta broja oboljelih, laboratoriji su ovih dana popularni kao plaža. Privatni laboratoriji ne rade one skuplje PCR testove koji pokazuju imate li trenutačno koronavirus. No, mogu napraviti one jeftinije, serološke testove, koji stoje oko 150 kuna i kažu vam jeste li koronu nešto ranije preboljeli.

”Imamo mjesečno oko 400 testiranja. Najvažnije za pacijente da znaju je da serološki testovi nisu mjerodavni prvih 7 do 10 dana, zato što je antitijelima potrebno 7 do 10 dana da se razviju”, istaknula je za dnevnik.hr imunologinja Silvana Mišković.

Koliko dugo antitijela ostaju u organizmu?

Serološka testiranja obavljaju se i u županijskim Zavodima za javno zdravstvo koji rade i pravi PCR test koji kaže imate li koronavirus upravo sada. Cijena tog testa ovisi o brzini i prevođenju na engleski, od 700 do 900 kuna. Taj test sada masovno traže turisti koji se vraćaju kući. Serološki test se manje traži, a mnogi i ne znaju za njega.

No, koliko traju antitijela za koronu u tijelu čovjeka nije sigurno. ”Neki kažu mjesec, dva, a neki nekoliko tjedana, što je loše”, kaže doktorica Vanja Kaliterna.

Dakle, jesmo li preboljevši koronavirus jednom uopće stekli imunitet i jesmo li time zaista zaštićeni od nove zaraze tim istim virusom, to nitko ne zna. Mnogi će, ipak, obaviti serološki test i pokušati provjeriti jesu li bili zaraženi.

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr

Društvo, Izdvojeno, Najnovije, Sport

Miočićeva Rtina cijelu noć nije spavala od uzbuđenja: ‘Kad naš čovjek postane najjači na svijetu, normalno da je svima na ponos!’

Stipe Miočić je sjajnom pobjedom nad Danielom Cormierom obranio naslov UFC prvaka te postao najveći teškaš u povijesti slobodne borbe. Čestitke ne prestaju stizati sa svih strana svijeta. A osobito sretni i ponosni su u mjestu Rtina Miočići kraj Paga.

Već se tradicionalno ovdje gledaju Stipini mečevi. Ne spava se danima, igraju se boće, priprema roštilj, sve kako bi se izdržalo do sitnih jutarnjih sati i početka meča. A onda kreće ludilo. S Petrom Miočićem, Stipinim rođakom, razgovarala je reporterka Dnevnika Nove TV

“Još euforija traje. Sinoć smo se okupili u velikom broju i svi smo skupa do jutra čekali povijesni meč između Stipe Miočića i Daniela Cormiera. Družili smo se cijelu noć, jeli, pili, bućali i dočekali meč”, kaže Miočić te dodaje kako su imali osjećaj da će Stipe pobijediti.

“On je jak sportaš, jaka je osoba, to se vidjelo na njemu”, rekao je Miočić koji je ponosan što nosi to prezime. “Kad naš čovjek postane najjači u svijetu i postane najjači UFC sportaš ikada, normalno da je to svima na ponos u našem malom mjestu”, rekao je.

Najveći teškaš u povijesti bio je u Rtinama prije četiri godine i tada se družio s mještanima.

“Da, na ovom istom mjestu smo bućali i spremali i pekli do jutra i Stipe je s nama bućao, i Stipe ima izuzetan dar za buće. Baš mu je to urođeno, kao i svima nama ovdje, da volimo buće tako da je on ovdje se s nama družio i bućao do jutra. Sportski gen ima u sebi”, kaže Petar Miočić te dodaje kako se nada da će Stipe do kraja godine ponovno doći u njihovo mjesto da se ponovno podruže i zajedno proslave njegov najveći uspjeh.

Zanimljivo je i da se kraj pločeRtina Miočići cijeli dan fotografiraju turisti. Pa, osim na promociji Hrvatske, Stipe i da ne zna radi na promociji svoje Rtine.

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr

Izdvojeno, Najnovije, Svijet, Zdravlje

Italija uvela obavezno testiranje na koronavirus za sve koji dolaze iz Hrvatske

Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza sinoć je potpisao odluku prema kojoj sve osobe koje ulaze u Italiju, a prethodno su boravile u Hrvatskoj, Grčkoj, Malti ili Španjolskoj moraju na testiranje za koronavirus.

