Blog • Stranica 144 od 171 • Sinovi Oluje

Najnovije, Vijesti

Koalicija se mora suočiti s izazovom reforme državnih poduzeća

U šestogodišnjem razdoblju od 2008. do 2014. godine hrvatsko se gospodarstvo pogoršavalo. Od ostalih europskih zemalja, samo je Grčka imala takvu recesiju. Ali nesigurni oporavak Hrvatske nastavio se i u 2016. godini, unatoč padu njene kratkotrajne koalicijske vlade nakon šest teških mjeseci i drugih izbora unutar godinu dana.

Zahvaljujući turizmu, na koji sada otpada oko jedne petine prihoda, Europska komisija predviđa da će Hrvatska u 2016. zabilježiti porast BDP-a od 1,8 posto.

Predviđa se da će nezaposlenost iduće godine biti manja od 15 posto, u usporedbi sa 17 posto u 2014. godini.

Nakon rujanskih izbora pojavila se i nesigurna nada da će sljedeća vlada moći staviti javnu potrošnju pod kontrolu i pozabaviti se administrativnim preprekama za ulaganja. To je ambiciozan plan, imajući u vidu da hrvatska politika obično opstruira gospodarske reforme. Neki, međutim, gaje uzdržan optimizam.

“U ovoj kampanji nije obećavana neka pretjerana potrošnja, a obje glavne stranke slažu se da je potrebno sniziti viši porezni razred i uvesti veću poreznu sigurnost”, kaže Sandra Švaljek, znanstvena savjetnica na zagrebačkom Ekonomskom institutu i bivša zamjenica gradonačelnika “To bi trebalo pozdraviti”.

Vlada desnog centra, na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom, ostvarila je na prošlomjesečnim izborima uspjeh veći od očekivanog. Analitičari su to dobro primili. Mnogi očekuju da koalicija HDZ-a, Mosta (stranka centra) i nekih manjih skupina ministrom financija ponovno imenuje mladolikog Zdravka Marića, koji uživa povjerenje tržišta i investitora.

Marić je rječito zagovarao reformu državnih poduzeća u Hrvatskoj, pojednostavljivanje poreznog zakona i smanjivanje administrativnog tereta za investitore. Sve to i dalje ostaju ključni izazovi za iduću vladu, izjavio je za Financial Times u rujnu.

“U sklopu prošle vlade, prvi smo put u povijesti uspjeli smanjiti nominalni javni dug”, kaže on. “Zamrznuli smo proračunske rashode, što je značajan korak. Ujedno smo konsolidirali deficit opće države na samo 0,2 posto BDP-a za prvih šest mjeseci ove godine, što je među najnižima dosad”.

Tom su sektoru jako potrebna sredstva; ipak, odustaje se od planova za izgradnju atraktivnih i luksuznih objekata. Iako analitičari napominju da prethodna vlada nije imala vremena smanjiti potrošnju, sve i da su njezini vodeći ljudi to željeli, Mariću se općenito priznaju zasluge za fiskalna ograničenja.

Bude li ponovno imenovan, kaže da će nastojati dodatno smanjiti javni dug. U isto vrijeme, postoji široka potpora umjerenom smanjivanju poreza na dobit poduzeća i poreza na dohodak, ali on naglašava da porezna sigurnost mora imati prioritet. „Imali smo 44 izmjene poreznog zakona u zadnje četiri godine. Više nećemo imati te neprekidne izmjene“, kaže on.

Hrvatska i dalje ima veliki javni i privatni dug – ukupno više od 200 posto BDP-a 2014. godine – a plaćanje visokih kamata i dalje opterećuje investicije i potrošnju.

Analitičari oplakuju neprestani politički status quo, koji guši nastojanja za provođenjem važnih reformi i štiti postojeće interese u javnom sektoru.

“Svi znaju što treba učiniti da bi se reformiralo hrvatsko gospodarstvo”, kaže Katarina Ott, ravnateljica zagrebačkog Instituta za javne financije. “Problem je politička elita, kojoj pogoduje postojeći sustav zaštite u javnom sektoru i koja podupire neučinkovite, zastarjele tvrtke” – kaže ona.

Te slabosti nadoknađuje snažan rast koji bilježi turizam, unatoč manjku novih hotela i zabrinutosti zbog nedovoljnih ulaganja u taj sektor. Promatrači, poput aktivista i investitora Nenada Bakića, upozoravaju da bi Hrvatska mogla postati „europska Florida“, jer bi mogla postati ovisnom o sezonskom turizmu koji bi mogao narušiti tržište rada. No uz priljev sredstava iz strukturnih fondova EU-a, snažan rast izvoza u ostatak unije i umjereni rast potrošnje potaknut konverzijom stambenih kredita vezanih za stranu valutu, turizam predstavlja temelj na kojem Hrvatska gradi svoj oporavak.

