Blog • Stranica 148 od 171 • Sinovi Oluje

Najnovije, Vijesti

Plenković i Petrov suglasni: Nova će Vlada imati manje ministarstava

Nakon četverosatnih pregovora o formiranju nove vlade čelnici HDZ-a i Mosta Andrej Plenković i Božo Petrov u utorak su pred novinare izišli zadovoljni razgovorima na kojima je bilo riječi o ustroju buduće hrvatske Vlade, a iako detalje nisu otkrivali, Plenković je najavio kako će se broj ministarstava smanjiti.

“Razgovarali smo o ustroju buduće vlade te smo vrlo detaljno govorili o nadležnostima u pojedinim resorima i broju ministarstava. Također, razgovarali smo i o precizno identificiranim željama i ambicijama HDZ-a i Mosta u kojim resorima su trenutno fokusirani njihovi prioriteti”, rekao je Plenković.

Uvjeren je, kaže, i da su blizu rješenjima koja će omogućiti učinkovitu, racionalnu i kvalitetnu Vladu.
Plenković je istaknuo kako je cilj HDZ-a da do ponedjeljka, kada će biti održane konzultacije kod predsjednice Republike, dođu s potrebnih 76 potpisa kako bi od nje dobili mandat za sastavljanje nove Vlade.

Predsjednik HDZ-a najavio je kako rade na tome da broj ministarstava bude nešto manji nego što je sadašnjih dvadeset, no nije precizirao koliko će biti ukupno ministarstava tek je naznačio da će se neka ministarstva spajati.

“Mi smo dobili prijedloge HDZ-a, a također dali smo i svoje prijedloge na koji način vidimo buduću izvršnu vlast. O samim prijedlozima ćemo, i mi i kolege iz HDZ-a proći kroz svoja tijela i nadam se da će se na kraju postići dogovor”, rekao je Petrov.
Mišljenja je kako je realno očekivati “razrješenje u predstojećih nekoliko dana”.

Medijska nagađanja o tome da se moraju odlučiti između Ministarstva unutarnjih poslova i mjesta predsjednika Sabora nije htio komentirati.

“Što se tiče bilo kakvih konstrukcija vezanih za određena ministarstva, po meni ne bi bilo dobro izlaziti s imenima i resorima, a kad se završe pregovori – mediji će znati sve”, rekao je čelnik Mosta. Kada se dogovori cjelokupni paket, objavit će sve informacije, poručio je.

Na pitanje kada će nastaviti razgovor s predstavnicima nacionalnih manjina, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je da će te razgovore nastaviti ovaj tjedan no i da im je sada prioritet formitati parlamentarnu većinu HDZ-a i Mosta. Najavio je i da će se dio sadržaja programa Vlade odnositi na zaštitu manjinskih prava, a dio posebnih točaka koje su bitne za svaku nacionalnu manjinu bit će u operativomi programu Vlade.

Razgovori se sutra ujutro nastavljaju po radnim skupinama, a u 15 sati u središnjici HDZ-a održat će se sastanak čelnika HDZ-a i Mosta.

Najnovije, Vijesti

‘Zoka ne može naći posao jer je SVADLJIVI ALKOS: butelju za ručak, butelju za večeru!’

”Sretnem neki dan uglednog poslovnog čovjeka pa komentiramo kako Zoka traži posao i ne može ga naći. I on kaže: “Ima 50 godina i ne zna ništa raditi”. A ja si mislim, ne samo da ne zna, nego ni neće ništa raditi jer je lijenčina. A uz to i narcis. Pomalo se i propio. Butelja za ručak, pa butelja za večeru. Ljudsko smeće kakvo se samo u klijentelističkom SDP-u moglo 10 godina uzgajati”, napisao je Melčić.

Poznati zagrebački SDP-ovac Marko Melčić na svom Facebook profilu osvrnuo se ponovno vrlo kritički na svog dojučerašnjeg stranačkog šefa,Zorana Milanovića i na napise o tome kako sada traži posao u Bruxellesu.

”Sretnem pred kućom neki dan uglednog poslovnog čovjeka pa komentiramo kako Zoka traži posao i ne može ga naći. I on kaže: “Ima 50 godina i ne zna ništa raditi”.
A ja si mislim, ne samo da ne zna, nego ni neće ništa raditi jer je lijenčina.

A uz to i narcis. Osim što jedino zna sjediti na ručkovima i večerama, pomalo se i propio. Butelja za ručak, pa butelja za večeru. Kome treba konzultant koji je svadljivi spletkaroš i pokvarenjak! I alkos.
Ljudsko smeće kakvo se samo u klijentelističkom SDP-u moglo 10 godina uzgajati. Kad on ode možda se SDP oporavi. Ali mora otići i cijela njegova sljedba iz vrha. Svi”, napisao je Marko Melčić na Facebooku te podijelio link teksta ‘Milanović savjetnik: Novi posao naći će u tvrtki iz Bruxellesa?‘

I:promise hr.