Odluka se odnosi na sve one koji su tijekom prethodnih 14 dana boravili ili putovali kroz gore navedene zemlje. Oni moraju dokazati da su unatrag 72 sata podvrgnuti testu na koronavirus putem brisa te da je rezultat testa bio negativan, piše Novi list.

Ako nemaju rezultate takvog testa, moraju se obvezati da će se unutar 48 sati od ulaska u Italiju testirati na koronavirus.

Testu se odmah mogu podvrgnuti oni koji se u zemlju vraćaju zrakoplovom, ako slete u zračnoj luci koja je opremljena za uzimanje briseva. U svim ostalim slučajevima moraju se unutar 48 sati javiti u zdravstvenu ustanovu i proći testiranje.

Speranza je kasno u srijedu objavio da je potpisao uredbu kojom se zahtijeva test na koronavirus za sve koji stižu iz četiri države, a u potpunosti su zabranjeni dolasci iz Kolumbije.

„Moramo nastaviti s oprezom kako bi zadržali rezultate koje smo postigli proteklih mjeseci kroz žrtvu svih“, napisao je na Facebooku.

Izvor: narod.hr/Novi list

Društvo, Kultura, Zabava

Penava sa Sinjske alke: ‘Sinj i Vukovar, gradovi simboli obrane domovine u Dalmaciji i Slavoniji, povezani su bitkama naše povijesti’

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava bio je u Sinju na Alci.

“Sinj i Vukovar, kao gradovi simboli obrane domovine u Dalmaciji i Slavoniji, povezani su slavnim bitkama naše povijesti. Uvijek s radošću dolazim na Sinjsku alku, kao što s radošću Sinjane dočekujem u Vukovaru. Alka i danas ujedinjuje Hrvatsku, unatoč epidemiološkim mjerama i društveno-političkim previranjima. Čestitam ovogodišnjem slavodobitniku Ivi Zorici!”, poručio je Penava.

Ivo Zorica slavodobitnik je 305. Sinjske alke. Skupio je ukupno sedam punata, a u sridu je pogodio u drugoj trci.

U prvoj trci četiri su alkara pogodila u sridu. Ivica Filipović Grčić, Ante Runje, Frano Talaja i Nenad Marić u nastavak natjecanja ušli su s tri punta. Nakon druge trke vodstvo je preuzeo Ivo Zorica s ukupno pet punata, slijedili su ga Josip Čačija, Marić, Talaja i Alen Poljak s četiri punta.

U treću trku ušla su dva alkara manje, znači njih 15. Nakon što su debitant Martin Šušnjara i Marić skupili šest punata, na vrh se vratio Ivo Zorica s pogotkom u ‘u dva’ i ukupno sedam punata.

Izvor: narod.hr

Izdvojeno, Najnovije, Politika

Evo što su nam odgovorili iz Tedeschijeve Atlantic grupe o financiranju koalicije Možemo, Zagreb je naš, Za grad, Orah, Nova ljevica i Radnička fronta

Iako se proteklih dana u medijima pojavila informacija kako je ekstremno lijevu koaliciju Možemo, Zagreb je naš, Za grad, Orah, Nova ljevica i Radnička fronta financirao Emil Tedeschi, iz Alantic grupe dobili smo negativan odgovor.

“Atlantic Grupa, a niti Emil Tedeschi osobno, nikada nisu financirali nijednu političku opciju”, odgovorila je za Narod.hr Gabrijela Kasapović, direktorica Atlantic Grupe.

Na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP) su objavljena cjelovita izvješća 50, od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su se u srpnju natjecali za Hrvatski sabor, pet sudionika nije u propisanom roku dostavilo svoje izvješća, pa im prijete novčane kazne. Među objavljenim izvješćima su i ona pet najvećih stranka i koalicija: HDZ-a, Restarta, DP Miroslava Škore, Mosta NL i platforme Možemo.

Iako se proteklih dana u medijima pojavila informacija da je tu koaliciju, financirao Emil Tedeschi, potvrde za to nema na popisu od 341 donatora. Većina donacija iznosi po nekoliko stotina kuna, malo je onih u tisućama, najveća iznosi 20 tisuća i samo je jedna takva. Jedna od većih je donacija Bojana Glavaševića, iznosi 15.600 kuna.