“Zahvaljujući tim čimbenicima, Hrvatskoj je gotovo zajamčen rast BDP-a između dva i tri posto godišnje”, kaže Bakić.

Ponešto od toga ovisi o povoljnom vanjskom okružju, kao i o tome da vlada potraje dovoljno dugo da se može uhvatiti u koštac s problemom državnih poduzeća. Osim toga, bit će potrebno veće kreditiranje poduzeća kako bi se mogao oporaviti građevinski sektor.

Unatoč tome, gospođa Švaljek kaže: „Naravno, tu su strukturni problemi i politička nesigurnost; ipak, bez obzira na to, trebali bismo kao cilj postaviti rast iznad tri posto. Postoje, međutim, razlozi za optimizam kada je riječ o Hrvatskoj“.

I: direktno hr

Najnovije

Krstičević u prvom ministarskom intervjuu emotivan zbog Mesića

Novi ministar obrane Damir Krstičević gostovao je u RTL-u Danas. On je ujedno i potpredsjednik Vlade za unutarnju politiku i domovinsku sigurnost koji će koordinirati sve dijelove državnog aparata kako bi Hrvatska odgovorila na bilo kakvu vrstu opasnosti za zemlju. Hrvatska gradi vlastiti model domovinske sigurnosti koji bi objedinio iskustva zemalja poput SAD-a, Izraela ili Njemačke.

Preuzimate domovinsku sigurnost; danas ste već imali sastanak kod predsjednice. O čemu ste razgovarali, koje je ciljeve predsjednica postavila pred Vas?

“Imali smo sastanak, bio je odličan. Dogovorili smo smjerove i načine rada. Svi mi koji smo zaduženi za sustav nacionalne sigurnosti moramo osigurati da sustav sigurnosti i obrane bude racionalan, koordiniran i učinkovit. Kao što vidimo, imamo nove ugroze i rizike s kojima je suočeno hrvatsko društvo. Terorizam, izbjeglička kriza, elementarne nepogode, kibernetički terorizam…sve to traži odgovor”.

Vi ste i danas rekli da je strategija navionalne sigurnosti iz 2002. godine, a mi smo u 2016. Je li moguće da se 14 godina nije ništa napravilo?

“Meni je žao, ali to je tako. Strategija je iz 2002. godina, a za svaku državu je to temeljni strateški dokument što se tiče sustava domovinske sigurnosti. Naša prva zadaća je do lipnja 2017. godine formirati jedan dobar i iskusan tim koji će imati zadaću pripremiti strategiju koju će donijeti Vlada”.

Danas je važno Europsko vijeće o izbjeglicama i sigurnosnim izazovima. Julian King upozorava da je pad Mosula iznimno opasan za Europu jer će borci ISIL-a bježati prema Europi? Je li Hrvatska spremna na te rizike?

“Mislim da svaka odgovorna država prati ta sigurnosna kretanja i u bliže i u daljem okruženju. Zato mi želimo uspostaviti proaktivan sustav domovinske sigurnosti jer naša je zadaća da taj sustav ima sposobnosti prepoznavanja sigurnosnih ugroza i rizika i na temelju toga da imamo spremne mjere tako da možemo reagirati u svakom trenutku”.

Kako Hrvatska namjerava biti istodobno i humana i oprezna u smislu nacionalne sigurnosti?

“Mislim da ta dva pojma ne isključuju jedan drugoga. Naša je zadaća biti spreman, da smo spremni reagirati s obzirom na situaciju u okruženju. Želimo početi razmišljati na drugačiji način. Moramo početi razmišljati da nam se mogu dogoditi neke nezamislive situacije. Naša zadaća je da naš sustav sigurnosti bude brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnju”.

Ove 2016. ponovno ste u vrhu države. Prije točno 16 godina Stjepan Mesić poslao Vas je u mirovinu. Je li ovo danas bio emotivan trenutak za Vas?

“Je, vrlo emotivan. Na neki način, to je pobjeda i mene i svih nas generala. To pismo zbog kojeg smo umirovljeni nije bilo usmjereno protiv institucija, nego je to bila naša odgovornost, borba za istinu, Domovinski rat. I ta je borba trajala do oslobađajućih presuda Gotovini, Markaču i Čermaku. Ponosan sam na svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu. I zato je čast i odgovornost voditi Ministarstvo”, piše RTL.

Najnovije, Vijesti

Što su temeljni ciljevi Plenkovićeve Vlade?

Temeljni ciljevi Vlade Andreja Plenkovića do 2020. su: ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost. Također, u dokumentu objavljenom na stranicama Sabora navodi se pet osnovnih stupova za razvoj poduzetništva.