Najnovije

Plenković i Petrov: Sve smo bliži dogovoru, tema je bila ustrojstvo Vlade

Predsjednici HDZ-a i Mosta Andrej Plenković i Božo Petrov obratili su se novinarima nakon četvrtog kruga pregovora.

“Nakon dogovorenog prošlog puta, našli smo se danas ponovno na sastanku. Sutra se sastanci nastavljaju po dogovorenom redu. Današnji sastanak je bio uistinu plodonosan i s naše strane smo izuzetno zadovoljni načinom kako se odvijao, što smo se i dogovorili. Ono o čemu smo razgovarali je i ustrojstvo Vlade koje smo imali priliku čuti na prošlom sastanku kako bi to izgledalo s još nekim prijedlozima od obje strane. O tome će se još razgovarati ovaj tjedan i vjerujem da bi sve pregovore mogli završiti u ovih tjedan dana”, rekao je Petrov.

Obratio se i prvi čovjek HDZ-a.

“Zahvalio bih gospodinu Petrovu i kolegama iz Mosta na gostoprimstvu, ovo je meni bilo zadovoljstvo – prvi put u prostorijama Mosta. Održali smo razgovore sukladno hodogramu od prošlog tjedna, dakle vrlo jasno – nikakvog zastoja nije bilo. Ako se sjećate, u četvrtak sam bio u Bruxellesu, u petak je bio veliki skup na kojem smo izložili osnovne smjernice ekonomske politike za 2017. Naši kolege su danas razgovarali i o detaljima budućeg programa Vlade, dakle stručne sklupine temeljito rade na tim aspektima. Danas smo dotakli teme ustroja buduće vlade, mislim da se postupno približavamo u stajalištima. Naš je cilj u dogovoru s Mostom stvoriti stabilnu parlamentarnu većinu I jednu vladu koja će četiri godine uz jasnu pordršku Hrvatskog sabora učinkovito raditi i na provedbi programa i u interesu svih hrvatskih građana. Imamo ovaj tjedan dovoljno vremena da sve preostale detalje dogovorimo. Ja sam uvjeren da ćemo najkasnije u ponedjeljak kada su zakazane nove konzultacije kod Predsjednice biti u poziciji dobiti i njeno povjerenje za sastav buduće hrvatske vlade”, kazao je Plenković.

Petrov je dodao da su načelno govorili o ustrojstvu Vlade i kako bi ministarstva mogla izgledati u budućnosti, a tu su našli zajedničko mišljenje. Trebaju još dogovoriti i programske smjernice, a nakon toga će prezentirati sve stavove. Rekao je da određeni mediji šire neistinite informacije i da to ispada smiješno. Dodao je da oni ne puštaju informacije, odgovarajući na upit je li istina da traže mjesto predsjednika Sabora.

Najnovije, Vijesti

DENIS KULJIŠ: Dug Mrsićeve žene 10,6 mil. kuna je vrh ledene sante. Afera je mnogo veća!

OTKAZ ISTRAŽIVAČKOJ NOVINARKI: Lekoviću, Hrvatske te zove, zove, ustani Lekovićuuuu!

Izvanredni otkaz novinarki Hine Smiljani Škugor Hrnčević koja je u javnost pustila informaciju o dugu Dijane Šucbah Mrsić, supruge bivšeg SDP-ova ministra Miranda Mrsića nije uznemirila javnost ili Hrvatsko novinarsko društvo.

Ona se javila preko Facebooka:

“Dragi moji fb prijatelji, 26. rujna uručen mi je izvanredni otkaz nakon 26 godina rada u Hini. Osudili li me sadašnji rukovodioci Hine, jer da sam ja raskrinkala stopiranje odnosno cenzuru teksta o 10,6 milijuna kuna duga supruge bivšeg SDP-ova ministra Miranda Mrsića, prema HZZO-u, a to se, po njima nije smjelo, jer su vijest dorađivali. Ta je vijest za objavu u Hini bila pripremljena 7. rujna, no nažalost objavljena je tek 18. rujna. Obrazlagali su da se na tekstu radi. Što se radilo nije jasno jer je od prve do zadnje verzije u njoj dug i dalje Mrsićeve žene, i dalje je 10,6 milijuna kuna i dalje je nastao prije pet godina. Za Hininu vijest za trenutnu objavu više nego dovoljno.

Koliko mi je poznato neki bolji pisac bi za toliko dana napisao roman ili bar kratku priču, a eto u Hini koja po zakonu mora hrvatsku javnost izvještavati pravodobno i istinito to se kiselilo 12 dana. U međuvremenu su 11. rujna kao što svi znate bili izbori, a po Hininim hodnicima čulo se obrazloženje rukovodilaca da bi upravo zbog tih izbora bilo neetično objaviti vijest o dugu supruge Miranda Mrsića koji je nositelj liste Narodne koalicije u VI. izbornoj jedinici.