Platformu donirale nekadašnje članice nevladine udruge Gong Suzana Jašić (500 kuna) i Sandra Pernar (1500 kuna), meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar (sto kuna), član Programskog vijeća HRT-a Nikola Baketa (200 kuna), sindikalist Mijat Stanić (500 kuna) itd. Platforma se najviše oglašavala na radiju i društvenim mrežama, što ju je ukupno stajalo 465 tisuća kuna, najmanje na televiziji i u novinama (ukupno oko 6500 kuna).

Podsjetimo, ranije je saborski zastupnik Mosta Miro Bulj na Facebooku komentirao pitanje tko stoji iza financiranja svojevrsnog iznenađenja izbora, radikalno lijeve koalicije Možemo.

“Pišu mediji da iza Možemo – politička platforma stoji kapital Emila Tedeschija. Ako je to istina Tedeschi time samo vraća uslugu ideološkim nasljednicima Partije.

Još 1988. njegovoj firmi “Rothem” Partija je osigurala početni kapital. Uz to je preko svoje druge firme Meteor paper ukrao miljun i 400 tisuća njemačkih maraka namijenjenih za obranu Sinja od agresije četnika, pobunjenih Srba i JNA.

Nema nikakvog razloga da Katarina Peović i Tomislav Tomašević bježe od činjenice da im je Tedeschi financijer. Tedeschijeva kapitala ne bi bilo da nije bilo Kati i Tomislavu drage Partije. A uz to je Emil učinio sve da Cetinska krajina bude okupirana od JNA i Kati tako drage petokrake.

Zbog nestanka novca za obranu Cetinskog kraja osobno sam podigao niz kaznenih prijava ali institucije hrvatske države nisu ništa učinile jer je Tedeschi kao što sada moguće financira Možemo dosad obilno financirao i ostale važne aktere na političkoj sceni.”

Zbog nestanka novca za obranu Cetinskog kraja osobno sam podigao niz kaznenih prijava, ali institucije hrvatske države nisu ništa učinile jer je Tedeschi kao što sada financira Možemo dosad obilno financirao i ostale važne aktere na političkoj sceni”, objavio je Miro Bulj.

Podsjetimo, na parlamentarnim izborima koji su se održali 5. srpnja u novi saziv Hrvatskog sabora ušlo je sedam zastupnika s liste platforme Možemo!, odnosno ekstremne zeleno-lijeve koalicije koju čine stranke Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad.

Među novoizabranim zastupnicima našli su se Tomislav Tomašević, Sandra Benčić, Damir Bakić, Vilim Matula, Radojka Borić, Katarina Peović te Bojan Glavašević.

Izvor: narod.hr

Društvo, Najnovije, Politika

Ivan Hrstić: Dan dostojanstvenog trijumfa nikad nije bio parada tolerancije, niti to u doslovnom smislu može biti

Je li nakon “okruglih” četvrt stoljeća konačno došlo vrijeme da se politički lideri hrvatskih Srba, bili oni etnobiznismeni ili (ne)izabrani parlamentarni zastupnici, uključe u proslavu Oluje? Je li isto tako krajnje vrijeme da se predstavnici izabrane hrvatske vlasti, ali i hrvatskih branitelja poklone nevinim žrtvama, pa možda čak stidljivo odaju počast i onim “vinim”, s one druge strane? Čini se da je taj “povijesni” trenutak zakucao na naša vrata. No, kao i obično, vrag je u detalju, piše Ivan Hrstić u kolumni za Večernji list koju djelomice prenosimo.

Mnogi danas, neki otvorena, neki teška srca, pozdravljaju i jedan i drugi “povijesni” čin, ali teško prelaze preko činjenice da je Andrej Plenković gotovo u jednom izdahu naciji obznanio da će jedan njegov potpredsjednik, Srbin, konačno(!), kao član Vlade RH prisustvovati proslavi Oluje u Kninu, dok će drugi potpredsjednik, Hrvat, general, ratni heroj, otići u Grubore i (konačno!) pokloniti se žrtvama pokolja koji se dogodio 20 dana nakon vrhunca Oluje. Time je širom otvorio vrata nagađanjima o trgovini ispod stola, koja je uzbudila maštu i povampirila strasti.