1.) Cjelovita porezna reforma i olakšavanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima. Kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja dodatno će se rasteretiti građane, poduzetnike i obrtnike, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavnit će se postojeći regulatorni zahtjevi, smanjiti troškovi uklanjanjem prepreka ulasku u pojedine sektore te će se spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja. Neaktivna državna imovina bit će stavljena u funkciju gospodarstva, dok će javna poduzeća proći temeljito poslovno i financijsko restrukturiranje uz stručne uprave koje će imati jasno definirane ciljeve temeljem kojih će se mjeriti njihova uspješnost u radu.

2) Konkretnem mjere ulaganja u generatore rasta – jedan od najvećih potencijala rasta ima poljoprivreda i zato će neiskorištene poljoprivredne površine biti stavljene u funkciju prema jasno utvrđenim kriterijima, a velik je prostor za rast i u turizmu u kojem se prihodi mogu udvostručiti ulaganjem u smještajne kapacitete, širenjem ponude i produljenjem sezone. Navodi se i da će Vlada osobito poticati hrvatske izvoznike koji daju veliki doprinos gospodarskom razvoju zemlje. U programu se ističe da se hrvatski model gospodarskog rasta treba bazirati na izvozu.

3) Vlada će poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija, što uključuje pojednostavnjivanje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova, digitalizaciju svih procesa, e-usluge, povezivanje svih tijela državne uprave kako bi građani i poduzetnici dobili brzu i kvalitetnu uslugu.

4) Vlada će nastaviti jačati održivost javnih financija, što je temelj trajnog ekonomskog rasta i ukupne ekonomske stabilnosti. To znači daljnje smanjivanje proračunskog deficita, koje će rezultirati u snižavanju udjela duga u BDP-u i općenito omogućiti smanjivanje troška kamata koje danas proračun plaća na javni dug. U programu se navodi i da je trajna zadaća vlade i svih državnih institucija unaprjeđivanje uspješnosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.

5) Vlada će provesti reformu obrazovnog sustava s nastojanjem da ga osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva.

Smanjivanje javnog duga za 10 postotnih bodova, uravnotežen proračun

U području javnih financija Vlada namjerava posebnu pozornost posvetiti jačanju fiskalnog kapaciteta i postizanju fiskalne održivosti kroz smanjenje proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u. Cilj je Vlade do 2020. imati uravnoteženi proračun opće države, a udjel javnog duga u BDP-u smanjiti za više od 10 postotnih bodova u četverogodišnjem mandatu. Uz gospodarski rast, navodi se u programu Vlade, to je ključno za poboljšanje kreditnog rejtinga države. Pritom će Vlada jačati fiskalnu odgovornost na svim razinama vlasti, Povjerenstvu za fiskalnu politiku dati snažniju ulogu supervizora nad provođenjem fiskalne politike a najavila je i donošenje Strategije upravljanja javnim dugom.

Vlada najavljuje i poduzimanje mjere u cilju rješavanja problema blokiranih građana i poduzeća. Pritom će biti usmjerena na smanjenje udjela nenaplativih kredita, poticat će banke i druge kreditne institucije da izvansudskim putem pokušaju djelomično ili u cijelosti otpisati teško naplativa i nenaplativa potraživanja (NPL), što će biti uključeno u reformu cjelokupnog poreznog sustava. U području monetarne politike politika Vlade bit će usmjerena na ispunjavanje specifičnog cilja – pune koordinacije i suradnje Vlade i HNB u funkciji gospodarskog rasta te će ustrajati na jačanju transparentnosti u poslovanju HNB-a, navodi se u programu.

Snažan razvoj poljoprivrede

Politika Vlade u sektoru poljoprivrede bit će usmjerena na nekoliko ciljeva, među kojima su snažan razvoj poljoprivrede, daljnji razvoj i izgradnja sustava navodnjavanja, učinkovit financijski sustav i lakši pristup financijskim sredstvima te kvalitetna provedba Programa ruralnog razvoja. Poljoprivrednu politiku Vlada će voditi sa ciljem stavljanja u funkciju neiskorištenih poljoprivrednih površina, a poticat će se i razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kaže se u Programu.

Vlada će osigurati i provođenje Nacionalnog plana navodnjavanja u punom opsegu te udvostručiti navodnjavane površine u Hrvatskoj korištenjem sredstava iz EU fondova te osigurati učinkovit financijski sustav za poljoprivredu, smanjenje PDV-a na dobra koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji te provedbu reprograma postojećih zaduženja. U Programu se navodi i da će se promjenama Programa ruralnog razvoja omogućiti veća dostupnost novca iz EU fondova obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, poglavito u područjima s nižim indeksom razvijenosti.