U međuvremenu, jučer, ravnatelj HZZO-a Dorčić izjavio je da se boji da će dug otići u zastaru. Strašno!!!

Pa dragi moji fb prijatelji, gdje mi živimo, gdje je ovdje sukob intresa Miranda Mrsića, gdje je lopovluk, što je radio DORH koji mora obvezno reagirati na svaku sumnju na kriminal i korupciju, a tekst je ipak u nekim medijima objavljen 9. rujna, dakle prije izbora. I to je očigledno razjarilo rukovodioce Hine.

Skor svega navedenoga je moj IZVANREDNI OTKAZ.

Nevjerojatna je i činjenica da je toj gospođi Mrsić HZZO nakon pet godina tek u srpnju ove godine poslao ponudu za nagodbu po kojoj bi joj bilo oprošteno 4 milijuna kuna. Naših milijuna, jer svi mi plaćamo zdravstveno i dopunsko.

Neka netko od vas izračuna koliko je 10, 6 milijuna kuna duga dopunskih osiguranja, koliko je to proteza za žene s oštećenjem nogu i ruku koje kad su trudne HZZO im ne prizna potrebu za novom protezom, jer nema novca. A to je drugo stanje i tijelo žene se mijenja to mogu potvrditi sigurno sve moje fb prijateljice i sve žene koje su rodile.

Jučer Ravnatelj HZZO-a Dorčić izjavljuje kako se boji da će sav dug otići u zastaru. A kako bi tek otišao da nije objavljen 9. rujna ili da je na izborima pobijedila Mrsićeva strana?

Mene su rukovodioci Hine optužili što je taj tekst ipak 9. rujna osvanuo u nekim medijima, koji su tu cenzuru doveli u vezu s trgovanjem utjecajem sadašnjih rukovodilaca Hine i Miranda Mrsića, odnosno Kukuriku koalicije od kuda je sadašnja čelnica Hine došla na ravnateljsko mjesto.

U moju obranu stao je i na tome sam mu beskrajno zahvalna HNiP, (udruga novinara i pisaca), moji prijatelji, no pitam se gdje su sada organizacije i udruge koje se bore za slobodu medija, ljudska prava, prava na pristup informacijama, protiv cenzure, lopovluka, kriminala, piše maxportal.hr.

Zato vas molim da ovaj moj post dijelite svima, kako bi hrvatski građani na vrijeme, dobili točnu i istinitu informaciju o ovoj raboti, kad već to nije napravila Hina kojoj je to temeljna zadaća i koju plaćaju svi porezni obveznici, baš kao i HZZO, te da koliko možete utječete na nadležne institucije, Vladu, resorna ministarstva, DORH, policiju.

Pitam se što bi bilo sa mnom da su rezultati nedavnih izbora prevagnuli na stranu Mrsićeve Narodne koalicije? Možda bi ponovo za mene i slične bio otvoren neki novi Goli otok, ovako sam dobila blažu kaznu – samo izvanredni otkaz.”

POTPIS POD FOTOGRAFIJU:

Evo i karakternog skupnog portreta protagonista, uz napomenu: dug HZZO je samo vrh ledene sante. Ta firma kojoj je vlasnik bila žena Miranda Mrsića imala je od države koncesiju za čuvanje jajnih stanica i nijedna međunarodna tvrtka koja je pokušavala ući na domaće tržište pa konkurirati u tom poslu, nije mogla pristupiti.

Njihovi predstavnici nudili su novac za lobističke usluge onome tko može u novinama objaviti taj skandal. Naravno da se u ono doba, dok je Josipović, Mirandov prijatelj i pokrovitelj, bio na Pantovčaku a Milanović u Banskim dvorima, nije to moglo nigdje objaviti…

Svi su gledali sa sažaljenjem te poslovne ljude koji misle da se u Hrvatskoj nešto može postići novcem. Govorili su – ali potrebno je samo dati informaciju da je to protivno ustaljenoj europskoj praksi i tržišnim principima koji vrijede u EU. I što da im kažeš? ZAMP! Hrvatska muzička stranka prava. Ne mogu oni to shvatiti.

I:braniteljski portal

Najnovije

Predsjednica: Tko želi mandat, mora donijeti potpise potpore

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović rekla je u nedjelju da će ustrajati na tome da onaj tko želi mandat za sastavljanje nove Vlade, mora donijeti potpise potpore 76 ili više izabranih zastupnika.

“Mislim da sam bila sasvim jasna do sada, da ću ustrajati na potpisima. Tko god želi mandat za sastav Vlade, mora donijeti dokaz o potpori 76 ili više zastupnika u Hrvatskome saboru. Potpisi su uvijek najčišći,” izjavila je za Hrvatsku televiziju predsjednica Republike u Mariji Bistrici, odgovarajući na pitanja novinara.