Vi nama Oluju, mi vama Grubore? Je li stvarno došlo do takve nedostojne trampe? Iz vlade odlučno odbijaju bilo kakvu pomisao o etnobiznisu, no, zloduh je već izišao iz boce, a ne ispunjava želje. Ima neke svoje vlastite. I ne da se nekim trikom udobrovoljiti prije ni što dobije neku svoju zadovoljštinu.

Doista, staviti Oluju i Grubore u istu rečenicu znači veličanstvenu pobjedu i pojedinačne zločine koji su se tada ili kasnije dogodili staviti u posve istu ravninu na povijesnoj tezulji. To je zapravo ono što “s one strane” pokušavaju posljednjih 25 godina, a što se posljednjih pet godina uobličilo u “paraproslavu” onkraj Dunava, Save ili Drine – dan trijumfalne slave pretvoriti i dan komemoracije i tuge.

Dan dostojanstvenog trijumfa, doista, nikad nije bio parada tolerancije. Niti to u doslovnom smislu može biti. Nije to dan kad u prvi plan dolazi čak ni tuga za izgubljenim suborcima, a kamoli dan kad se broje žrtve neprijatelja ili uvažavaju osjećaji onih koji taj dan prije samo kao tragediju. Ne, nisu to bile “Igre bez granica” niti “Jadranski susreti”, već završetak krvavog rata u Hrvatskoj, koji je omogućio i brzi završetak još krvavijeg rata u BiH.

U Kninu zapravo nije mjesto nikome osim onome tko tamo iskreno želi biti, pa tako ni Borisu Miloševiću, ako je to za njega doista samo još jedna “gesta za koju treba imati dobar želudac”.

Za nadati se da je to ipak nešto više od toga, te da je Milošević svjestan da niti politički lideri hrvatskih Srba ne mogu ostati vječno po strani, ili trajno suprotstavljeni onome što ostaje trajni pečat narativu hrvatskog naroda: pobjeda u Oluji, David protiv Golijata.

Većina branitelja radije bi u Kninu vidjela nekog poput Predraga Mišića, no, vjerojatno će ipak više ili manje pozdraviti Miloševićev dolazak. Ipak, sasvim je jasno da nije on taj koji u hrvatskoj javnosti privlači munje i gromove, već je to stvarni lider SDSS-a. Nije bilo toliko bitno hoće li Milošević u Knin, već hoće li i ove godine na taj dan Milorad Pupovac poslušno stajati k nozi Aleksandru Vučiću tijekom komemoracije za “Dan sećanja na žrtve Oluje” te nijemo slušati njegove antihrvatske izljeve. Ove godine nije otišao. I to je ono što je dobro, ne zato što nije otišao Milorad Pupovac, tko ga šiša – već zato što nije otišao zastupnik u hrvatskom Saboru.

Ove godine izravno ili neizravno ispričat ćemo se Srbima za zločine nakon Oluje, a oni će da nam oproste što su nas pet godina tukli. Barem neki. Možda. No, Tomo Medved ničim nije zaslužio odvratne riječi koje mu upućuju. Ako triput ranjavani branitelj kojemu je u samoj završnici Oluje kao hrvatski vojnik brat, a danas kao potpredsjednik hrvatske vlade, osjeća da je sazreo povijesni trenutak da on ode odati počast mučki ubijenim starcima u Gruborima, onda on ima svako pravo na to.

Je li, dakle, Plenković ovakvom izvedbom pomirbe uprskao “povijesni” trenutak koji je sam kreirao? Povijest vrlo vjerojatno neće biti toliko okrutna prema njemu kao neki od nas danas. Ostat će zapisane gole činjenice. Svi najavljeni akteri pojavili su se na improviziranoj povijesnoj pozornici i izveli svoju ulogu. Sve i da je u pitanju bila samo gluma, pamte se geste, a zaboravljaju eventualne bolne grimase, piše Ivan Hrstić u kolumni za Večernji list.

Kolumnu u cijelosti pročitajte u Večernjem listu.

Izvor: narod.hr/Večernji list