U Programu se navodi i da je turizam važna grana gospodarstva, koja ima veliki potencijal za daljnji razvoj i rast. Vlada će provodit mjere unaprjeđenja kvalitete turističke ponude, čime će se povećati broj noćenja, smanjiti sezonalnost, povećati turistička potrošnja i zaposlenost u turizmu. Politika Vlade bit će usmjerena na poticanje novih ulaganja u turizam, raznovrsniju ponudu i produljenje turističke sezone, navodi se.

Energetika važno područje za nove investicije

Vlada namjerava izraditi “Strategiju energetskog razvoja do 2050. godine”, koja će se temeljiti na sigurnosti opskrbe i konkurentnosti cijena energije. Kao specifični ciljevi Vlade u tom području navode se unaprjeđenje sigurnosti opskrbe naftom i plinom u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Vezano uz naftu, nastojat će se iskoristiti povoljan geostrateški položaj Hrvatske koji omogućava dobavu nafte i naftnih derivata za potrebe europskog tržišta kopnenim i pomorskim putem, što znači da je na taj način osigurana opskrba hrvatskog tržišta uz istodobnu mogućnosti ostvarivanja značajne gospodarske koristi od tranzita nafte za potrebe tržišta EU i susjednih država. Isto tako, novim će se ulaganjima u plinsku infrastrukturu nastojati osigurati cjenovno povoljna dobava plina u budućnosti.

Osim što će državu nastojati integrirati u europske prometne pravce te razviti moderan i učinkovit prometni sustav, Vlada će naglasak staviti i na razvoj širokopojasne infrastrukture nove generacije. Posebno će se voditi računa o izgradnji Pelješkog mosta, dovršetku autoceste do Dubrovnika i Istarskog ipsilona, dogradit će se Zračna luka Split, kao i druge zračne luke, pogotovo na otocima. Ulagat će se i u željezničku infrasturkturu, kao i u infrastrkturu riječnih i morskih luka.

Fokus na reindustrijalizaciju i zapošljavanje

Vezano uz reindustrijalizaciju, Vlada navodi da će raditi na povećanju industrijske konkurentnosti, budući da bi industrija trebala zadržati ulogu ovdašnjeg pokretača održivog razvoja i zapošljavanja. Industrija će se poticati povoljnim izvorima financiranja, kao i jeftinijim i dostupnijim sirovinama i energijom, kaže se u Programu. Isto tako, štitit će se domaća proizvodnja, a podrška domaćim proizvođačima očitovat će se i u jačanju kapaciteta u provedbi nadzora nad tržištem, aktivno će se raditi na protudampinškoj politiici, a hrvatski će se proizvođači poticati na sudjelovanje u postupcima javne nabave.
Vlada najavljuje i reforme u području vezanom za tržište rada, pa će se uz ostalo osigurati učinkovito funkcioniranje svih institucija na tržištu rada te će se znatno unaprijediti postupak posredovanja kako bi se nezaposlenima omogućilo brže zapošljavanje, a poslodavcima potrebna radna snaga. Posebna će se pozornost usmjeriti na aktivaciju i obrazovanju mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba. Zapošljavanje mladih poticat će se, među ostalim, redefiniranjem mjere “stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa” te bespovratnim sredstvima i povoljnim kreditima do 350.000 kuna za pokretanje vlastitog posla.

I:HRsvijet

Najnovije, Politika

Hrvatski sabor dao povjerenje Vladi Andreja Plenkovića

Hrvatski sabor dao je povjerenje Vladi Andreja Plenkovića. Glasove za potporu 14. Vladi Republike Hrvatske dao je 91 saborski zastupnik, 3 su bila suzdržana i 45 protiv.

Prije samog glasovanja, Andrej Plenković se obratio saborskim zastupicima te im zahvalio na ‘konstruktivnoj i zanimljivoj raspravi’.

-Ponašat ćemo se ne na temelju velikog kopromisa i konsenzusa, nego na normalnom funkcioniranju Vlade i oporbe, ali sve ono što će poboljšati život hrvatskih ljudi kod mene će dobro proći – istaknuo je Plenković tijekom obraćanja zastupnicima prije samog glasovanja.

Nakon što su dobili povjerenje saborske većine, članovi nove Vlade položili su svečanu prisegu da će svoje dužnosti obnašati časno i savjesno te poštovati Ustav i zakone.

Nakon fotografiranja, u dvorani banova u Banskim dvorima izvršena je primopredaja vlasti. Tihomir Orešković svojem je nasljedniku na mjestu premijera – Andreju Plenkoviću predao “ključeve” vlade i izvješće o radu njegove 13. hrvatske vlade. Uz novog predsjednika Vlade, primopredaji su nazočili i podpredsjednici kao i najbliži suradnici Andreja Plenkovića.