U prvom krugu konzultacija, održanom 28. rujna na Pnatovčaku, pokazalo se da nitko nije dobio potreban broj potpisa potpore za mandatara. Drugi krug konzutacija o mandataru za sastavljanje nove Vlade održat će u ponedjeljak 10. listopada. Konstituirajuću sjednicu 9. saziva Hrvatskoga sabora predsjednica Republike sazvat će za petak, 14. listopada.

Najnovije

Nikad u povijesti Hrvatske nije jedna grupa ljudi tako razarala državu

Teoretski, ali uopće nije nekakva znanstvena fantastika, na izborima se moglo dogoditi i ovo: da samo malo više glasova dobije Živ zid, a malo manje Most pa da odnos bude takav da slušamo i gledamo u Vilibora Sinčića s istom strepnjom kao danas na Božu Petrova.

Razlika u glasovima ustvari je neznatna, Most je u cijeloj Hrvatskoj dobio 190, Živi zid 120 tisuća glasova. Dovoljno je bilo da se jedan srednji grad, na primjer Zadar, digao na lijevu nogu i glasao za Živ zid pa da sad pratimo najozbiljnije pregovore o tome hoće li na primjer Ivan Pernar biti prvi potpredsjednik Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, hoće li prvoj ženi Živog zida Vladimiri Palfi koalicijskim dogovorom pripasti mjesto ministrice obrane ili ipak vanjskih poslova ili hoće li možda Hrvoje Runtić postati novi direktor Hrvatske radio-televizije, plus hrvatski član Nadzornog odbora Ine, piše Jutarnji list.

Da je slučajno izbore prespavao grad veličine Metkovića, a nešto veće, poput Varaždina, glasovalo za Živi zid a ne za Most, Sinčić bi danas bio Petrov i eto (samo naizgled) drukčije priče.

Pa ipak, premda je razlika između Živog zida i Mosta otprilike onoliko glasova koliko su HDZ ili SDP osvojili u samo jednoj izbornoj jedinici, recimo prvoj ili drugoj, svejedno na Most gledamo kao na skupinu ozbiljnih ljudi koje možemo zamisliti kako upravljaju Hrvatskom, a na Živi zid kao na skupinu neupravljivih luđaka.

Zaista nepravedno tetošenje Mosta.

Jer bilo je kroz povijest hrvatskog parlamentarizma i drugih rezultata na skali između 100 i 200 tisuća glasova, ali nikad nije bilo ovoliko pretjerivanja, preuveličavanja važnosti i snage, podmuklosti, uvjetovanja, kalkuliranja i zadrške, toliko mnogo besramnog javnog iskazivanja kadrovskih ambicija, toliko zamagljivanja, probnih balona, spinanja, kupovanja vremena, tako puno otvorenog izjašnjavanja o tome tko bi koji resor zapasao, koje poduzeće zauzeo.

To nikako ne znači da svega toga nije bilo i ranije – pa hrvatska je politika močvara najgoreg klijentelizma – ali do pojave Mosta barem se smatralo se da je o tome neprilično javno govoriti, da govor o tome izaziva nelagodu, da se to treba prikrivati. S Mostom ovo postaje legitiman sadržaj politike: Most koji se pretvara da je došao politiku očistiti od trgovine, trgovinu je ustvari u politiku uveo kao jedini sadržaj.

Želimo Ministarstvo gospodarstva. Želim šest ministara. Želimo kontrolirati pregovore oko Ine. Želimo okoliš. Želimo policiju. Želimo pravosuđe. Želimo tajne službe. Želimo televiziju… Želimo, želimo, dajte, dajte.

Recimo, na izborima 2000. godine partnerske stranke SDP-a i HSLS-a, a to su bile HSS, HNS, LS, IDS i ASH, bile su osvojile 431.484 glasa, svakako bitno više nego danas Most. No bez obzira na značajan udjel njihovih glasova u ukupnom rezultatuRačanove koalicije, o toj “koaliciji u koaliciji” svejedno nije ovisila sudbina cijeloga jednog izbornog ciklusa. A danas ponovno sve visi na Mostu, gube se dani, mjeseci, godine. Autoceste moraju uzimati komercijalne kredite jer im tehnička Vlada ne može dogovoriti bitno povoljniji aranžman sa Svjetskom bankom. Građani i poduzeća čekaju poticajniju poreznu politiku. Jedina propulzivna industrija, turizam, čeka stabilnu Vladu sa stabilnom strategijom daljnjeg razvoja. Nitko ništa važno ne potpisuje jer nitko ni za što važno ne odgovara.