Podsjetimo, nova, 14. po redu, Vlada Republike Hrvatske imat će 20 ministara. Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar obrane Damir Krstičević te ministar uprave Ivan Kovačić obnašat će ujedno i dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske. Zdravko Marić ministar je financija, Vlaho Orepić ministar unutarnjih poslova, Ante Šprlje ministar pravosuđa, Tomislav Tolušić ministar poljoprivrede, Gabrijela Žalac ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Lovro Kuščević ministar graditeljstva, Slaven Dobrović ministar zaštite okoliša i energetike, Oleg Butković ministar mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Ćorić ministar rada i mirovinskog sustava, Nina Obuljen Koržinek ministrica kulture, Gari Capelli ministar turizma, Pavo Barišić ministar znanosti i obrazovanja, Milan Kujundžić ministar zdravstva, Tomo Medved ministar hrvatskih branitelja, Goran Marić ministar u Vladi te Nada Murganić ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Najnovije, Vijesti

Brodić: Dvoje ministara o kojima se najviše piše prvi će izaći iz Vlade

Bivša potpredsjednica Vlade Željka Antunović, kolumnist Jutarnjeg lista Denis Kuljiš i urednik portala Energypress.net Ivan Brodić, u emisiji ZOOM na Z1 televiziji, komentirali su 14. po redu Vladu Republike Hrvatske.

Jedan od najviše komentiranih slučaja je zasigurno izmicanje fotelje za Ministarstvo kulture – Zlatku Hasanbegoviću. Antunović osobno smatra kako je to bilo očekivano, jer je po njoj “Hasanbegović, radikalan i ekstreman i nije imao predispozicije da sjedne na to mjesto”. Shodno medijskim spekulacijama da Hasanbegovićevu nasljednicu Ninu Obuljen odobrava ljevica za razliku desnice, Antunović je objasnila kako Obuljen imat visoku kompentenciju. “Njezino postavljanje za posljedicu može donijeti mir u kulturnim krugovima”, kazala je Antunović.

Kuljiš je naglasio kako je cijeli diplomatski zbor indirektno dao do znanja da Hasanbegović ne može biti ministar, s čim se Brodić ne slaže. “U Ministarstvu kulture ostala su mnoga pitanja; arhivi koji nisu otvoreni, neproftni mediji….Obuljen je bila u aferi oko oporezivanja knjiga – nije uvijek bila ispravna HDZ-ovka kako bi s desnog krila to smatrali. Za Pavu Barišića također se vežu afere; uzimao je dvostruke putne naloge, netko je potegnuo i pitanje kako to da drži 19 kolegija na četiri fakulteta. To ne može niti jedan čovjek, to neće ostati nezamijećeno. Čini mi se da će oni biti prvi koji će izaći iz Vlade, poučeni dosadašnjom situacijom izlazaka ministara iz Vlade”, komentirao je Brodić imena koja su se pojavila na Plenkovićevoj listi ministara.

Dodao je kako je mandatar Vlade rekao da će se za Obuljen provesti provjera, a i navodno je prijavio slučaj DORH-u. “Međutim, na slučajevima bivših ministara vidljivo je kako je DORH odrađivao svoj posao”, napomenuo je Brodić.

Slaže se s Antunović kako osim najave o pokretanju gospodarstva treba navesti i konkretne korake u ostvarenju tog cilja. “Goran Marić će nadgledati DUUDI, korisna reforma ako će on stvarno nadgledati i ubrzati stvar. Važni je spomenuti i pet stupova s kojima je izašao Plenković, među kojima je i energetika, opet važna”, rekao je Brodić.

Plenković je u sastavljanju Vlade izostavio suradnike koji su bili bliski Karamarku. Brodić smatra kako je Plenković to napravio jer traži lojalnost, te ne želi konflikte s medijima i javnosti. “Želi da njegovi ministri imaju podršku. Zagrabio je u sadržaj ljevice, pogotovo u ekonomskom smislu. Zapravo to je ekonomska ljevica, dok ekonomske desnice – nema”, komentirao je urednik portalaEnerypress.net.

Brodić je komentirao i slučaj INA-e navodeći kako postoje dva nova momenta: Hernadijev intervju i nova strateška dugoročna strategija MOL-a. O rafineriji u Sisku, nastavio je, nitko ne govori jer interesne grupacije imaju kupca za INA-u i žele da ljudi u Sisku budu na proračunu kako bi trgovali glasovima. “Za Sisak nitko ne govori o smanjenju poreza, nitko ne dovodi investicije”, dodao je Brodić.

I:direktno hr

Najnovije

Plenković i službeno postao premijer

Andrej Plenković preuzeo je dužnost premijera od Tihomira Oreškovića na primopredaji u Banskim dvorima.

Plenković je u Banske dvore došao u pratnji Damira Krstičevića, Davora Ive Stiera, Martine Dalić, Gorana Marića i Ivana Kovačića.