I HNS je na izborima 2007. bio na razini glasova približno kao danas Most (oko 160 tisuća), Hrvatska stranka umirovljenika 2003. godine dobila je 100.000 glasova, slično kao Laburisti 2011. godine. Na stranu sad manjkavosti svih ovih stranaka koje i danas manje ili više postoje, ali baš nitko od njih nije radio od države takvo kazalište, nitko nije toliko rastresao politički sustav, nitko nije tako dugo i uporno blokirao državne institucije, nitko nije svoju poziciju u toj mjeri kao danas Most koristio za razaranje drugih stranaka. Taj njihov posao doveo je do dodatnog pada povjerenja građana u politiku i političare općenito i do pada interesa za izlazak na izbore.

To ima i posljedicu. Sa 303 tisuće na prošlim izborima Most je pao na 190, to je činjenica, a Živi zid (zasad nezamisliv kao dio bilo koje vladajuće koalicije ikad) sa 95 se popeo na 120. Svejedno, u Mostu se i dalje ponašaju kao da im ide sve bolje, ne žele oni samo zapasati buduću Vladu, ministarstva i pola državnih poduzeća, oni imaju planove na lokalnim izborima dogodine osvojiti još neke gradove po Hrvatskoj. U toj ambiciji, za koju se čini kako ipak ne počiva na političkoj realnosti (Most je u padu, HDZ se oporavlja, i SDP će promjenom vodstva dobiti dobar novi momentum), u tom se dakle planu skriva opasnost da će se Most nastaviti ovako ili još gore ponašati, kao nemoguće dijete hrvatske politike, da će stalno skretati pažnju na sebe, cviliti, blokirati, rušiti, vetoizirati, smatrajući to kao dobar ulog u svoje sljedeće izborne utakmice, prije svega onu veliku, lokalnu, dogodine.

Da nije tako, već jučer bi Most i HDZ predsjednici došli s potpisima i mogao bi odmah krenuti posao sazivanja Sabora i formiranja nove Vlade. Nema opravdanog razloga za novo odgađanje.

I ova nova epizoda pregovaranja s Mostom pokazuje da ta organizacija nema koalicijski nego prije svega ucjenjivački potencijal, što upućuje na to da će HDZ, ako ne sada, onda sigurno vrlo brzo morati tražiti širu podršku za izbjegavanje još jednih prijevremenih izbora.

Najnovije

Plenković: Pregovori s Mostom se normalno odvijaju

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković opovrgnuo je medijske spekulacije da su prekinuti pregovori između HDZ-a i Mosta, istaknuvši kako se oni normalno odvijaju sukladno dogovorenom hodogramu.

-Nema nikakvog prekida pregovora. Oni se normalno odvijaju sukladno dogovorenom hodogramu – kazao je Plenković novinarima uoči početka 8. konferencije Dan velikih planova, dodajući kako postoje kontakti s Mostom na stručnoj razini te za ponedjeljak najavio nastavak formalnih razgovora između dviju stranaka.

Inače, medijsku informaciju da su članovi Mostovog pregovaračkog tima iznenada prekinuli pregovore oko formiranje saborske većine i vlade s HDZ-om oštro su u četvrtak demantirali i iz Mosta, ocijenivši je neistinitom, netočnom i zlonamjernom.

Plenković, međutim, nije decidirano odgovorio na novinarski upit je li točna informacija da se čelniku Mosta Boži Petrovu nudi mjesto predsjednika Sabora.

-Ništa se ne nudi, već se razgovara o mnogim pitanjima, pa tako i o ustroju vlade i podjeli dužnosničkih pozicija u Saboru – istaknuo je Plenković, iznova opovrgnuvši tvrdnje da HDZ pregovara s HNS-om i HSS-om.

Vezano uz izjavu potpredsjednika SDSS-a Milorada Pupovca da u javnim poduzećima poput HEP-a, Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda trebaju biti i pripadnici nacionalnih manjina, poručio je kako HDZ želi stvoriti novu političku praksu.

-HDZ želi da u sadašnjoj političkoj situaciji, kada glasovi zastupnika nacionalnih manjina nisu u situaciji da arbitriraju tko će biti na vlasti, stvori političku kulturu i praksu da vlade, prije nego stupe na dužnost, s manjinama dogovore hodogram važnih pitanja zaštite prava nacionalnih manjina, kako bi se u društvu kreiralo tolerantno ozračje – pojasnio je Plenković te dodao kako prirodnim smatra da u 2016. godini manjinski zastupnici podupiru rad vlade, a vlada omogući realizaciju njihovih prava i programa.

Osvrnuo se i na jučerašnji susret s Jean-Claude Junckerom.

-DORH, ministarstva financija i vanjskih i europskih poslova vode vrlo detaljnu i analitičnu komunikaciju. Samo sam u razgovoru s Junckerom kazao da vodi računa o tom osjetljivom dosjeu i ima na umu interese i hrvatskih poreznih obveznika i države, a u kontekstu zakona koji je velikom većinom donesen u Hrvatskom saboru – zaključio je Plenković.