Rad na poreznoj reformi, socijalni dijalog i izrada proračuna za iduću godinu bit će prioriteti rada Vlade i s time se počinje već od idućeg tjedna, a prvi vanjskopolitički posjet bit će u Bosnu i Hercegovinu, najavio je Andrej Plenković.

“Zadaća nam je raditi na dobrobit zemlje dobrobiti svih ljudi. Proučit ćemo izvješće koje nam ostavlja prethodna vlada i nastojati već od idućeg tjedna krenuti u ključne izazove, a to su proračun i porezna reforma”, rekao je Plenković te naglasio da je prioritet i dijalog sa socijalnim partnerima, sindikatima i poduzetnicima.

Potvrdio je da sutra odlazi na sastanak Europskog vijeća. To je, kaže, redovita radna obveza, a prvi bilateralni posjet bit će Bosni i Hercegovini.

“Broj jedan vanjskopolitički prioritet nove hrvatske Vlade bit će europski put BiH, funkcionalnost i kohezija BiH te zaštita ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda”, naglasio je.

Nije se složio s ocjenom novinara da je Vlada “nabubrila preko noći” s obzirom na to da ima 20 ministara, a najavljivan je njihov manji broj.

Broj ministara za dva je manji od prethodne Vlade i uobičajen je broj za hrvatske Vlade u proteklim godinama, kazao je.

“Bitno je da bude učinkovita i da pokrije sve javne politike, a od ljudi koji su zajedno sa mnom dobili povjerenje u Saboru očekujem intenzivan rad u provedbi našeg programa”, naglasio je.

Premijer Plenković zahvalio je bivšem premijeru Oreškoviću “na predanom angažmanu za dobrobit Hrvatske” te pohvalio i hrabrim nazvao njegov čin dolaska u Hrvatsku iz inozemstva prije 10 mjeseci kako bi bio bio na čelu Vlade.

Orešković je Plenkoviću predao izvješće o radu svoje Vlade na oko 1800 stranica te, kako je rekao, i pozitivne rezultate o rastu PDV-a, smanjenju duga i povećanju broja zaposlenih.

“Ovo su, mislim, pozitivni temelji za novu vladu. I mogu reći da sam u svom mandatu imao priliku potvrditi da Hrvatska ima sjajnu budućnost i da je do nas da iskoristimo ovu priliku”, kazao je bivši premijer te novom premijeru Plenkoviću zaželio puno uspjeha na “časnoj dužnosti”.

Na pitanje novinara Orešković je kazao kako je opoziv u Saboru možda bio jedan od najtežih trenutaka u mandatu, ali i izrazio nadu da su građani prepoznali zašto je došao u Hrvatsku te im zahvalio na podršci koju su mu dali.

“To mi je dalo snagu i u najtežim momentima”, rekao je Orešković te naglasio da mu je bila čast i privilegija voditi hrvatsku Vladu.

Podsjetimo, hrvatska Vlada, 14. po redu, izglasovana je s 91 glasom ZA, 3 suzdržana i 45 glasova PROTIV.

Najnovije, Politika

Hasanbegović: Politički život se nastavlja, ja sam izabrani zastupnik u Hrvatskom saboru

Tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović izjavio je u utorak kako prihvaća odluku Andreja Plenkovića i nastavlja raditi kao izabrani zastupnik Hrvatskog sabora.

-Tko sam, što sam i što sam zastupao u političkom životu je poznato, poznato je i što o tome misle pristaše i birači HDZ-a. Tko je i što je uvažena gospođa Nina Obuljen i kojim krugovima pripada je također poznato. Jedina nepoznanica je bio konačni odabir gospodina Plenkovića, on je danas službeno objavljen, legitiman, proizlazi iz volje saborske većine i ja ga prihvaćam. Politički život se nastavlja, ja sam izabrani zastupnik u Hrvatskom saboru, vjeran Bogu i narodu koji me je izabrao – izjavio je danas novinarima Zlatko Hasanbegović.

Nakon što je postalo očito da je Nina Obuljen nova ministrica ispred sjedišta HDZ-a došli su saborski zastupnik Željko Glasnović i Zorica Gregurić koji su izrazilio nezadovoljstvo izborom Obuljen Koržinek za novu ministricu kulture.

-Obuljen je bila članica Upravnog odbora HAVC-a koji je dopustio snimanje filma “15 minuta Dvor na Uni” i koji je dopustio snimanje antihrvatskih filmova kojim se blati Domovinski rat i hrvatski branitelji – izjavila je Gregurić te navela da je Obuljen Koržinek bila članica Upravnog odbora HAVC-a zadužena za provođenje zakonitosti njegova rada, te je, kako je kazala, dokazano da je HAVC postupio nezakonito i zlorabio novac hrvatskih poreznih obveznika.