Izdvojeno, Vijesti

Ovo je pet prvih zadataka nove hrvatske Vlade

Onog dana kada bude izglasana Vlada Andreja Plenkovića, pred novog premijera postavit će se prvorazredni zadatak vraćanja optimizma u Hrvatsku. Bez dobrih vibracija i pozitivne klime bit će nemoguće provesti i dio onoga što kabinet kojem se tek naziru konture planira, a to je prije svega provesti barem dio nužnih reformi i vratiti Hrvatskoj vjerodostojnost u Europi.

Tako povratak optimizma postaje prioritet nove Vlade i Andreja Plenkovića, a za to postoje dobri preduvjeti. Potencijalni premijer relativno je novo lice na hrvatskoj političkoj sceni, “nepotrošen”, a istovremeno, kako je dobro primljen u vlastitoj stranci, leđa mu zasad nisu okrenuli ni politički neistomišljenici. Gotovo da postoji jedinstveno mišljenje da je Plenković “nešto novo” na izmučenoj hrvatskoj političkoj sceni. Nakon Milanovića i Karamarka više nego dobrodošao, piše Globus u novom broju.

Prioriteti

Vratiti optimizam u zemlju u kojoj ga već dugo nema nije ni lako ni jednostavno. Hrvati obećanjima više ne vjeruju, a iskustvo ih uči da su političari najsimpatičniji na početku svog mandata. Sreća je za Plenkovića što nije obećavao nerealno, a ono što je obećao, prije svega da će zemlji vratiti mir i dostojanstvo, onda je lakše i realizirati.

Krug oko izglednog budućeg premijera također budi nadu. Sve su to ljudi s iskustvom i velikim radnim potencijalom, kao recimo Ivana Maletić ili Davor Ivo Stier. U tom prvom ešalonu su i nekadašnji ministar obrane Davor Božinović te Gordan Jandroković, kao i general Damir Krstičević. Iz sjene tu bi mogla biti prisutna i Dubravka Šuica, koja se neće uključiti u domaću kadrovsku križaljku, ali je riječ o iskusnoj političarki čije će savjete i mišljenje Plenković rado poslušati.
Od naslijeđenih kadrova Goran Marić je dobar odabir, a ima oko Plenkovića još puno imena koja ukazuju da bi nova Vlada mogla biti jedan uhodani orkestar za razliku od propalog raštimanog i sklepanog Oreškovićeva kabineta. Uz taj mnogo kvalitetniji tim koji se sada stvara u HDZ-u i Mostu će biti izazov ponuditi najbolje što ima. A i njihovi su ljudi već stekli stanovito iskustvo koje je neophodno za visoku politiku.

Povratak pristojne i uljuđene retorike za Hrvatsku je već dobar znak, preduvjet povratka optimizma. Ekstremni desničarski trubači pušu posljednje tonove, ali njihovo vrijeme prolazi. Vrlo brzo će na marginu, tamo gdje i pripadaju. Nikakve prijetnje neće im pomoći, niti navodno sklepani scenarij kontraofenzive ako ih Plenković ne kooptira u svoj tim. U vrhu HDZ-a znaju za taj scenarij ali, kako doznajemo, nije nikoga impresionirao. Može se očekivati da će se i sam Plenković vrlo jasno odrediti prema svakom soliranju u vlastitoj stranci, pogotovo ako želi otvarati prostor prema desnom centru, kakva bi trebala i biti buduća Vlada.

Hrvatskoj beskrajno treba dobra atmosfera, bez radikalizma, bez teških riječi, bez retrovizora u prošlost. Zvuči ofucano da nam je to “posljednja šansa”, ali previše je vremena potrošeno za eksperimente, a ako zemlja propusti i ovu priliku, zaista ćemo ostati na začelju Europe, s Bugarskom. Rumunjska je već otišla naprijed.

Novi proračun

Za novu Vladu je dobra vijest i odlazak Zorana Milanovića, ne zato što je kao šef SDP-a bio politički konkurent HDZ-u, već zbog toga što će se njegova stranka također promijeniti i natjerati buduću Vladu da ispunjava obećano. Jer, aktualna petomjesečna cirkusarija s odlazećom Vladom pokazala je da više nema “čvrstih” četverogodišnjih mandata, da neuspješne Vlade padaju i dolaze nove. Tek sada, kada dođe do promjene u SDP-u, stvorit će se uvjeti za pravu političku utakmicu vlasti i oporbe.

Drugi značajan prioritet je gospodarstvo, a novi proračun prvi je test. Vremena za usvajanje proračuna relativno je malo, ali ipak dovoljno da već sljedeći pokaže ambicije nove Vlade. Koliko god će suradnja s Mostom za HDZ biti komplicirana, a ponekad i krajnje teška, temelji su ipak bolji nego prije, a to znači da se mogu očekivati i neki bitni pomaci kada je riječ o projekcijama za sljedeću godinu. Ako je kod prošlih pregovora HDZ-a i Mosta u prvom planu bio MUP i tko će ga kontrolirati, ovaj put to je priča oko INA-e. Most grčevito želi resor gospodarstva i da se sve u vezi s naftnom kompanijom razgrne do kraja, a HDZ s druge strane želi taj resor kako bi mogao gurati reforme koje proeuropska struja Andreja Plenkovića smatra nužnima, koja idealnom za vođenje tog resora smatra Ivanu Maletić, pa se iza zatvorenih vrata, kako nam kažu izvori, vode teški razgovori upravo o tom osjetljivom resoru.