Predstavljajući sastav nove Vlade, Andrej Plenković je izjavio kako od buduće ministrice kulture čekuje da će joj prva zadaća biti temeljita analiza HAVC-a.

-Ona je vrlo kompetentna i vrlo stručna osoba. Mandatar dobija povjerenje, na temelju Ustava predlaže članove Vlade. Nikakav pritisak nisam doživio ni od koga. Smatram da je doktorica Obuljen vrlo kompetentna i vrlo stručna. Znamo se preko 20 godina i želim da se napravi vrlo jasna distinkcija između nje i poslovanja HAVC-a. Očekujem od nje da prva zadaća bude temeljita analiza HAVC-a – rekao je Plenković vezano za Ninu Obuljen.

Podsjetimo, Nina Obuljen Koržinek od 2006. do 2011. bila je pomoćnica ministra i državna tajnica u Ministarstvu kulture, kada je ministar bio Božo Biškupić. Za mandata njegova nasljednika Jasena Mesića ostala je u Ministarstvu i bila zadužena za medije pa je, među ostalim, sukreatorica Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima.

Najnovije

Andrej Plenković predstavio sastav Vlade

Mandatar za sastav nove hrvatske Vlade, Andrej Plenković, predstavio svoj izbor za ministre središnjim tijelima stranke. Tijekom obraćanja javnosti istaknuo je da je nova vlada spoj mladosti i iskustva

Ministri u novoj vladi su:

Zdravko Marić – (ostaje) ministar financija
Davor Ivo Stier – (postaje) ministar vanjskih poslova i potpredsjednik vlade
Damir Krstičević – ministar obrane
Martina Dalić – ministrica gospodarstva
Oleg Butković – (ostaje) ministar prometa
Gari Cappelli – gradonačelnik Malog Lošinja postaje ministar turizam
Lovro Kuščević – (ostaje) ministar graditeljstva
Gabrijela Žalac – ministrica fondova EU-a i regionalnog razvoja
Tomislav Tolušić – (mijenja resor) ministar poljoprivrede
Tomislav Ćorić – ministar rada i mirovinskog sustava
Milan Kujundžić – ministar zdravstva
Tomo Medved – (ostaje) ministar branitelja
Pavo Barišić – ministar znanosti
Nina Obuljen Koržinek – ministrica kulture
Nada Murganić – ministrica demografije

Podsjetimo, Mostovi kandidati za ministre su Slaven Dobrović za ministra zaštite prirode i okoliša, Ante Šprlje za ministra pravosuđa, Vlaho Orepić za ministra unutarnjih poslova i Ivan Kovačić za ministra uprave i potpredsjednika Vlade.

-Radi se o jednom kvalitetnom i stručnom timu. Održali smo prvi radni sastanak. Tijekom večeri ćemo imati i još sastanaka i s Mostom. Kad je riječ o novim ljudima, to je kombinacija iskustva. Jedan dobar doprinos ljudi koji su u najjačoj snazi energije i iskustva i nekoliko mlađih ljudi. Imamo 13 članova koji su zatsupnici, sedam ih nije izabrano. Četiri su žene u hrvatskoj Vladi i s time sam zadovoljan – rekao je Andrej Plenković govoreći o sastavu nove Vlade.

Govoreći o Nini Obuljen istaknuo je kako očekuje da će joj prva zadaća biti temeljita analiza HAVC-a.

Potpredsjednici Vlade su Martina Dalić, Zdravko Marić, Davor Stier, Ivan Kovačić.

-Ja krećem s timom koji sam ja odabrao. Očekujem od svih kolega i u vladi u saboru da daju doprinos politici i provedbi programa na temelju kojega smo dobili izbore. Svatko će u HDZu dati svoj doprinos bez obzira na kojoj funkciji bio – istaknuo je Plenković.

I: HRsvijet

Najnovije

Plenković: Imena ministara tek nakon završetka pregovora

Ni nakon nedjeljnih razgovora s kandidatima za ministre u središnjici HDZ-a, mandatar za sastavljanje Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak nije želio otkriti imena budućih ministara.

Tek je kratko izjavio da će imena priopćiti tek kada sve bude gotovo.

Identično je postupio i politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier koji je novinarima rekao da će nova vlada biti potvrđena u utorak ili najkasnije u srijedu i da nema nikakve odgode.

Sudeći prema medijskim napisima, u HDZ-u su u nedjelju na razgovoru bili Gari Cappelli i Milan Kujundžić, a dan ranije Martina Bienenfeld, Tomislav Čorić, Goran Marić, Tugomir Majdak te Davor Adžić.

U djelu medija se pojavila i spekulacija prema kojoj je ulasku u Vladu vrlo blizu i bivša ministrica financija Martina Dalić, koja se čak u jednoj neslužbenoj verziji spominje kao moguća potpredsjednica buduće Plenkovićeve Vlade.