Bez obzira na Mostove “uvjete” i garancije koje Božo Petrov očekuje, čak bez obzira na finalni dogovor s HDZ-om, Hrvatsku čekaju reforme, pa i one koje idu u red nepopularnih mjera. Slomi li se sve na malom čovjeku, što je u konačnici uvijek bilo provođenje “reformi na hrvatski način”, ni Vladu Andreja Plenkovića ne čeka svijetla budućnost. Toga je on vjerojatno svjestan, dugo je živio u Europi, zna kako to tamo funkcionira, te se može pretpostaviti da će nova Vlada pokušati naći balans između nužnih promjena i ukidanja prava onima koji ih nisu zaslužili te neophodnih reformi koje jedino mogu stvoriti temelj da Hrvatska ubuduće može vraćati kredite i kamate.

Izbjeglička kriza

Treći prioritet nove Vlade bit će formiranje jasne strategije ako novi izbjeglički val preplavi Europu. To nije nemoguć scenarij i Hrvatska bi se našla u teškoj situaciji, jer su Slovenci i Austrijanci jasno dali do znanja da će striktno braniti šengensku granicu. Mi smo još uvijek daleko od Schengena, rokovi su probijeni, politički konsenzus u Europi o pristupanju Hrvatske u šengenski prostor ne postoji, tako da će nova Vlada morati iznaći pametnu taktiku kako bi postigla da Hrvatska ne postane žrtva izbjegličke krize. Postoji više scenarija, mnogi su do najsitnijih detalja razrađeni, ali planovi su uvijek jedno, a život drugo. Koliko god se čini da Hrvatska nije pripremljena, da se ne razmišlja o ogradama i žici, to zapravo nije tako, ali se rješenja ne stavljaju na velika zvona.

Četvrti prioritet ne samo za Plenkovićevu Vladu nego i za Hrvatsku ostaje Europa. Iako smo ušli u EU, kao da smo Europu zanemarili, stavili u drugi plan. Europske vrijednosti sve se manje spominju u Hrvatskoj, a sama EU zamorena vlastitom krizom postaje manje atraktivna njenim članicama. Ali, kada je Hrvatska postala dio europske obitelji, njoj je bila namijenjena i posebna uloga da svojim primjerom ukaže drugima “u regiji” da se reforme isplate. Sve ovo što se u zadnje vrijeme događalo nije moglo poslužiti za primjer. Na mala smo vrata pripustili ekstremizam, a Tomislav Karamarko i Zoran Milanović su se, puštajući duhove iz boce, nadali da će ih kontrolirati i moći tamo vratiti. Nisu uspjeli, pa su zato i pali. Milanović zbog krajnje neadekvatne retorike, a Karamarko zbog niza pogrešnih poteza koji su ga koštali karijere. Sada uz Plenkovića i njegove Europljane treba uslijediti stvarni povratak Hrvatske u Europu. Ne treba se zavaravati ni da je u Europi idila, ali europske vrijednosti, od politike do ekonomije, Hrvatskoj su sada više nego potrebni.

Peti prioritet za Andreja Plenkovića i njegov tim ostaje da Hrvatska napravi korak u stabilizaciji stanja na jugoistoku Europe i da se odnosi sa susjedima normaliziraju. To se naravno odnosi i na hrvatsko-srpske odnose koji su na granici pucanja. Idila nije ni sa Slovencima, s Mađarima također treba definirati odnose kada je riječ o INA-i i MOL-u, a BiH sve više ponovno postaje mjesto opasnog življenja. Opstojnost Hrvata u BiH sada se postavlja kao prioritet hrvatske vanjske politike, te se može očekivati da će Andrej Plenković izabrati BiH za jednu od prvih zemalja koje će posjetiti nakon ulaska u Banske dvore.

Bitka za Zagreb

To je samo dio prioriteta nove Vlade, a bit će ih još napretek, od nastavka kurikularne reforme do nužnih rezova u zdravstvu. Na dnevni red brzo će doći i Obiteljski zakon koji je ovako predložen u nekim segmentima karikaturalan. Možda će najmanje dilema, ali ne i posla, biti u vezi s turizmom u kojem nam dobro ide i gdje su perspektive više nego sjajne, ali i tu treba kroz sustav PDV-a i odabira najboljih investitora učiniti daljnje korake naprijed.

A čim nova Vlada bude potvrđena, prvaci stranaka, pa tako i buduće vladajuće koalicije – bez obzira kako se taj brak bude službeno zvao, suradnja ili koalicija – bacit će jedno oko i na buduće lokalne izbore. Jer onaj tko bude vladao u gradovima, taj će velikim dijelom biti i gospodar u zemlji. Zagreb tu ima posebnu ulogu, jer nije Milan Bandić bez razloga govorio da je mjesto gradonačelnika metropole drugo po snazi u zemlji. Puno se tu novca slijeva, pa će bitka za Zagreb biti važna i za vladajuću koaliciju.

HDZ nakon ovih izbora ima jasniju situaciju, jer je zagrebačka stranačka organizacija postigla daleko bolje rezultate nego što je itko očekivao. Osvojena su tri mandata više, tako da će sadašnje vodstvo na čelu s Andrijom Mikulićem imati mnogo jaču startnu poziciju u borbi za vlast u Zagrebu. Dok se donedavno spominjao Drago Prgomet kao buduća HDZ-ovska snaga za Zagreb, sada će mu biti mnogo teže izboriti podršku, jer Mikulić i njegovi ljudi imaju podršku Andreja Plenkovića koji kao potencijalni premijer dobro zna koliko je važno “osvojiti Zagreb”.

Još nešto ide na ruku novoj Vladi i premijeru, a to je činjenica što je na PantovčakuKolinda Grabar-Kitarović. Suradnja s predsjednicom za Plenkovića će biti dragocjena, jer će ga ona podržavati u svim projektima koji su važni za hrvatsku budućnost. To je i dobar temelj za buđenje optimizma o kojem je predsjednica Grabar-Kitarović već puno puta govorila, prenosi SD.

Najnovije

MOST i HDZ su se složili oko jamstava, ali i ministarstava, evo kako i kojih

Unatoč dezinfrormaciji koja se pojavljuje u javnosti o prekidu pregovora Mosta i HDZ-a, koja se ne čini nimalo logičnom (iako su na našoj politčkoj sceni logika i razum davno nestali) činjenica je da su Most i HDZ postgli dogovor oko sedam postavljenih uvjeta.

Kraju se privode i pregovori oko sastavljanja nove Vlade. Prema raspoloživim informacijama Mostovci bi bili na čelu pet ministarstava i to: MUP-a, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave, Ministarstva regionalnog razvoja i Ministarstvo zaštite okoliša.

Kako se doznaje, iako to tehnički ministar Tolušić odbacuje, iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova izdvojili bi se EU fondovi i pripojili Ministarstvu financija na čelu kojeg bi bio HDZ. Ministarstvu zaštite okoliša pripojila bi se energetka koja je do sada bila pod ingerencijom Ministarstva gospodarstva i koja bi sada pripala Mostu koji i nadalje želi imati Inu pod kontrolom.

Na čelu MUP-a prema sadašnjim informacijama ostaje Vlaho Oprepić, na čelu Ministarstva pravosuđa Ante Šprlje, i Slaven Dobrović na čelu Ministarstva zaštite okoliša.

U „preslagivanju” ministarstava daje se naslutiti da će se znanost odvojiti od obrazovanja a resor mladih izdvojiti iz socijalne politike i pripojiti sportu.

Nova hrvatska Vlada treba bi imati i četiri potpredsjednika. Kao prvi potpredsjednik spominje se Božo Petrov, dok se Davor Stier, Ivana Maletić i Davor Božinović spominju kao ostalih troje potpredsjednika.

Također se spominje i vraćanje na stari ustroj državnih tijela u kojem će dojučerašnji zamjenici ponovno postati državni tajnici.

I: direktno.hr

Najnovije, Vijesti

Petrov Predsjednici pohvalio HDZ, potpisi kad se dogovori ‘cijeli paket’

Čelnik Mosta Božo Petrov u srijedu je na Pantovčaku nakon konzultacija kod predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović izjavio da će Most potpise za sastavljanje Vlade dati kada se u pregovorima s HDZ-om “dogovori cijeli paket”.

Izrazio je zadovoljstvo što je HDZ prihvatio njihovih sedam jamstava.

“Drago nam je radi toga njihovog znaka da su spremni odraditi stvari koje treba odraditi u Hrvatskoj i radi građana”, rekao je.

Između Mosta i HDZ-a, izvijestio je, u tijeku su sastanci oko programskih smjernica, a sve bi, kaže, moglo biti gotovo do sredine listopada.

Na nagađanja da postoji prijepor oko toga koliko bi Vlada trebala imati potpredsjednika nije htio odgovoriti dodajući tek da se o pozicijama nije razgovaralo.

Razgovori o kadrovskim rješenjima i podjeli odgovornosti po resorima tek slijede “u ovih tjedan dana”, dodao je.

“U trenutku kad se dogovori cjelokupan paket, i ako se dogovori, a vjerujem da hoće, onda će se moći prezentirati, a do tada ne želim o tome razgovarati preko medija”, rekao je Petrov.