Međutim, zasad je neslužbeno poznato da bi u Vladi kao potpredsjednici trebali sjediti: Davor Ivo Stier, Damir Krstičević, Zdravko Marić te Ivan Kovačić iz Mosta što Martini Dalić ne daje prevelike šanse za ulazak u krug najbližih suradnika budućeg predsjednika Vlade.

Najsigurniji ministar je bivši europarlamentarac Davor Ivo Stier koji bi dolaskom na čelo Ministarstva vanjskih i europskih poslova trebao ujednačiti standarde hrvatske vanjske politike zajedno sa Uredom predsjednice Republike, Ministarstvo obrane trebalo bi pripasti Damiru Krstičeviću, dok u Ministarstvu financija ostaje Zdravko Marić jedan od najprepoznatljivijih ministara u Vladi Tihomira Oreškovića.

Najnovije, Vijesti

Petrov otkrio koji će dosadašnji ministri sjediti u novoj Vladi

Čelnik Mosta Božo Petrov izjavio je kako očekuje da će Sabor u srijedu izglasati novu hrvatsku Vladu u kojoj će, najavio je, sjediti i trojica dosadašnjih Mostovih ministara Slaven Dobrović, Ante Šprlje i Vlaho Orepić, te Ivan Kovačić kao potpredsjednik Vlade i ministar uprave.

Potvrdio je da bi predsjednik HDZ-a i mandatar Andrej Plenković u tom slučaju kao novi hrvatski premijer 20. i 21. listopada išao u Bruxelles na sastanak Europskog vijeća.

Nije mu poznato zašto je Vlada Tihomira Oreškovića na svojoj posljednjoj, telefonskoj sjednici usvojila stajališta za taj sastanak, te smatra kako je nešto tehničke naravi.

“S obzirom da više nisam u vladi, jer sam dao otkaz dan prije no što sam postao predsjednik Sabora, iskreno ne znam koja je točka bila i koji su točno razlozi”, kazao je.

Upitan koji su Mostovi kandidati za ministre, Petrov je odgovorio kako je Slaven Dobrović kandidat za ministra zaštite okoliša i prirode kojemu se pridružuju energetika i vodno gospodarstvo, Ante Šprlje bit će ponovno novi ministar pravosuđa, a Vlaho Orepić ministar unutarnjih poslova, dok će Ivan Kovačić biti predložen Saboru kao ministar uprave i potpredsjednik Vlade.

Petrov je jutrošnji nedolazak Mostovih predlagatelja zakona na sjednicu saborskog Odbora za zakonodavstvo opravdao tehničkom pogreškom, s obzirom da ih stručne službe nisu obavijestile o sjednici na kojoj su u ime predlagatelja trebali braniti Mostove zakonske prijedloge.

“Jedino je, individualno, poziv dobio gospodin Kovačić koji se pojavio. Drugi uopće nisu znali kada zasjeda odbor i to je jedini razlog zbog čega se to dogodilo. I saborska služba uputila je zbog toga priopćenje za javnost, tako da apsolutno svi znaju da je jednostavno došlo do tehničkog nesporazuma”, poručio je.

Za tu pogrešku nikoga nije htio okriviti.

“Ne bih sada povlačio je li netko kriv, je li netko iz tehničke službe. Ne bih išao za tim da je netko to namjerno radio”, rekao je Petrov.

Odbacio je oporbene kritike na Mostov prijedlog kažnjavanja nerada zastupnika da bi oporbeni zastupnici nedemokratski bili prisiljeni na sjednicama činiti kvorum vladajućima i u situacijama kada ne podupiru zakon i o njemu ne žele raspravljati.

“To je, mislim, jedina mogućnost kako se oni mogu braniti, iako ne razumiju, a to će vidjeti u trenutku kada se bude raspravljalo o tom prijedlogu zakona, da zapravo oni mogu doći na posao, i ne moraju biti u sabornici, Točnije, oni mogu iskoristiti svoje demokratsko pravo pokušaja rušenja kvoruma, što im također neće poći za rukom, oni mogu izaći u tom trenutku iz sabornice. Dakle, neće to biti apsolutno nikakva vrsta diktature, oni će moći iskoristiti to pravo, ali će taj dan barem trebati doći na posao”, naglasio je.

Upitan namjerava li nakon provedenih dvije godine na mjestu predsjednika Sabora, kada tu dužnost preuzima predstavnik HDZ-a, vratiti se u Vladu ili ostati u Saboru, čelnik Mosta je odgovorio kako o tome u ovom trenutku uopće ne razmišlja.

“Vidjet ćemo, procijenit ću situaciju u tom trenutku. Ja kao ja u tome nisam bitan, bitno je što će biti dobro za Most”, poručio je Petrov.

I:direktno hr